Sveštenici šute o Stepincu

Od zaključaka Komisije zavisi da li će Vatikan proglasiti Stepinca svetim (Arhiva)
Od zaključaka Komisije zavisi da li će Vatikan proglasiti Stepinca svetim (Arhiva)

Ni tona, ni slike, ni pisane riječi. U tom znaku protekao je međunarodni skup održan ranije ove sedmice u Podgorici.  Riječ je o petom sastanku Mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, održan u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, u glavnom gradu Crne Gore.

Iako je sastanak najavljen u brojnim medijima, o njemu ni slovo nije objavljeno u crnogorskim medijima. Oni nisu objavili čak ni saopštenje, koje smo dobili iz Mitropolije crnogorsko-primorske, čije je sjedište na Cetinju, nakon što smo tražili detaljnije informacije o ovom skupu.     

U saopštenju  se navodi da je održan sastanak Mješovite komisije „čiji je zadatak da zajednički razmotri ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata“.

Tema sastanka  bila je „Nadbiskup i kardinal Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960“.

U ime Svete stolice, sastankom je predsjedavao predsjednik Papinskog odbora za istorijske nauke, otac Bernard Ardura.

Inicijativa pape Franje

Kao predstavnici Srpske pravoslavne crkve, u radu Komisije učestvovali su: mitropolit zagrebačko-ljubljanski dr. Porfirije, mitropolit crnogorsko-primorski dr. Amfilohije, episkop bački dr. Irinej, episkop slavonski Jovan, prof. dr Darko Tanasković, ambasador, stalni predstavnik Republike Srbije pri UNESKO-u, i za ovu priliku pozvani stručnjaci, prof. dr Ljubodrag Dimić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dr. Milan Koljanin, viši naučni saradnik na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu, i prof. dr Radmila Radić, naučni savjetnik na Institutu za noviju istoriju Srbije u Beogradu.

Kao predstavnici Hrvatske biskupske konferencije u Komisiji su učestvovali: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup mostarsko-duvanjski monsinjor dr. Ratko Perić, kao i dr. Jure Krišto i dr. Mario Jareb, naučni savjetnici sa Hrvatskog instituta za povijest. Član komisije biskup požeški dr. Antun Škorčević bio je opravdano odsutan.

Obratili smo se dvojici poznatih  sveštenika SPC-a u Crnoj Gori da nam kažu kako je skup protekao i šta je na njemu dogovoreno, ali odgovorili su nam da za to nemaju ovlašćenje i da je tema „složena i osjetljiva“. Objasnili su da su sastanci Komisije  zatvoreni za medije, a njeni članovi su se obavezali na ćutanje.

Međuvjerska komisija je formirana na inicijativu pape Franje, koji je njenim formiranjem praktično zaustavio kanonizaciju Stepinca i zatražio da se o tome povede dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Prije toga se SPC usprotivio namjeri Katoličke crkve u Hrvatskoj da Stepinac bude proglašen svecem.

Da li će Stepinac biti svetac

Posljednji sastanak Komisije biće održan u Rimu 12. i 13. jula, a njemu će se sumirati dosadašnji rad Komisije.

U Biskupskom dvoru u Požegi  22. aprila održan je četvrti sastanak Mješovite komisije. Prvi je održan u Vatikanu jula prošle godine, drugi u Zagrebu u oktobru prošle godine, a  treći februara ove godine u Novom Sadu.

Od zaključaka Komisije zavisi da li će Vatikan proglasiti Stepinca svetim.

Prema nezvaničnim izvorima, za formiranje Mješovite komisije o Stepincu najviše se zalagao mitropolit SPC-a u Crnoj Gori Amfilohije Radović.

Mitropolit Amfilohije izjavio je prošle godine da SPC ne može da zaustavi kanonizaciju Stepinca.

„Vatikan ima pravo na kanonizaciju, a rad Komisije treba da posluži da se uloga Stepinca sagleda šire i da se o njegovim postupcima prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata prema ljudima pravoslavne vjere kaže istina. Ako se i nakon toga Stepinac kanonizuje, to će imati negativnog odjeka u pravoslavnoj  javnosti. Ono što je bitno u cijelom postupku, to je blagodarski predlog pape Franje za istinskim i pravim dijalogom koji je jedini način da se uspostave bolji odnosi dvije crkve“, kazao je Amfilohije.

Nedostupni vatikanski arhivi

Patrijarh SPC Irinej nedavno se požalio da su srpskim istraživačima nedostupni vatikanski arhivi značajni za sagledavanje istorijske uloge nadbiskupa Alojzija Stepinca i da je to najveći problem u radu Komisije.

Ubrzo nakon toga u zagrebačkom Večernjem listu objavljen je tekst u kojem se tvrdi da srpska strana „nije predstavila nijedan dokaz o krivici zloglasnog kardinala”.

Ekspertski član komisije Mario Jareb rekao je da ne može da komentariše ocjenu srpskog partijarha jer se, kako je kazao, “bar sa naše strane držimo dogovora da se o radu Komisije i bilo čemu u vezi sa tim radom ne govori”.

Uoči petog sastanka Mješovite komisije reagovao je Crnogorski pokret, upozoravajući da „Crna Gora ne smije više nikada biti korišćena za rješavanje sporova drugih na način da bude involvirana u međunacionalne razmirice u regionu“.

Iz Crnogorskog pokreta su poručilli da je održavanje sastanka mješovite Komisije SPC-a i Katoličke crkve o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu još jedan prljavi pokušaj SPC-a da Crnu Goru uvuče u svoje mračne obračune sa drugim narodima i vjerama na prostoru bivše države.

Podsjećaju da „nije mala uloga SPC u događanjima devedesetih godina prošlog vijeka, raspirivanjem nacionalne mržnje u Crnoj Gori prema nama susjednim narodima i uvlačenjem Crne Gore i Crnogoraca u krvave imperijalne ambicije Beograda“, uz opasku da se te „razmirice i sukobljenosti rješavaju van teritorije Crne Gore“.

„Očigledno je da SPC pokušava da svojim subverzivnim djelovanjem u Crnoj Gori utiče na njenu budućnost, naročito u svijetlu jasnog opredjeljenja Crne Gore da izađe iz kola opskurantnih i anahronih ideologija, čiji je korifej SPC, i postane dio civilizovanog i naprednog svijeta. I ovaj nečasni pokušaj uvlačenja Crne Gore u njene obračune sa drugima samo potvrđuje da SPC neće prestati da mešetari po Crnoj Gori“, zaključuje se u saopštenju Crnogorskog pokreta.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO