Ibrahim Kalin: Izvršno predsjedništvo će pomoći Turskoj protiv vanjske intervencije

U nedjelju se održava referendum na kojem će turski birači odlučiti da li žele da njihovom državom upravlja predsjednički ured sa znatno većim ovlastima.

Cilj predloženih ustavnih izmjena o kojima će se glasati jeste transformisati trenutni sistem u Turskoj u izvršni predsjednički.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan, njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) i desničarska MHP (Stranka nacionalističke akcije) kažu da će novi sistem učiniti Tursku efikasnijom i stabilnijom.

Glavna opoziciona Republikanska narodna stranka (CHP), prokurdska Narodna demokratska stranka i drugi kritičari zastupaju stav da će amandmani dati previše moći pojedincu, narušivši razdvajanje ovlasti u Vladi.

U Turskoj vlada vanredno stanje otkad je grupa u turskoj vojsci pokušala srušiti Vladu u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je ukupno ubijeno blizu 300 ljudi.

Odnosni Ankare sa Evropskom unijom, posebno sa Njemačkom i Holandijom napeti su od prošlog mjeseca kada su ove dvije države zabranile turskim ministrima kampanju za referendum unutar njihovih granica, gdje žive milioni turskih glasača.

Al Jazeera razgovara sa Ibrahimom Kalinom, glasnogovornikom predsjednika Erdogana, o najnovijim događajima pred referendum, njegovom pogledu na ustavne promjene i njegovoj reakciji na kritičare.

• Zašto je Turskoj potrebno snažno izvršno predsjedništvo? Zašto Vlada smatra da je parlamentarni sistem – koji je trenutno na snazi – nedovoljan za upravljanje Turskom?

– Dopustite mi da počnem rekavši da Turska nema parlamentarni sistem kao takav već hibridni sistem vlade osmišljen vojnom huntom 60-ih godina prošlog stoljeća koji su 80-ih godina doradili zavjerenici koji su planirali državni udar.

Turski narod zna zašto je neophodno da određene promjene postanu čvrsto institucionalizirane i razumije da mi ne možemo braniti svoju demokratiju protiv napada ako odmah ne poduzmemo određene korake.

Ovaj hibridni sistem je trebalo održati status quo i zaštiti režim vojne vlade. Nadalje, trenutni sistem proizvodi slabe koalicione vlade i fragmentira državnu političku arenu. Neefikasnost takvih vlada u više navrata je otvorila put vojnim udarima u Turskoj.

Godine 1980, parlament nije uspio izabrati predsjednika nakon 115 krugova glasanja dok zavjerenici državnog udara nisu uskočili. Godine 1997, koaliciona vlada je skinuta s vlasti pod prijetnjom nasiljem dijelom zato što je partner Stranke blagostanja bio zastrašen vojskom.

Izvršno predsjedništvo će pomoći turskoj demokratiji da se odbrani od vanjskih intervencija.

U isto vrijeme, važno je priznati da su se slabe koalicione vlade pokazale nesposobnim da uspješno upravljaju ekonomijom i da stvore povoljno okruženje za direktne strane investicije.

Bili smo u stanju provesti strukturalne reforme relativno lako jer od 2002. u Turskoj Vladi većina je iz jedne stranke. Predložene izmjene će osigurati dugoročnu političku stabilnost i, shodno tome, dodatno će ojačati tursku ekonomiju.

• Kakvu budućnost predviđate za Tursku u slučaju glasanja protiv izmjena što bi značilo da bi u državi ostao trenutni sistem?

– Ne želim nagađati ili odgovarati na hipotetičko pitanje. Ono što sada mogu reći je da očekujemo da većina glasača podrži predložene izmjene 16. aprila. Ali važno je prisjetiti se da Turska ima snažne političke institucije i mnogo iskustva sa demokratizacijom.

Turski narod zna zašto je neophodno da određene promjene postanu čvrsto institucionalizirane i razumije da mi ne možemo braniti svoju demokratiju protiv napada ako odmah ne poduzmemo određene korake.

Ipak, očigledno je da će narod u konačnici odlučiti o ovom pitanju.

• Vlade na Zapadu – i neke opozicione stranke – kažu da je kreiranje snažnog predsjedništva pokušaj turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da uspostavi vladavinu jednog čovjeka. Šta imate za reći na tu temu?

– Takva kritika je bez ikakvih osnova. Predložene promjene, ako se usvoje, će ojačati razdvajanje ovlasti, dati parlamentu ovlasti koje do sada nije imao da istraži predsjednikove poteze i, ako je neophodno, sazove prijevremene predsjedničke izbore kao krajnju mjeru.

Predsjednik, štaviše, ne može sazvati prijevremene izbore ukoliko je pod istragom parlamenta. Do sada, predsjednik je imao gotovo potpuni imunitet – osim ako je optužen za izdaju. Ljudi bi trebali pročitati prijedlog i shvatiti koji se koraci poduzimaju da se ojačaju kontrole i ravnoteža moći prije nego što počnu odlučivati naprečac.

• Mislite li da će referendum, koji se održava dok je u državi na snazi vanredno stanje, uzrokovati sumnje u vezi transparentnosti glasanja, učinivši varanje lakšim? Tokom sukoba između vojske i PKK-a na jugoistoku Turske, mnogi su privremeno otišli iz ove regije. Mislite li da će ovi ljudi moći glasati?

– Apsolutno ne. Vanredno stanje je stupilo na snagu nakon neuspjelog državnog udara prošlog ljeta i iskorišteno je da se pozabavimo prijetnjama po nacionalnu sigurnost. Kao što znate, slične mjere su poduzete u Francuskoj nakon terorističkih napada i predsjednički izbori će biti održani u vanrednom stanju.

Da bi osigurali transparentnost, proširili smo zvanične pozivnice međunarodnim posmatračima da prate sve aspekte referenduma. Pored predstavnika iz različitih političkih stranaka, određene nevladine organizacije mobiliziraju volontere.

Sigurnosne operacije nemaju utjecaja na sposobnost glasača da učestvuju na referendumu. Kao i uvijek, postojao je period za glasače da promijene adresu prebivališta. Ne očekujemo nikakve probleme.

• Stranka nacionalističkog pokreta (MHP), koja se ranije protivila izvršnom predsjedništvu, sada podržava prijedlog AKP-a. Da li ovo upućuje na čvršći savez između ove dvije stranke u budućnosti, gdje će istaknuti članovi MHP-a vjerovatno biti u potencijalnom Erdoganovom izvršnom predsjedništvu?

– Ne mogu govoriti u ime bilo koje političke stranke ali izgleda da je vođstvo MHP-a revidiralo svoj stav nakon neuspjelog državnog udara. Ja mislim da su razvili bolje razumijevanje prijetnji po nacionalnu sigurnost s kojima je suočena naša država i složili su se da bi predložene izmjene mogle učiniti Tursku otpornijom protiv njih.

• Odnosi između Turske i EU već su neko vrijeme napeti, a obje strane se međusobno okrivljavaju zbog pitanja kao što su zastoj u pregovorima o članstvu, demokratizacija Turske, izbjeglice i bezvizna putovanja za Turke. Nedavna svađa u vezi posjeta turskih ministara Holandiji i Njemačkoj zbog kampanja o referendumu podigla ih je na viši nivo. Šta bismo trebali očekivati od budućnosti u pogledu bilateralnih odnosa? Razvodi li se Turska od EU, kao što mnogi na Zapadu sugerišu?

– Ideja da su Turska i Evropska unija podjednako odgovorne za trenutne tenzije navodi na pogrešan zaključak. Nekoliko evropskih država i dalje pruža utočište terorističkim grupama, uključujući PKK i FETO, koje su odgovorne za ubistva ljudi u Turskoj.

U proteklim sedmicama su također narušili diplomatske konvencije privođenjem turskih diplomata i zvaničnika osim tog što se miješaju u referendum otvoreno stajući na stranu kampanje protiv referenduma. Suprotno tome, turski zvaničnici samo se žele sresti sa turskim državljanima u inozemstvu i informisati ih o predloženim izmjenama – nešto što evropski političari rade u Turskoj.

Situacija bi se mogla popraviti ako Evropa prestane stišavati desničarske ekstremiste, podržavati teroriste i suzdrži se od daljnjih agresivnih poteza prema Turskoj i turskim državljanima u inozemstvu.

Ideja da se Turska razvodi od Evropske unije također je netačan opis događaja. Ako Evropa doživljava partnerstvo i saradnju kao situaciju u kojoj njihovi partneri rade kako im Evropa kaže, onda je vrijeme da taj koncept počnu revidirati.

Turska je saveznik NATO-a i kandidat za EU. Ali mi smo također suverena nacija koja će raditi na ostvarenju vlastitih ciljeva i voditi računa o svojim interesima. Nijedno partnerstvo nije jednosmjerna ulica. Ovo je opće pravilo koje se odnosi i na odnose između Turske i Evropske unije.

Izvor: Al Jazeera