Pjesnik politike: Ispod boje tvoje kože, imaš skrivenu dugu
Piše: Rozafa Kelmendi
Rasuti po svijetu i u stalnoj borbi sa diskriminacijom i siromaštvom, Romi su u subotu obilježili međunarodni dan.
Za članove ove zajednice koji žive na Kosovu, čini se da je život poboljšan, i ako bi se moglo opisati jednom riječju, bilo bi “ponos “.
Barem tako je za Kujtima Paćaku, jedinog poslanika iz romske zajednice u Skupštini Kosova: “Ponos i zadovoljstvo. Više se ne stidimo, mi smo ponosni jer naša zajednica čita u romskom jeziku, ima televizijske programe na romskom i imamo mnogo studenata i diplomiranih”.
Paćaku dodaje da, uprkos činjenici da Ustav i zakoni garantuju jednaka prava za sve zajednice, postoji prostor za poboljšanje.
“Nismo zadovoljni zbog socijalnog i ekonomskog stanja. Da bi se opravdalo to što kažem, idite do kampa Plemetine”, navodi Kutjim Paćaku.
U zemaljama u regiji, kaže da postoje razlike u situacijama u kojima žive Romi.
“U Beogradu sam vidio Rome koji žive ispod mosta, dok u južnoj Srbiji imamo zdrave romske djece koja pohađaju specijalne škole samo da dobiju socijalnu pomoć. Romi u Albaniji su pet puta više diskriminisani nego na Kosovu. U Češkoj žive Romkinje koje su sterilizovane a u Mađarskoj, postoje geto romska sela”, navodi Paćaku.
U romskom jeziku, riječ Roma znači čovjek, i to je poseban termin odabran u Kongresu u Londonu 1971. godine. Tada su donijete tri odluke koje se odnose na romski identitet, objašnjava Paćaku.
“Odlučeno je da se svi ljudi ove etničke grupe zovu Romi, da je zastava Roma sadrži zelenu i plavu boju, u centru sa crvenim točkom. Unutrašnjost simbolizira 16-područne jedinice govora romskog jezika, i da pjesma ‘Đelem, Đelem’ bude himna Roma u svijetu”, govori Paćaku.
U čast ovog prvog međunarodnog sastanka predstavnika Roma, 8. april je zvanično proglašen kao Međunarodni dan Roma, tokom četvrtog kongresa Međunarodne unije Roma, 1990. godine u Poljskoj.
Neteritorijalna nacija
Dok ne postoji fizička zemlja povezana sa Romima, Međunarodna unija Roma je zvanično na Petom svjetskom romskom kongresu 2000. godine, Rome zvanično proglasila neteritorijalnim nacijom.
Njegova privrženost, kao poslanika u Skupštini Kosova, Paćaku smatra da je i nije privilegija:
“Ja sam sam među 120 poslanika. To je jedan glas koji treba da se čuje ispred ostalih 119 glasova u skupštini”, navodi on.
On ističe da zakletvu kao poslanik nije dao na romskom jeziku, nego na albanskom.
“Ja sam poslanik Kosova i štitim interese svih građana, bez razlike”, kaže Paćaku.
Prije uključivanja u politiku njegov fokus je bio umjetnost i književnost.
Iz osnovne škole, počeo je pisati poeziju, koja nije objavljena sve do 90-tih godina. Od tada njegova poezija je objavljena na 14 svjetskih jezika, uključujući i kineski.
Neko vrijeme je radio u “Institut National des Langues et Civilisations Orientales”, dio univerziteta Sorbonne Paris, gdje je studirao Romologiju. Magistrirao je na pedagogiji umjetničke muzike, a i završio je Akademiju za glumu i režiju.
Kutjimov otac je vodio računa da osigura uslove za obrazovanje svog sina kao i četvero druge djece.
“Čitajući novine Rilindje, mislim da je moj otac poželio da njegova dijeca napreduju i sve što smo imali bio je posvećeno obrazovanju. Moj brat je studirao fiziku i hemiju, jedna sestra ekonomiju, druga je bila inženjer tehnologija, a najmlađa je sestra studirala engleski jezik”, navodi Paćaku.
Iako postoje primjeri pisaca i umjetnika uključeni u politiku, Pačaku razlikuje:
“Victor Hugo, Ibrahim Rugova, Edi Rama su se uključili u politiku. Ali moj lični razlog je moje mišljenje da je kultura poput F18 – bombardera na politiku. Sa kulturom, ja udarim u svim aspektima. Trudim se da govorim albanski vrlo dobro i pokažem visok nivo političke kulture”, kaže Kutjim Paćaku.
Razbijanje vlastitih predrasuda
Osim aktivnosti u Skupštini, Paćaku je i kulturni aktivista.
“Pokušao sam da pokažem kulturu moje zajednice, bilo to kroz recitovanje pjesama u Seni u Parizu, tokom rada u pozorištu ili u filmu”, govori.
On kaže da uvijek pokušava da se pokaže kao “human, solidaran i dobar sagovornik”.
“Moja želja je bila da budem svjetski rekorder, da imam prijatelja više od svih. Moji prijatelji su moje bogatstvo”, navodi Paćaku.
Prizren, grad u kojem je Paćaku rođen 1959. godine, procjenjuje se da ima najmanje 6.000 pripadnika romske zajednice. On je izabrao ovaj grad za istraživanje predrasuda Roma.
“Ja sam crn, moja vatra je mala, ne ide nam dobro, ne vole nas, mi smo uvijek posljednji”, navodi.
“Da se ne osjećaš diskriminiran, prvo bi trebalo ukloniti vlastitu predrasudu. Napravio sam sebi operaciju, govoreći, da, ti si taj koji si. Kada priznaješ sebe, onda možeš izaći pred svakog drugog i razgovarati na intelektualnom nivou”
Među mnogih stihovima posvećenim Romima, bira ove:
“Zašto se bojiš, zašto se kriješ, stidiš se boje svoje kože? O čovječe. Bog nas je stvorio kao tebe, kao mene, kao i njih, ispod boje tvoje kože, imaš skrivenu dugu, unutar tvoje duše, stoga… Glavu gore”.
Izvor: Al Jazeera