Opći izbori u BiH – nemoguća misija

Ako se u roku od dva mjeseca ne usvoje izmjene Izbornog zakona po presudi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izbori sljedeće godine se mogu održati, ali neće biti provedeni u punom kapacitetu, tvrde naši sagovornici.

To znači da se neće moći izabrati Dom naroda Parlamenta bh. entiteta Federacija BiH, predsjednik i potpredsjednici FBiH, Vlada FBiH te Dom naroda Parlamenta BiH, čime će doći do blokade institucija vlasti.

Prijedlog Hrvatske demokratske zajednica BiH (HDZ) prošle sedmice nije prošao Dom naroda Parlamenta BiH, jer je klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa, čime će posljednju riječ o ovome imati Ustavni sud.

Za Stranku demokratske akcije prijedlog HDZ-a je prijedlog samo jedne političke partije, a njime se, kažu, zanemaruju odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić i Finci” i ostali. Opozicija tvrdi da su prijedlozi diskriminatorni.

“Ukoliko ne dođe do usvajanja predloženih izmjena, odnosno ukoliko se ne provede odluka Ustavnog suda BiH, onda je sasvim očito da se opći izbori neće moći provesti u punom kapacitetu 2018. Jer, Ustavni sud će staviti sporne odredbe van zakona i nećemo imati zakonsku odredbu na osnovu koje se može provesti i završiti izborni proces. U tom slučaju mislim da bi bila najrazumnija odluka da se izbori ne održe, jer ako se ne može uspostaviti federalni Dom naroda, ako nema predsjednika i potpredsjednika FBiH, ako nema federalne vlade, ako nema državnog Doma naroda, znači nema ni Parlamentarne skupštine BiH. Onda ne vidim smisao održavanja izbora”, kaže Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koalicije hrvatskih stranaka.

Koliko Hrvata bira koji kanton

Božo Ljubić, tada predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, 2014. godine uputio je apelaciju Ustavnom sudu BiH, između ostalog, zbog načina izbora delegata u Dom naroda FBiH, navodeći da se njime krši načelo proporcionalnosti.

Dom naroda FBiH čine 58 delegata, po 17 njih iz reda konstitutivnih naroda i sedam iz reda ostalih. Delegate biraju skupštine kantona, a svaki kanton ima određen broj delegata koje bira proporcionalno broju stanovnika prema posljednjem popisu. Tako Kanton Sarajevo bira najviše, 11 delegata, a Posavski i Bosanskopodrinjski najmanje – tri.

Presuda ‘Sejdić-Finci’ nije uvjet za izbore

Jedna od glavnih zamjerki SDA bila je što prijedlog HDZ-a ne uključuje presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, po kojoj se i pripadnicima iz reda ostalih mora omogućiti kandidatura za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, što predviđa promjenu Ustava BiH.

“Presuda Sejdić-Finci nije uvjet da bi se mogli održati opći izbori u 2018, čime ne kažem da to nije problem koji svakako treba riješiti, ali te dvije stvari nisu uzročno-posljedično povezane”, kaže Vukoja.

“Ukoliko bi rješavali Sjedić-Finci moralo bi doći do izmjene Ustava, a to zahtijeva dvotrećinsku većinu za šta je HNS procijenio da u ovom trenutku nema realnih šansi. Da ne bi zbog toga doveli u pitanje opće izbore, HNS je predložio ono što možemo trenutno provesti. Nitko nas onda ne spriječava da kad te izmjene usvojimo, nakon toga napravimo nove izmjene da riješimo i pitanje Sejdić-Finci”, zaključuje Vukoja.

 

Međutim, za predstavnike hrvatskog naroda to nije prihvatljivo kada se radi o izboru hrvatskih delegata. Kako je Ljubić tada to objašnjavao, “Bosansko-podrinjska županija, gdje prema popisu iz 2013. žive ukupno 24 Hrvata, u Dom naroda daje jednog hrvatskog delegata jednako kao i Posavska županija gdje živi preko 40.000 Hrvata”.

Ustavni sud BiH u decembru prošle godine prihvatio je apelaciju Ljubića po tom pitanju i naložio da se te odredbe Izbornog zakona promjene u roku od šest mjeseci.

Tako prema najnovijem prijedlogu HDZ-a, Bosanskopodrinjski kanton ne bi više birao hrvatske delegate. Njih ne bi birao ni Kanton Sarajevo niti Unsko-sanski kanton. Generalno, broj delegata određenog naroda u nekim kantonima bi se smanjio, u drugima povećao, a u nekima ukinuo.

Međutim, Ustav FBiH nalaže da u Domu naroda mora biti najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

“Da bi se krenulo u izmjene Izbornog zakona na ovaj način koji oni predlažu, prethodno se mora mijenjati taj član Ustava”, kaže Vehid Šehić, član koalicije “Pod lupom” koja prati izborni proces u BiH.

‘Hrvat iz Ljubuškog vredniji od onoga u Sarajevu’

Prema njemu, prijedlog koji je upućen u Dom naroda BiH je apsolutno diskriminirajući, pogotovo unutar jednog naroda, te je stoga Hrvat iz Ljubuškog ‘vredniji’ od onoga u Sarajevu.

“Najveća zamka u koju su upali predlagači je da oni posebno tretiraju Hrvate u pojedinim kantonima. U Sarajevskom kantonu, gdje prema njihovim podacima ima 17.600 Hrvata, njima se onemogućava da imaju svog delegata. Oni se pozivaju da je bitan procenat, a oni taj procent eliminišu. U Tuzlanskom, Posavskom i Zeničko-dobojskom kantonu, prema njihovim podacima živi negdje 103.000 Hrvata, i oni daju samo tri delegata. U Zapadnohercegovačkom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi negdje 300.000 Hrvata, i ta tri kantona daju 12 delegata. Znači to je apsolutna diskriminacija.”

Što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, predlaže se takozvani ABC model, kako bi se izbjegao slučaj “Komšić”.  

Tako bi se unutar FBiH definirala tri “”izborna područja” A, B i C. U izborno područje A ulaze općine u kojima su, prema rezultatima popisa iz 2013. godine, Bošnjaci većina. U izborno područje B ulaze sve općine u kojima su većina Hrvati, a u područje C općine u kojima ni Bošnjaci ni Hrvati nisu većina.

Član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda bi bio onaj kandidat koji je osvojio najviše glasova od hrvatskih kandidata, ali da je u područjima B i C osvojio više glasova nego u područjima A i C.

U suštini, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bio bi izabran u zapadnoj Hercegovini, a Šehić precizira da bi bio izabran tamo gdje je HDZ dominantan.

“Može se desiti da prema njihovom prijedlogu u Predsjedništvo BiH prođe neko ko je dobio 15.000 glasova, da ne prođe neko ko je dobio 80.000 glasova. Na kraju i sa ovim sistemom eliminacije, može se desiti da opet, ako se ne ispune ti neki njihovi uslovi, prođe neko poput Željka Komšića”, kaže Šehić.

‘Političari će naći neko rješenje’

Međutim, kako tvrdi Vukoja niko drugi ne nudi rješenja: “Neka izvoli neko napisati svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, neka neko napiše analizu ovog našeg prijedloga, onda možemo razgovarati i tražiti neko rješenje koje će biti kvalitetnije.”

Za Iliju Cvitanovića, predsjednika HDZ-a 1990, apsurd je da se jedan narod poziva na vitalni nacionalni interes zbog traženja drugoga naroda da ima legitimne predstavnike u vlasti.

Spominjanje Herceg-Bosne ne donosi ništa dobro

Spominjanje ponovnog vraćanja Herceg-Bosne i Hrvatske samouprave ne nosi ništa dobro, smatraju našu sagovornici, komentirajući izjave Marija Karamatića delegata Hrvatske seljačke stranke BiH u Domu naroda BiH koji je govorio o tome ukoliko se prihvate izmjene Izbornog zakona.

Za Bećirovića su to provokacije i nije pravo vrijeme da se priča o tome: “Na kraju svega, zašto bi neko pravio samoupravu kada imate zaokružene nacionalne kompanije u Hercegovini pod okriljem HDZ-a, ove koje se nalaze u dijelu gdje Bošnjaci dominiraju pod okriljem SBB-a i SDA, gdje bez ikakve krivične odgovornosti imamo mogućnost da se vlada novčanim tokovima u državi?”

“Netko želi isprovocirati takvu vrste reakcije od strane HNS-a i on sve radi da to bude jedina mogućnost političkog djelovanja i jedino rješenje i onda na kraju optužuju HNS kao da je to od početka njegov plan. Kada netko da konkretan prijedlog, bez i da ga se pročita i kaže što nije s njim u redu, to se odmah izvrgne stubu srama, spominje se samouprava, fašizam, Herceg-Bosna, to je političko ludilo i manipulacija”, zaključuje.

 

Dodaje da su svi scenariji mogući ako se dođe u situaciju da se ne promijeni Izborni zakon.

“Vjerujem da će oni koji su trenutno u vlasti iz reda hrvatskog naroda imati neki odgovor za koji ja još uopće ne znam. Predlažem da odgovor na to, i kao dosljednost u traženju izmjena Izbornog zakona, bude da podnesu ostavke na mjesta u izvršnoj vlasti. To jedna od opcija.”

Kako dodaje, gora i teža opcija bila bi nemogućnost dovršetka izbornog procesa, kao produkt odluke Ustavnog suda BiH.

“Međutim, usprkos svemu tome vjerujem da će se naći način i modalitet izmjena Izbornog zakona koji će zadovoljiti sva tri naroda i ostale u BiH. Vjerujem da će doći do nekog izbalansiranog rješenja.”

‘Šta je sa ostalim građanima?’

Damir Bećirović, zastupnik Demokratske fronte u Zastupničkom Domu Parlamentarne skupštine BiH kaže da svi građani BiH moraju imati isti tretman, jer “nije ovo država samo Bošnjaka, Srba i Hrvata”.

“Ljudi koji se izjašnjavaju drugačije moraju dobiti prava, imamo presude Evropskog suda za ljudska prava o tome. Naravno da se moraju poštovati i odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, ali to ne znači odluku po kojoj ćete dobiti dominaciju jednog nad drugim narodom.”

Ističe da je prijedlog HDZ-a diskriminirajući: “On dijeli FBiH po etničkim linijama i to je zaokruživanje onoga što se nije uspjelo ratom u BiH zaokružiti”.

Međutim, Vukoja tvrdi da HNS neće dopustiti da se “Hrvati izbace iz Ustava i da se pravi unitarna građanska država u kojoj neće biti nikakvih prava”.

“Ljudi koji zagovaraju neki oblik građanske države, koja je na političkoj razini legitiman cilj, moraju biti svjesni da su oni rušitelji trenutnog ustavno-pravnog poretka BiH i da je to u suprotnosti sa Ustavom po kojem su Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi. I takvi ljudi sebe onda nazivaju patriotima. To je apsurd.”

Ipak, dok se političari prepucavaju oko svega, a BiH ostaje u stalnoj krizi, deseci hiljada njenih građana odlazi jer ne može da živi u ovoj zemlji, tvrdi Bećirović.

Oni koji ostaju možda neće moći izabrati predstavnike vlasti na općim izborima sljedeće godine, ukoliko se vladajuće političke stranke ne dogovore kako promijeniti Izborni zakon.

Izvor: Al Jazeera