Fratri, prvi inženjeri bh. metalne industrije
Centralni dio Bosne kroz historiju je, zbog svog jedinstvenog položaja, zauzimao stratešku administrativnu poziciju u državi. Administrativne jedinice gradile su se tamo gdje su bili povoljni uvjeti, a jedan od njih jest ogromno geološko bogatstvo, koje je kasnije izrodilo različite grane industrije i trgovinu kao glavnu poveznicu s ostatkom svijeta.
Epicentar rudarstva i obrade metala još u srednjem vijeku bio je bazen smješten na teritoriji između današnjeg Kreševa i Fojnice, a prvi pisani trag o kreševskim rudnicima srebra, bakra i olova potječe iz 1381. godine.
Franjevački redovnici vijekovima su pratili narod kreševskog kraja, zajedno preživljavali uspone i padove lokalne zajednice, a osim osnovne vjerske službe i vođenja obreda, svećenici su bili najveći edukatori naroda.
Na području Kreševa djeluje franjevački Samostan sv. Katarine, koji je utemeljen još u 14. vijeku, ali je današnja zgrada s crkvom i pratećim sadržajima izgrađena krajem 19. vijeka.
“Društveni život je u prošlosti bio kudikamo siromašniji, ali fratri su uvijek bili važan dio zajednice koji je narod podučavao kako preživjeti i najbolje iskoristiti ono što je priroda dala”, navodi fra Darko Drljo, gvardijan kreševskog samostana.
S obzirom na to da je region Kreševa stotinama godina bio poznat kao rudarski kraj, a kasnije centar metalurgije, fratri koji su odlazili na školovanje izvan samostana nastojali su steći znanje koje će koristiti narodu kojem stoje na raspolaganju.
“Fratri su nastojali educirati sebe, a zatim to znanje prenijeti na narod kako bi što bolje iskoristili situaciju i pogodnosti kraja u kojem žive. Fratri su u to vrijeme jedini bili pismeni i kao takvi jedini su mogli narodu predstaviti nauku o vađenju rude i obradi metala”, govori Drljo.
Je li se stanovništvo iz šire regije okupljalo oko rudarstva u Kreševu ili su se mještani opredijelili za taj poziv nije u potpunosti sigurno. I pored sve dobre volje, fratri, kao najveći narodni hronolozi, nisu mogli sačuvati pisane tragove jer su više puta samostani s arhivskim spisima ovog kraja uništavani i izmještani.
“Povijesna građa nije se mogla u cijelosti sačuvati jer su samostani, nažalost, s vremenom prolazili kroz razne tragedije, bilo da su spaljivani ili uništavani na druge načine”, kaže fra Drljo.
Muzej kreševskog samostana
Više puta rušene, franjevci su iznova podizali svoje građevine i iz ličnih kolekcija i svjedočanstava s udaljenih mjesta formirali arhive, koje su danas sadržane u muzeju Samostana sv. Katarine.
Kreševski fratri oduvijek su sakupljali rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji svjedoče o životu na tim prostorima tokom više vijekova. Najveći broj eksponata odnosi se na tradicionalna zanimanja, vezana za eksploataciju ruda i njihovu preradu.
U muzeju kreševskog samostana čuva se rijetko izdanje knjige poznate pod nazivom “Biblija rudarstva i metalurgije”. Punog naziva De re metallica (O metalima), knjiga o rudarstvu, geologiji i metalurgiji štampana je 1657. godine u Italiji.
Prema riječima kustosa muzeja fra Ivice Korčanina, knjigu od 477 stranica najvjerovatnije su namjenski nabavili sami fratri kako bi narodu mogli pružiti naobrazbu u skladu sa savremenom evropskom metalnom industrijom.
“Tada narod nije znao čitati, pa su fratri, kao jedini pismeni ljudi tog vremena, nakon propovijedi čitali i tumačili odlomke iz De re metallike“, kaže fra Korčanin.
Fratri su ljude educirali o teoriji i nauci obrade metala, što je sigurno dalo doprinos činjenici da su kreševski kovači bili među najboljim zanatlijama u širem regionu.
“Fratri nisu znali kovati i obrađivati metale, ali su bili istinski eksperti i možda prvi inženjeri metalurgije na ovim prostorima”, navodi fra Korčanin.
Jedan od dva preostala primjerka
De re metallica danas predstavlja izuzetno vrijedno djelo, iz kojeg su mnogi muzeji uspjeli formirati sliku o historijskom razvoju industrije, a sam primjerak koji se nalazi u Kreševu jedan je od dva posljednja u svijetu.
“U svijetu je tiskano 28 primjeraka ove knjige. Poznato je da su samo dvije danas sačuvane. Jedna se nalazi u Švicarskoj, u Baselu, a druga je ova, u muzeju kreševskog samostana”, kaže Korčanin, kustos muzeja.
Muzej kreševskog samostana trenutno se nalazi u fazi preseljenja u novi objekat, u kojem će se eksponati moći izložiti u adekvatnijim uvjetima, upravo onim koje zaslužuje važnost postavki muzeja.
Aktualnim trendom ubrzanog načina života simbioza franjevaca i lokalne zajednice dobila je drugu dimenziju. Neki se prisjećaju minulih vremena i žale za prisnijim odnosima, međutim, istina leži u činjenici da je cilj rada isti, samo su se ciljne grupe promijenile.
Nekada je radnik bio nosilac napretka društva, a danas sva snaga leži u djeci i omladini. Franjevci i dalje posjeduju epitet edukatora društva koje ima snagu nositi se s turbulentnim vremenima i iskušenjima većim od materijalnog siromaštva.
Izvor: Al Jazeera