Rokovi (zlo)upotrebe namirnica

'Najbolje upotrijebiti do' ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu (Al Jazeera)

Roba za koju dajemo teško zarađeni novac mora biti u najboljem mogućem stanju, prije svega onakva kakvu je proizvođač reklamira. To se najprije odnosi na sve ono što nam utječe na zdravlje i što nas potencijalno može dovesti u životnu opasnost, poput prehrambenih namirnica i lijekova.

Međutim, trka za profitom i pohlepa, neke trgovce tjera da ugroze svoje kupce mijenjajući deklaracije o rokovima namirnica, kako bi robu sa isteklim rokom i dalje bez većih problema prodavali.

Remza Smajić, dok kupuje hranu u jednom od trgovačkih lanaca u Sarajevu, pažljivo provjerava deklaracije na namirnicama. Kako kaže, u više navrata se njoj i njenoj kćerki desilo da nakon kupovine određenog artikla odlijepe deklaraciju sa rokovima ispravnosti navedenog prehrambenog proizvoda i ispod otkriju stariju, koja ukazuje da je toj robi rok upotrebe odavno istekao.

S obzirom da ne želi da ugrozi zdravlje sebe i svoje porodice, “a i penzija je suviše mala da se može priuštiti bacanje hrane”, pažljivo provjerava da li su na neki način mijenjane oznake o ispravnosti. Zbog toga je na policu vratila pakovanje koje joj djeluje sumnjivo.

Povjerenje u prodavca

Slična iskustva je imao i Enver Hadžihasanović, također penzioner. Međutim, kako kaže, prisiljen je vjerovati prodavačima da je roba koju prodaju zaista sigurna, u skladu sa preporukama proizvođača.

“Ne mogu znati da li je neko mijenjao rok upotrebe, niti da li je ovu hranu skladištio kako treba. Možda su je držali na otvorenom, suncu, toplom… To ne mogu znati. Trudim se kupovati na istom mjestu, gdje nisam imao nekih zamjerki. Ništa nije sigurno, ali izbora nemam. Moram im vjerovati, pa šta bude”, dodaje.

Zbog općepoznatog i višestruko kritiziranog kompliciranog uređenja Bosne i Hercegovine, u kojem se preklapaju zaduženja i odgovornosti brojnih agencija zaduženih da se brinu za kvalitet i sigurnost hrane građana, ta zemlja je možda i najpodložnija u regiji manipulacijama s rokovima trajanja kvarljivih namirnica.

Jedan od pokazatelja preplitanja rada različitih institucija jeste i odgovor Agencije za sigurnost hrane BiH na pitanje da li su u državi otkrivene prevare s rokovima hrane i ako jesu, u kojem broju.

U odgovoru je navedeno da su za službene kontrole hrane, koje uključuju inspekciju deklariranja, prezentiranja i reklamiranja, nadležni inspekcijski organi definirani pravilnikom službenim kontrolama, te preporuka da se obratimo njima. Kako se radi o krovnoj agenciji za sigurnost hrane u BiH, bilo bi za očekivati da ta institucija posjeduje tražene informacije.

Ipak, Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja regije u kojoj se na policama može naći roba s prepravljenim deklaracijama o rokovima trajanja.

Reakcija vlasti

Kako kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije, u toj zemlji se mogla naći i u prometu se još nalazi roba s isteklim rokom, kojoj su prodavci tu informaciju prepravljali.

On kaže da se u takve svrhe koriste različite metode, poput falsificiranja deklariranog roka upotrebe, prelijepljivanja deklaracije preko stare naljepnice s rokom… “Različite tehnike su korišćene kojim su se davale informaciju potrošaču da se radi o proizvodu koji je u roku upotrebe”, kaže.

Ono što može utješiti kupce u Srbiji jeste da je takve robe neuporedivo manje nego prethodnih godina, kaže Bogosavljević, jer su reagirali nadležni državni organi.

Smanjenju ovakvih slučajeva doprinosi i činjenica da su prodavači počeli primjenjivati trgovačku taktiku da robu pred istek roka trajanja prodaju po sniženim cijenama, što im s jedne strane omogućava da se ta roba u konačnici ne baca, dok kupcima pruža mogućnost značajnih ušteda.

I dok se koliko-toliko regulira ispravnost robe, Bogosavljević kao veliki problem vidi to što se u našoj regiji i ostatku istočne Evrope prodaje roba dosta niže kvalitete nego na tržištima “stare Evropske unije”.

“Nečasna je radnja da se prodaje roba različite kvalitete u odnosu na robu koja se prodaje u bogatijim zemljama. Ne možete prodavati nekome lošiju robu samo zato što je neko siromašniji”, smatra predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije.

Rok trajanja

Što se tiče samih deklaracija o rokovima trajanja, one su se nedavno našle u pažnji evropske javnosti, kada je njemački ministar prehrane i poljoprivrede Christian Schmidt kazao da se zalaže za ukidanje odredbe preporučenog roka trajanja na proizvodima, jer to zapravo nije pravi rok upotrebe, a Nijemci ionako bacaju u smeće prave planine posve dobre hrane.

Prema procjenama, svaki od gotovo 80 miliona građana Njemačke godišnje baci 82 kilograma živežnih namirnica u smeće, što u konačnici na godišnjem nivou bude više od 6,5 miliona tona.

Smatra se da je tek mali dio tih namirnica doista pokvaren i kojim je prošao rok upotrebe, odnosno trajanja nakon kojeg ti proizvodi mogu biti i opasni po zdravlje potrošača.

Iz Hrvatske agencije za hranu pojašnjavaju da rok trajnosti, bez obzira o kojem se govori, služi označavanju hrane, prije svega sa smislom i svrhom zaštite potrošača, a prema pravilniku, rok trajanja hrane je datum do kojeg hrana zadržava svoja karakteristična svojstva kod adekvatnog čuvanja.

Bitno je istaknuti kako je proizvođač taj koji određuje rok trajanja hrane u kojem garantira za sigurnost i kvalitet hrane pod određenim uvjetima čuvanja i skladištenja.

U tom kontekstu važno je istaknuti temeljnu razliku između oznaka: “najbolje upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do kraja” i “upotrijebiti do” koje često zbunjuju potrošače, navode iz HAH-a.

Rok trajanja se, u pravilu, označava navodima “najbolje upotrijebiti do…”, kada datum uključuje oznaku dana, mjeseca i godine, odnosno “najbolje upotrijebiti do kraja…”, kada je dovoljan samo mjesec i godina (npr. “najbolje upotrijebiti do 25. januara 2014”. ili “najbolje upotrijebiti do kraja januara 2014.”).

Sigurnost hrane

Međutim, rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg vremenskog perioda može predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje mora biti označen riječima: “upotrijebiti do”.

Iza tog navoda slijede oznake dana, mjeseca i godine te podaci o uvjetima čuvanja hrane kojih se treba pridržavati. U tu hranu spadaju npr. jaja, mliječni proizvodi (svježi sir, jogurt, vrhnje), svježe meso, svježa riba…

“To je, u pravilu, hrana koja ima relativno kratak rok trajanja, stoga ako je na namirnici rok trajanja označen riječima ‘upotrijebiti do’, nipošto ne konzumirajte tu namirnicu nakon navedenog datuma”, poručuju iz Hrvatske agencije za hranu.

Ukratko, “upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg je hrana sigurna za konzumaciju, dok “najbolje upotrijebiti do” ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava očekivanu kvalitetu.

Hrana je i nakon “najbolje upotrijebiti do” datuma, kod pravilnog čuvanja, određeni period sigurna za konzumaciju, poručuju stručnjaci HAH-a.

Bogosavljević smatra da je neprihvatljivo ukidanje rokova trajanja na proizvodima, jer su oni jedni od parametara kvalitete na tržištu. “Mislim da je neprihvatljivo da se legalizuje prodaja takvih proizvoda”, kaže on.

Tehnološka rješenja

Iz HAH-a navode da postoje različite mogućnosti i tehnološka rješenja kojima bi se mogla odrediti sigurnost hrane i pored oznaka rokova trajanja, poput posebnih čipova i materijala koji reagiraju na hemijske promjene u namirnicama, međutim ovdje je itekako važno voditi računa o transparentnosti kako bi se izbjegle moguće prevare, dovođenje potrošača u zabludu ili produbljivanje nepovjerenja potrošača u sistem sigurnosti hrane.

Stručnjaci HAH-a kažu da podržavaju unapređenja u pogledu tehnologije pakiranja, označavanja i očuvanja svježine i sigurnosti hrane, a samim tim i sigurnosti potrošača čime se, naravno, utječe i na smanjenje bacanja hrane, optimiziranje proizvodnje hrane te zaštita okoliša.

“Međutim, uklanjanje  roka trajnosti čak i sa dijela proizvoda, poput kave, tjestenine, riže i sl., koje imaju dug rok trajanja, ne treba se i ne može se dogoditi preko noći, već mora ići ukorak sa razvojem tehnologije pakiranja namirnica kojom bi se identificiralo stanje namirnice, kontinuiranom edukacijom potrošača te uključivanjem svih dionika u lancu sigurnosti hrane”, poručuju iz Hrvatske agencije za hranu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO