Egipat ‘štampa smrtovnicu’ organizacijama za ljudska prava

Zakon se sastoji od 89 članova, koje je Parlament odobrio krajem novembra prošle godine (Al Jazeera)

Piše: Abdul Rahman Mohammed

KAIRO – Mnogi su razočarani time da brojne kritike na račun novog Zakona o nevladinim organizacijama, nisu uspjele utjecati na to da se ovaj zakon odbaci ili izmijeni. Iako je zakon usvojen u parlamentu prije šest mjeseci, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi proglasio ga je važećim i objavio u Službenom listu prije nekoliko dana.

Borci za ljudska prava i posmatrači kažu da su ”šokirani” time da je egipatski režim ignorirao kritike i opaske koje su preplavile lokalne i međunarodne medije u pogledu ovog zakona, u čemu vide okončanje posljednje forme humanitarnog rada u Egiptu. 

Organizacije za ljudska prava smatraju da se ograničenja koja donosi ovaj zakon ne zaustavljaju samo na društvenim aktivnostima i koristima tih aktivnosti za siromašne građane.

Ide se i dalje od toga, te se ograničavaju slobode i prava, zbog čega pojedini ovaj zakon vide kao “smrtovnicu'” organizacijama za ljudska prava u državi.

Zakon se sastoji od 89 članova, koje je parlament odobrio krajem novembra prošle godine velikom većinom. Njime se, prema organizacijama za ljudska prava, zabranjuju uobičajene forme civilnog aktivizma koje se provode u praksi, te se nameću žestoke kazne za sve koji budu radili mimo njega.

Prema Human Rights Watchu, očekuje se da će on utjecati na rad 47.000 lokalnih i 100 stranih organizacija koje djeluju u Egiptu. 

Neizbježan kraj

Mustafa Azab, zadužen za pitanja Egipta u Arapskoj organizaciji za ljudska prava u Velikoj Britaniji (AOHR), smatra da je ovaj zakon ”kraj” za ono što je preostalo od civilnog društva u Egiptu.

Prema njegovim riječima, to će ”neminovno” dovesti do zamrzavanja rada većine nevladinih humanitarnih organizacija ili organizacija za ljudska prava u Egiptu, ili će one postati kopija vladinih organizacija, posebno sa zabranom bilo kakve političke aktivnosti.

Za Al Jazeeru kaže da će bilo koji pokušaj da se izbjegne šteta ovog zakona naići na odluke ”nacionalnog tijela” zaduženog za nadzor rada ovih organizacija. Većina postojećih udruženja radi u suprotnosti sa novim zakonom, na osnovu kojeg se sve aktivnosti udruženja stavljaju pod kontrolu nadležnih organa, smatra on. 

Azab je ukazao da korištenje opće terminologije, poput ”podrška terorizmu ili finansiranje terorizma” te ”aktivnosti koje izazivaju nasilje i nered”, bez preciziranja tih aktivnosti ili djelovanja, otvara prostor da se svaka organizacija s kojom egipatski režim nije zadovoljan počne tretirati kao organizacija koja podržava terorizam i nad kojom se mora provesti zakon o borbi protiv terorizma i pranju novca.

On je odbacio mogućnost da će režim povući ovaj zakon u kontekstu kolapsa i politizacije državnih institucija, bez obzira na raspoloživa sredstva, poput mogućnosti da se ospori ustavnost ovog zakona pred sudom.

U istom kontekstu, Khalaf Bayoumi, direktor Centra El Shehab za ljudska prava, smatra da je ovaj zakon poput ”nacionalizacije” za djelovanje NVO-a u Egiptu, jer sadrži ograničenja bez presedana. Kaže kako je ovo jedan u nizu zloglasnih zakona koje je donio je aktuelni režim.

Bez presedana

Skrenuo je pažnju da članovi zakona sadrže kazne bez presedana i kriminaliziraju svaku vrstu građanskog djelovanja, uključujući i zabranu istraživanja ili anketiranja bez saglasnosti vlade, kao i zabranu premještanja centra organizacije ili komunikaciju sa drugim organizacijama bez saglasnosti vlasti.

Smatra da će pretjerana ograničenja nametnuta ovim zakonom dovesti do obustave djelovanja stranih organizacija u Egiptu. Također, izuzetno oštre kazne predviđene u slučaju narušavanja ovog zakona uveliko će utjecati na rad lokalnih organizacija. Ističe da nevladine organizacije i udruženja nemaju drugoga načina da nastave svoje djelovanje, osim da ozbiljno rade na tome da se ovaj zakon poništi.

Nasuprot tome, Asaad Haykel, lider Saveza za socijalnu pravdu, smatra da je zakon prirodni rezultat epohe izvanrednih izazova kroz koje prolazi Egipat na unutrašnjem planu. Oni se očituju u teškim ekonomskim uvjetima i terorističkim napadima. Tu su i vanjske okolnosti, posebno dešavanja u susjednim zemljama, kao što su Sirija i Libija, smatra on.

Kaže kako su ovi izazovi potakli Egipat na donošenje novog zakona, kojim se uvode veća kontrola i ograničenja na civilno djelovanje. Ističe da je sada neophodno postupati u skladu sa novim zakonom, a da nevladine organizacije i institucije nemaju drugog izbora osim da poštuju ovaj zakon i prilagode mu se. 

Izvor: Al Jazeera