Twin Peaks – buđenje u stvarnosti

Kyle MacLachlan glumi talentiranog i ciničnog agenta FBI-a (EPA)

Riječ televizija dolazi od grčke riječi “tele” (daleko) i latinske riječi “visio” (pogled), a prvi ju je upotrijebio ruski naučnik Konstantin Perskil 1900. godine. U 21. vijeku najveći dio svog slobodnog vremena stanovnici planete Zemlje troše na gledanje televizije. Kao najpopularniji TV-sadržaj svakako se izdvajaju serije, koje su u posljednjih nekoliko godina postale ne samo centralni dio televizijskih programa već i društveni i kulturni fenomen.

Za razliku od vremena kada su u TV-serijama uživali samo njihovi fanatični zaljubljenici, u 2017. godini popularnost TV-serijala porasla je u tolikoj mjeri da je televizijska programska shema već odavno nije u stanju pratiti. U pomoć je pritekao dobri stari internet, te su privremeno rješenje za nekontroliranu potražnju za omiljenim serijalima postali globalni servisi koji omogućuju kreiranje vlastitog TV-programa i, npr., gledanje čitavih sezona nekog serijala odjednom (Netflix, Pickbox i drugi).

S druge strane, TV-serije su maštovitošću u kreiranju novih narativa, žanrovskom raznolikošću te producentskom moći (npr., HBO-a i AMC-a) odavno prestigle sterilni moderni Hollywood, koji je svoje sve nade položio u 3D tehnologiju. Također, svjedoci smo i svakodnevnog priklanjanja TV-svijetu velikog broja referentnih filmskih imena. Ipak, najvažniji razlog drastičnog porasta gledanosti TV-serijala jest to što predstavljaju najtačniji i najjasniji odraz vremena u kojem živimo i što gledateljima istovremeno nude i bijeg i prepoznavanje u fikcionalnoj reprizi stvarnosti, nesvjesno ih “tjerajući” na propitivanje vlastite ličnosti.

Ko je ubio Lauru Palmer?

Kada su 2015. godine kreatori Twin Peaksa David Lynch i Mark Frost potvrdili nastavak snimanja, fanovima ove TV-serije koja je zauvijek obilježila početak 90-ih, na trenutak je srce prestalo kucati. Kao definitivni datum premijere treće sezone ovog kultnog serijala potvrđen je 21. maj 2017, a osim na TV-u, Twin Peaks će biti prikazan i na filmskom platnu Kanskog filmskog festivala, što još jednom potvrđuje spomenutu popularnost ovog segmenta televizijske produkcije.

Pilot-epizoda Twin Peaksa emitirana je 8. aprila 1990, a radnja započinje rano ujutro 24. februara 1989. u malom gradiću Twin Peaksu kad lokalni drvosječa na obali rijeke pronađe leš djevojke Laure Palmer (Sheryl Lee) čvrsto zamotan u plastiku. Uskoro će pitanje ko je ubio Lauru Palmer postati centralni narativni motiv serije, a manično došaptavanje odgovora postepeno će otkrivati mračnu stranu naizgled skladnog i mirnog gradića. Nakon što nadasve talentirani i cinični agent FBI-a Dale Cooper (Kyle MacLachlan) preuzme slučaj, upoznajući stanovnike Twin Peaksa (glavne aktere serijala), zajedno s lokalnim šerifom Harryjem S. Trumanom on razotkriva tradicionalni američki gradić veličanstvenih planinskih pejzaža i pite od trešanja, unutar kojeg se krije mračna slika svijeta u kojem je svako potencijalni ubica. Je li to Laurin bivši momak Bobbie Briggs, koji je potajno bio u vezi s udanom ženom; njena najbolja prijateljica Donna Hayward koja se uskoro upušta u seksualnu vezu s njenim tajnim ljubavnikom i još jednim osumnjičenim, bajkerom Jamesom Hurleyem; sumnjivi Laurin psihoterapeut dr. Lawrence Jacoby; biznismen Benjamin Horne koji planira ubistvo svoje ljubavnice Catherine Martell i podmetanje požara u pilanu Packard; Horneova psihički nestabilna kći Audrey, koja se naposljetku zaljubljuje u Coopera; vozač kamiona Leo Johnson, koji svakodnevno tuče svoju ženu Shelly; svodnik i diler kokaina Jacques Renault; ili slučajno nešto skriva Laurin otac Leland, bogati advokat koji nakon kćerine smrti doživljava nervni slom. Da bi došao do konačne istine, ili joj se barem približio, Cooper koristi svoje “šesto čulo” u razotkrivanju ljudskih motiva te čudan i komičan detektivski metod za pronalaženje osumnjičenog.

Twin Peaks i buđenje u stvarnosti

Scena otvaranja serijala popraćena melanholičnim muzičkim taktovima Angela Badalamentija, koja neodoljivo podsjeća na promotivni video grada, koji poziva gledatelje da dođu i posjete Twin Peaks, poput idiličnog sna uspavljuje i, uz ironijski odmak, zapravo predstavlja uokvirenu (lažnu) sliku savršenog svijeta.

Uskoro će jezero čija voda protječe kroz Twin Peaks s uvodne videorazglednice donijeti leš bivše kraljice maturske večeri i simbola ljepote i čistoće ove idilične zajednice, iz koje će postepeno izvirati vrela zabranjenih strasti, pohlepe, bluda, nasilja, droge, prostitucije… Odnos lažne i stvarne slike jednog grada najtačnije predstavlja lik Laure Palmer, koja je, razapeta između dva arhetipa – dobre i fatalne djevojke, vodila dvostruki život: iznad površine je bila uzorna i religiozna učenica u ljubavi s lokalnim sportistom Bobbiejem, a ispod, u tamnim vodama, razuzdana prostitutka i ovisnica o kokainu, u bludu i prevari sa buntovnikom Jamesom.

Kad je u pitanju forma serijala, Lynch i Frost crpili su inspiraciju iz ekspresionističkih, nadrealističkih i filmova sa dominantnim elementima fantastike, kojima je svojstveno isticanje čovjekove sjene koja razgraničava dobro i zlo, dok za kreiranje narativa duguju sapunicama i krimićima. Dakle, može se reći da je kompletan serijal zasnovan na udvajanjima, onoga što jest ili bi trebalo biti “blisko i ugodno” s “tajnim, zatajenim, skrivenim, koje je izišlo na svjetlo dana”. U tekstu “Pojam jeze u književnosti i psihologiji” iz 1919. godine utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud pojam “jezovito” predstavlja kao “zastrašujuće koje potječe iz onoga dugo poznatoga i odavno bliskog koje može postati strašno”, a kao najizrazitiji motiv jezovitog izdvaja upravo dvojništvo koje se skriva u vlastitim strahovima, potisnutom, nepoznatom. Pitanje je hoće li tama nadvladati svjetlo ili će ljudsko biće doživjeti vlastitu katarzu ili duševno uništenje. 

Twin Peaks, u konačnici, predstavlja najreprezentativnije djelo umjetničkog izražaja kultnog američkog režisera Davida Lyncha (EraserheadČovjek-slonPlavi baršunIzgubljena cestaMulholland Drive), koje do krajnjih granica zalazi u podsvjesno i, brišući granice između stvarnosti i sna, kreira stravičnu viziju svijeta koja njegove stanovnike očekuje nakon buđenja. Lynch se koristi formom sna da bi predstavio i “probudio” istinsku čovjekovu prirodu, kojoj brutalno ubijanje nije strano, a koja se vješto skriva i uništava sve tragove svojih potencijalnih zločina. Također, režiser uz pomoć začudnih zvukova (npr., pričanje unazad, sovn huk, šuštanje drveća) i tajanstvenih prizora ispunjenih simbolima (raznorazna prikazanja, životinje, pokreti, boje, kostimi), ciljano zbunjuje gledatelja i tjera ga na propitivanje svega što je nepoznato, nejasno, skriveno, što istovremeno upućuje i na provjeravanje (nesvjesno) identičnih pojmova u vlastitoj ličnosti. U konačnici, koristeći rečenice s metaforičkim sugestijama (npr., “Sove nisu onakve kakvima se čine”), Twin Peaks potvrđuje da zapravo ništa nije onako kako se čini, ni svijet u kojem živimo ni mi sami.

Posljednja snoviđenjska epizoda Twin Peaksa, u kojoj agent Cooper tumara crvenim sobama tzv. Crne kolibe, nadrealnim prostorom kroz koji, prema indijskoj legendi, svaka duša mora proći na putu do savršenstva, te susreće ubijene djevojke, Lauru i njenu sestričnu Maddie, Lelanda Palmera, demona BOB-a, patuljastog Čovjeka sa Drugog Mjesta, predstavlja, zapravo, zaključak cjelokupnog serijala. Naime, Cooper “ulazi” u Crnu kolibu s ciljem da “probudi” svoje skriveno “ja”, koje je, poput uvodne špice i muzičke teme, u apsolutnoj suprotnosti s naizgled moralno osviještenim i psihički stabilnim policijskim agentom koji služi društvu. Ipak, prije nego što Cooper stigne do savršenstva iz Crne kolibe bježi njegov zli dvojnik, čije “buđenje” možemo očekivati u dugo očekivanoj trećoj sezoni ovog kultnog postmodernističkog TV-serijala.

U posljednjoj sceni druge sezone Laura Palmer kaže agentu Cooperu “Vidjet ćemo se ponovo za 25 godina”. I zaista, radnja nove sezone od čak 18 epizoda smještena je u sadašnjost, 25 godina kasnije (2015. godine, kada je započeto kreiranje i snimanje).

Izvor: Al Jazeera


Reklama