Europarlamentarka: Zašto Istok ne jede istu Nutellu kao Zapad

Dubravka Šuica: Sve države članice Evropske unije trebaju imati jednak standard (http://www.dubravka-suica.eu)

Prevare s hranom sve su učestalije i potrebno im je posvetiti puno više pažnje, dok velikim kompanijama odgovara podjela na istočno i zapadno tržište gdje plasiraju proizvode istog imena, a različite kvalitete i sastava, ističe Dubravka Šuica, zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako su dvostruki standardi neprihvatljivi, kako proizvodi moraju biti isti i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, ali i kako potrošači trebaju obratiti pažnju na artikle koje kupuju.

  • U kojoj je fazi borba za jednake standarde potrošača, naprimjer, u Hrvatskoj i Njemačkoj? Koji su naredni koraci?

– Problem nejednakih standarda proizvoda široke potrošnje nije novost. Osobno se već tri godine bavim ovom temom, koja je napokon došla i do najviših razina odlučivanja u EU. Na posljednjem sastanku Vijeća Europske unije AGRIFISH, odnosno ministara EU-a za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu 6. ožujka, slovačka i mađarska delegacija izvijestile su ministre poljoprivrede o ovome problemu i ukazale na rezultate istraživanja, zatraživši od Europske komisije da poduzme prikladne mjere, uključujući i zakonodavne mjere na razini Unije. Ovu su inicijativu poduprle Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Češka. Njemačka je bila protiv. Komisija je pozvala zemlje članice da prijave slučajeve neispravnosti relevantnim nacionalnim vlastima i Komisiji. Također je objasnila da će se rad na ovom problemu nastaviti u kontekstu mreže za suradnju u zaštiti potrošača i na forumu visoke razine za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom.

Međutim, kako bi se stalo nakraj diskriminaciji i podjeli na istočno i zapadno tržište, potrebna je izmjena europskog zakonodavstva. Upravo zato sam, zajedno s kolegama podnijela zahtjev za podnošenje zakonodavnog prijedloga upućen Komisiji, kojim se traži da Europska komisija podnese prijedlog zakona o reviziji zakonodavstva hrane u EU-u i stane nakraj diskriminaciji potrošača uklanjanjem dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama EU-a. Uz to, uputila sam i interpelaciju za pisani odgovor s raspravom, čime se ovaj problem stavlja na dnevni red plenarne sjednice i o njemu bi mogao raspravljati Europski parlament u cjelini ukoliko Predsjedništvo Parlamenta taj zahtjev prihvati.

  • Da li je indikativno kako tek nekolicina ljudi govori o ovom velikom problemu koji ugrožava stanovnike država? Kako tumačite to da nema bojkota određenih proizvođača, pa ni protesta zbog ugrožavanja zdravlja?

– U prethodnim inicijativama koje sam poduzela u Europskom parlamentu (pisana izjava) moglo se primijetiti da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis. Očito je da velikim tvrtkama odgovara podjela na zapadno i istočno tržište, uz opravdanje da svoje proizvode prilagođavaju lokalnim ukusima potrošača.

  • Prema Vašim saznanjima, da li je riječ o razlici u kvaliteti sirovina, konačnog proizvoda, plasmana, transporta, samih proizvodnih pogona (koje standarde ispunjavaju, da li su jednaki, naprimjer, proizvođači Nutelle iz Austrije i Poljske), ili je riječ o svemu navedenom?

– U mnogim proizvodima jednakog naziva i pakiranja pronalaze se razlike koje značajno utječu na njihovu kvalitetu i koji sadrže, na primjer, niži udio mesa, veći udio masti, više umjetnih sladila i konzervansa. Nije namjera prozivati pojedine proizvođače, međutim, dvostruki su standardni neprihvatljivi.

Stalno govorimo o jedinstvenom europskom tržištu, stoga inzistiram na tome da da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde. Pitanje je principa – ako se nešto reklamira pod nazivom “Nutella” ili “Coca-Cola” i identičnog je pakiranja u Austriji i Hrvatskoj – ne bi li i okus i sastav trebali biti isti?

  • Koliko druga tijela – kako iz Hrvatske, tako i iz drugih država regije – rade na tome da potrošači iz ovih država dođu u istu ravan kao i potrošači iz Francuske, Njemačke…?

– U nekoliko zemalja članica, uključujući i Republiku Hrvatsku, i dalje se provode istraživanja u cilju prikupljanja dokaza. Slovačka je Vlada nedavno provela istraživanje na 22 prehrambena proizvoda iste marke i označavanja u Slovačkoj i Austriji. Rezultati istraživanja predstavljeni su 11. travnja u Europskom parlamentu, na konferenciji pod nazivom “Nema više dvostrukih mjerila u hrani – jednaki brend, jednaki proizvod, jednaka kvaliteta”. Prema rezultatima istraživanja, značajna razlika uočena je u devet proizvoda, mala razlika u tri proizvoda i znatno veća razlika koje utječu na kvalitetu u deset proizvoda.

No, potrebno je i potrošače bolje informirati. Potrošači često ne znaju kako tumačiti naljepnice i odabiru proizvode prema cijeni.

  • Nedavne analize pokazale su kako je iz Rumunije u Hrvatsku uvezeno meso zaleđeno prije 40 godina, druge analize su ustanovile kako su balkanska tržišta preplavljena neispravnim mesom koje dolazi iz Južne Amerike. Kako unaprijediti kontrole, kako kazniti odgovorne za uvoz i plasman, a sve u zaštitu potrošača?

– Prijevare s hranom sve su učestalije i potrebno im je posvetiti puno više pažnje. Rezolucija Europskog parlamenta od 14. siječnja 2014. o prehrambenoj krizi, prijevari u prehrambenom lancu i njegovoj kontroli poziva na to da borba protiv prijevara s hranom postane dio politike EU-a. Također, države članice trebaju sustavno prikupljati podatke o slučajevima prijevara i razmjenjivati najbolje prakse za utvrđivanje i suzbijanje prijevara s hranom.

U zakonodavstvu EU-a trenutačno ne postoji definicija prijevare u vezi s hranom i države članice imaju različite metodologije definiranja. Parlament smatra da je ujednačena definicija od ključne važnosti za razvoj europskog pristupa u suzbijanju prijevare s hranom. Potrebno je pridavati veću pozornost kontrolama dobara uvezenih iz trećih zemalja i njihovoj usklađenosti sa standardima EU-a na području hrane i njezine sigurnosti. Države članice trebale bi odrediti kazne za prijevaru u vezi s hranom koje su barem dvostruko veće od procijenjene financijske koristi koja se nastoji ostvariti prijevarom. U slučaju učestalih povreda, Parlament predlaže ukidanje registracije poslovnog subjekta u prehrambenom sektoru.

  • Da li će (i kada) potrošači iz siromašnijih članica Unije biti jednaki onima iz bogatijih? Da li će ova borba uskoro dati pozitivne rezultate?

– Uvijek naglašavam da svi građani Europe trebaju biti građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde, stoga ustrajem na borbi za jednake standarde i uvjerena sam da će uskoro doći do rezultata. Prema nekim saznanjima, moguće je da će Europska komisija donijeti prijedlog u lipnju ove godine.

Izvor: Al Jazeera