Odluka Arbitražnog suda važna i Sarajevu i Podgorici

Slovenski i hrvatski ribari ističu kako incidenata između njih nema, a dijele i zajedničke probleme
Slovenski i hrvatski ribari ističu kako incidenata između njih nema, a dijele i zajedničke probleme

Današnju odluku Arbitražnog suda u slučaju graničnog spora Hrvatske i Slovenije s najvećim nestrpljenjem očekuju prvenstveno oni kojih se ona najviše tiče, a to su ribari u Savudrijskoj vali, kako morski teritorij nazivaju u Hrvatskoj, odnosno Piranskom zaljevu, kako ga zovu u Sloveniji.

Slovenija unaprijed inzistira na poštivanju presude, za koju je Hrvatska rekla da je ni na što neće obvezivati jer se povukla iz, kako kaže, od strane Slovenije kompromitirane arbitraže.

Ribari, pak, i s jedne i s druge strane kažu kako incidenata među njima nema – sve ovo vrijeme koliko traje spor, žive od istog kruha.

‘Gubljenje vremena’

To jest konkurencija, kaže ribar s hrvatske strane, iz Umaga, Tonči Trevižan, ali nema nikakve zle krvi.

Ribare, kaže, nitko ništa ne pita, a pitanje je bi li im bilo dozvoljeno, po za Sloveniju povoljnom scenariju, na tom području i dalje raditi.

‘Sinergiju ova dva naroda teško je pokolebati’

Predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj Darko Šonc želio bi da odluka bude takva da njome obje strane budu zadovoljne i ujedno nezadovoljne jer smatra da je jedini mogući put kada se nešto ne može riješiti, da se ponovno sjedne i doista pregovara, a ne samo razgovara o problemu. Ovakvih je situacija, ističe, bilo i prije u hrvatsko-slovenskim odnosima, no kaže kako političari moraju imati na umu da će dva naroda između sebe, bez obzira na politička pitanja, nastaviti razvijati dobre odnose i suradnju na svim poljima.

“Tu je jedna sinergija slovenskog i hrvatskog naroda – namjerno kažem naroda, a ne država – koja je građena stoljećima. Toliko je to pozitivne energije u odnosima, tako da je teško tu nešto pokolebati ili ‘pretresti’ te odnose. To su odnosi dva naroda – moramo znati da Slovenci i Hrvati nikada u povijesti, kao jedini narodi u Europi koji su susjedi, a koji nisu bili u nikakvog ratu. Nego obratno, uvijek su imali istog neprijatelja, istog osvajača, istih jezikovnih utjecaja poput germanizacije, talijanizacije i sve ostalo. I to je jedan zdravi temelj, a po meni su ovo ipak epizode”.

U međuvremenu, kaže, prijelaza “zamišljene crte” ima i s jedne i s druge strane, no vlasti rade na tome da ne bude konfliktnih situacija.

“Ako dođe do nekih promjena, sa naše strane ne vjerujem da će biti problematičnih situacija. Probleme bi mogla proizvesti samo slovenska policija, u slučaju da oni dobiju neke promjene, pa da to žele implementirati sa svojom policijom, recimo silom. Svi vjerujemo kako do toga neće doći”.

Trevižan je stava da, budući da se Hrvatska povukla iz arbitraže, spor treba riješiti na neki drugi način.

Kolec: Raditi ćemo kakva god odluka bila

“Logika je da kad se nešto dijeli da ide pola-pola. To je u cijelom svijetu tako, onda bi ovo bio presedan da njihova granica bude na 200 metara od naše obale, to je neostvarivo”.

Daniele Kolec, ribar i predsjednik Udruge Mare Croaticum Istra, kaže kako su slovenske ribarice godinama ulazile u, kako kaže, hrvatsko teritorijalno more i radile protuzakonito.

“Radile su ispod dozvoljene daljine od kopna kad su ulazile u RH. Dok su se hrvatski ribari držali  zakona. Slovenska policija je to isto radila kao i slovenski ribarski inspektor, prelazili su granicu, ali, na sreću, nisu ribare dirali”.

Unatoč tome, i on ističe dobre odnose među ribarima – imaju dosta zajedničkih problema i samo je nekoliko “provokatora”.

“Imam osjećaj da se većina slovenskih ribara ne želi petljati u tu prljavu igru, a i dio tih ribara je iz Istre, Dalmacije, ima i Talijana. Imaju kuće i rodbinu tu kod nas. Mi u principu nemamo problema, osim sa onima koji iz  nepoznatih razloga vole provocirati”.

Kaže kako će, ako presuda za Hrvatsku bude povoljna, četvrtak biti dan kao i svaki drugi – radit će kao i do sada.

No, ako bude nepovoljna, slovenska se strana, poručuje, mora pomiriti da se ni tada ništa neće promijeniti.

”Bog’ će donijeti odluku’

“Ono što tražimo je da Hrvatska ne odstupi ni milimetra našega teritorija, pruži Sloveniji sve moguće garancije oko izlaska njihovih brodova, što je već i učinila, a dokaz je trilateralni sporazum Italije, Hrvatske i Slovenije oko izlaska i ulaska brodova u Tršćanski zaljev, tj. u Kopar i Trst”.

S druge strane, ribar iz slovenskog Kopra Silvano Radin kaže da je bio jedan od najvećih protivnika arbitraže. No, kako se dvije države nisu uspjele dogovoriti, smatra da treba poštivati odluku treće strane.

“Mislim da živimo u Europi i da je u Europi neko pravo i da kad neki sud nešto donese, da to treba poštivati. Ako Hrvatska to neće poštivati, mislim da im nije mjesto u Europi”, kaže Radin.

Ključno je, ističe, da se definira granica koju će poštovati i hrvatski i slovenski ribari, a ne da se, kao sada, policija i druge službe stalno ‘vrte’ oko njih, pa ne mogu raditi u miru.

Ako je incidenata u zaljevu bilo, napominje, onda ih je bilo između policija, carine i sl. Među ribarima ne. Ali, kaže da je kasno da se dvije države ugledaju na njih jer sada povratka nema.

EU neće imati razumijevanja za obračune

Hrvatsku se, kaže Šelo Šabić, ne može prisiliti da provede odluku i ona nastupa u skladu s tim. Istovremeno, Europska komisija više puta je istaknula da načelno podržava arbitraže, ali i da je granično pitanje bilateralan problem – odnosno, pojašnjava, rekla je i da i ne. Stoga Šelo Šabić smatra da će se na ovom bilateralnom pitanju vjerojatno odražavati neka druga pitanja, no napominje da Europska unija ima važnijih problema nego pratiti ovaj spor – neće biti razumijevanja ako se sastanci na razini EU-a počnu koristiti za međusobne obračune, a zemlja koja bi to više činila smatrala bi se nevjerodostojnim partnerom i naći će se pod pritiscima.

“Hrvatsku čeka ulazak u Schengen i niz drugih stvari, pitanje migracija, kontrole prolaska ljudi preko granice i pojačani nadzor granice po novom schengeskom sustavu, koji je nedavno izazvao gužve, a koji se između ostalog tumači kao pritisak Slovenije prema Hrvatskoj u arbitraži itd. To će se politizirati – sigurno i nepotrebno – i niz drugih pitanja koja nemaju veze s ovom arbitražom i ovim graničnim pitanjem, ali će opterećivati odnose dvije zemlje. Trebat će dosta diplomatske vještine i svijesti da se odvoje ta pitanja, da se javnosti objasni da, recimo, gužve na granicama nisu nužno rezultat svjesne slovenske manipulacije i pritiska na Hrvatsku, nego provedba Schengena i sustava u koji i sami želimo ući”.

‘Odluka je činjenica’

Koliko god je odluka važna i za Sloveniju i za Hrvatsku, ističe Senada Šelo Šabić sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, dobrosusjedski odnosi moraju se sačuvati i rješenje problema mirnim putem iznaći.

Napominje kako u Sloveniji to pitanje izaziva puno više interesa javnosti i političke elite.

“U Hrvatskoj se, mislim, čak svjesno spušta na nižu razinu, temeljem činjenice da s hrvatske strane postoji razumijevanje – s obzirom da smo izašli iz arbitraže – da ona neće riješiti ništa, da odluku nećemo priznati i da time treba stvoriti povoljne okolnosti u budućnosti za rješavanje tog pitanja. Slovenija ima drugačiju poziciju – ona smatra da odluka arbitražnog suda treba biti obvezujuća”.

S obzirom da nema slaganja i da će ovo pitanje opterećivati odnose, trebat će, kaže Šelo Šabić, dosta diplomatske vještine s obje strane da se nastave graditi odnosi suradnje na svim područjima.

Podsjeća da ne postoji prisila provedbe odluke jer arbitraža podrazumijeva dragovoljnu provedbu. No, ističe da kakva god odluka bila, ona je činjenica – ako je Hrvatska ne priznaje, to ne znači da ne postoji.

Hrvatska je, ističe, iz Jugoslavije – u kojoj federalni teritorij na moru nije bio razgraničen, dok je kopnena granica između republika bila definirana – naslijedila tri granična problema na moru.

‘Reflektiranje’ na rješenje granice s BiH i Crnom Gorom

Stoga kaže kako će ova odluka, kakva god bila, biti čitana i u BiH i u Crnoj Gori jer su to također zemlje s kojima će Hrvatska morati riješiti svoja granična pitanja, a Hrvatska je svjesna da se ovo sa Slovenijom može reflektirati na te slučajeve.

“Iako će se, naravno, uvijek reći da su to odvojeni postupci, da su to bilateralni pregovori, između dvije suverene zemlje – ali postoji nešto što se zove pravni slijed i težina i primjeri iz ranijih postupaka. Prema tome, za Hrvatsku je ovo s jedne strane još jedno kompleksnije pitanje, koje utječe i na odnose s drugim susjednim zemljama, a ne samo na rješavanje spora sa Slovenijom”, zaključuje Šelo Šabić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO