Phillips: Balkan je uvijek bio američki projekt
“Administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame uzela je Balkan ‘zdravo za gotovo'”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru David Phillips, profesor s Univerziteta Columbia i američki diplomata koji je, u vrijeme kad su predsjednici SAD-a bili Bill Clinton i George W. Bush, u State Departmentu radio kao savjetnik za evropska pitanja.
Phillips je u karijeri radio i kao savjetnik u Ujedinjenim nacijama, a, između ostalog, redovno piše za listove New York Times, Wall Street Journal, Financial Times, International Herald Tribune, Foreign Affairs i Huffington Post.
U svojoj kolumni za Huffington Post piše da linija fronta ruskog hladnog rata leži na Balkanu.
Na pitanje slaže li se s konstatacijom pojedinih svjetskih medija da je Balkan zona prelamanja interesa Zapada i NATO-a na jednoj strani i Rusije na drugoj i kako potvrđuje svoju tezu o ruskoj liniji fronta na Balkanu Phillips odgovara da Rusija ima historijske i kulturne veze sa Srbijom i slavenskim narodom na Balkanu, ali da nema stvarnih interesa u toj regiji.
“Rusiju, primarno, motivira želja da potkopa američki utjecaj u dijelu svijeta koji je kroz historiju bio uvijek proamerički orijentiran i koji i dalje ostaje privržen euroatlantskim integracijama”, navodi Phillips.
Srbija mora izabrati
Američki senator John McCain nedavno je rekao da aktualni premijer i novoizabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mora pažljivo balansirati između Rusije i Zapada, a Phillips smatra da je Srbija epicentar ruskog antiameričkog plana i da je ta zemlja prikladan saveznik Rusije te, kao McCain, u svom pisanju konstatira da dvije države imaju duboke historijske i kulturne veze.
“Srbija pokušava igrati na obje strane. Vučić želi sigurnosnu i ekonomsku saradnju s Rusijom, ali istovremeno je ‘prigrlio’ Evropsku uniju. On mora izabrati leži li budućnost Srbije na Zapadu ili u Putinovoj Rusiji, moralno dekadentnoj zemlji motiviranoj isključivo vlastitim interesom”, ističe Phillips.
Politika nove američke administracije prema Balkanu još je nedefinirana, a na upit je li Amerika izgubila interes kad je u pitanju politička situacija na tom prostoru, nekadašnji savjetnik u State Departmentu navodi da je Balkan uvijek bio američki projekt.
“Praznine su stvorene politikom zanemarivanja tokom Obamine administracije, a te praznine bile su ispunjene ultranacionalističkim političarima i kriminalnim elementima. SAD može pomoći da se Balkan stabilizira produbljivanjem saradnja na nekoliko frontova, uključujući sigurnosni sektor, i intenziviranjem svog diplomatskog angažmana”, smatra on.
Ističe kako Amerika nema mnogo prijatelja u svijetu.
“Moramo usko sarađivati s našim prijateljima i saveznicima, a manje pokušavati ukloniti naše protivnike. To zanemarivanje od strane SAD-a otvorilo je prostor za Tursku da izveze svoju virulentnu marku islamizma, što je dovelo do podrške oružanoj grupi Islamska država (ISIL) i potaklo antizapadnjačke stavove”, tvrdi on.
Amerika da vidi Putina onakvog kakav jest
U prošlosti se kao jedan vid podrške Balkanu spominjalo i slanje specijalnog izaslanika SAD-a, a Phillips ističe da bi administracija Donalda Trumpa trebala razmišljati o slanju zvaničnika koji su kvalificirani i imaju dovoljno znanja.
“Alternativno treba razmišljati o slanju posebnih izaslanika koji imaju snagu i mogu mobilizirati podršku unutar administracije ili pogođenih zemlja. Vjerujem da bi posebni izaslanici na Balkanu mogli biti efikasni i doprinijeti smanjenju birokratije. Amerika mora govoriti naglas i podržati tu retoriku konkretnim akcijama.”
Navodi da je posjetio Balkan nekoliko puta u posljednjih 30 godina i da može iz prve ruke reći da Sjedinjene Države nemaju boljeg prijatelja od Albanaca i drugih ljudi na Balkanu.
Iako je američki predsjednik Trump na početku svog mandata rekao da želi bolje odnose s Rusijom, njegova se želja zasad nije ostvarila. Moskva i Washington razilaze se kad su u pitanju mnoga vanjskopolitička pitanja, a kao kamen spoticanja za bolje odnose spominje se i navodno rusko miješanje u američke predsjedničke izbore.
Na pitanje kako vidi odnose Moskve i Washingtona u budućnosti, Phillips kaže da Sjedinjene Države moraju vidjeti Putina onakvog kakav on jest, a ne onakvog kakvog SAD želi da on bude.
“Trump i Putin razgovarali su, fokusirali su se na Siriju, a ne teme ‘drugog ranga’, kao što je Balkan. Amerika mora istovremeno ‘hodati i žvakati žvakaću gumu’. Ne može se samo fokusirati na Bliski Istok, a zanemariti druge dijelove svijeta”, smatra on.
Misli da su strahovi u vezi s raspadom Evropske unije, u slučaju da je ekstremno desničarska kandidatkinja Marine Le Pen osvojila izbore u Francuskoj, bili opravdani.
“Glasači u Francuskoj bili su prepametni da bi glasali za populisticu koja je neprijatelj duboko ukorijenjenim republikanskim i inkluzivnim vrijednostima te države”, navodi on.
Phillips zaključuje da Amerika i Evropska unija stoje iza vrijednosti tolerancije i saosjećajnog društva, a da Rusija predstavlja drugu stranu te da se zato “treba oduprijeti ruskoj agresiji”.
Izvor: Al Jazeera