Stogodišnje svjedočanstvo drvene crkve na Palama

Smještena uz korito Paljanske Miljacke, više od jednog vijeka crkva Svetog Josipa Radnika predstavlja oslonac društvenog života katolika na Palama.

U skladu sa nadmorskom visinom od 820 metara i dominantnom crnogoričnom šumom, ova crkva je u potpunosti izgrađena od drveta, i kao takva u svom originalnom izdanju postoji od 1911. godine.

Sa arhitektonskog aspekta, ovaj sakralni objekat pripada tirolskom stilu gradnje. Graditelj crkve je službeno nepoznat, ali prema riječima velečasnog Fabijana Stanušića, u paljanskom kraju početkom dvadesetog vijeka boravili su radnici iz Češke, Slovačke, Italije, Njemačke, Austrije i Mađarske.

„U ovom dijelu Bosne, šumska industrija je zapošljavala veliki broj ljudi iz zapadnoevropskih zemalja. Također, ljudi su radili i na izgradnji uskotračne željeznice prema Višegradu. Svi ti ljudi su donijeli dio svoje kulture među lokalno stanovništvo, ili postali dio zajednice. Crkva je izgrađena za potrebe upravo tih ljudi, katolika koji su došli izdaleka u Bosnu“, kaže Stanušić, župnik na Palama.

Svjedok burnih vremena

Crkva Svetog Josipa Radnika bila je svjedok burnih događaja u proteklih 106 godina. Preživjela je dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini.

„Ja nekad volim istaknuti da je čudo kako je ova crkva preživjela sve te ratove i burne periode, pri čemu nikada nije bila oštećena. Tu sigurno trebamo zahvaliti Bogu, i naravno, dobroti komšija“, navodi Stanušić.

Prema svjedočenju župnika, nikada nije bilo potrebe za temeljitom rekonstrukcijom objekta. Popravke su samo vršene parcijalno i to smislu redovnog održavanja krova i fasade.

Trenutno na teritoriji župe Pale živi 118 katolika, od čega do 15 ljudi sedmično posjećuje crkvu Svetog Josipa Radnika. Riječ je o uglavnom starijim ljudima kojima je nedjeljni odlazak u crkvu, osim što predstavlja vezu sa Bogom, istovremeno i veza sa zajednicom.

„Nas nema puno, ali se sigurno jednom sedmično okupimo u crkvi. Zagazio sam u sedmu deceniju života, a treća sam generacija svoje porodice na Palama“, kaže August Kette.

Na obližnjem katoličkom groblju dominiraju nadgrobni spomenici sa stranim prezimenima, što ukazuje i na kretanje naroda u prošlosti.

Turistički potencijal

Lokalitet Pala je oduvijek bio poznat kao zračna banja i svojom blizinom glavnom gradu činio se kao izuzetan turistički resurs. Taj status je poljuljan ratom. Međutim, župnik Stanušić posljednjih deset godina pokušava isokristiti resurse Pala za potrebe vjerskog turizma.

„Mi smo, pored crkve, obnovili župnu kuću koja ima smještajne kapacitete namijenjene gostima i hodočasnicima. Svakog 1. maja obilježavamo dan Svetog Josipa Radnika, zaštitinika župe Pale, gdje bilježimo izuzetnu posjećenost“, govori Stanušić.

Drvena crkva na Palama je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom i kao takva je uvrštena u mrežu turističkih destinacija paljanskog kraja. Veliki broj ljudi dolazi na Pale upravo zbog drvene crkve.

„Pale su dobile više reklame i pozitivnih dojmova zbog ove crkve nego ijednog drugog sadržaja koje grad nudi“, tvrdi Stanušić.

Drvena crkva na Palama je čvorište na kojem su se ukrstili putevi mnogih ljudi izdaleka. Svako od njih je ostavio trag, čineći taj mali prostor mjesto na kojem se puno toga može saznati. Stogodišnja drvena bogomolja promoviše Pale u najboljem svjetlu.

Izvor: Al Jazeera