Hoće li Iranci ponovo izabrati Rouhanija?

U srijedu bi se Rouhani trebao u Beču sastati s čelnicima Austrije (EPA)
U srijedu bi se Rouhani trebao u Beču sastati s čelnicima Austrije (EPA)

Američka istraživačka agencija IPSOS objavila je 15 dana prije predsjedničkih izbora u Iranu održanih 14. juna 2013, rezultate ankete javnog mnijenja za osam kandidata koje je vlada odobrila. Treći je tada bio bivši glavni pregovarač za nuklearna pitanja u državi Hassan Rouhani, sa 6,5 posto – dvocifren broj manje od favorita Mohammada Baqera Ghalibafa, gradonačelnika Teherana.

Do 10. juna Rouhani je imao bolje rezultate, ali je i dalje bio u sredini. No, kad je uhvatio ritam, pogodile su ga glasine o diskvalifikaciji, što je izazvalo sumnje da će uopće biti u stanju završiti utrku.

Ipak, na dan izbora Rouhani je skočio na sami vrh, šokiravši posmatrače. U konačnici je pobijedio Ghalibafa za 34,42 posto, s više od polovine glasova, izbjegavši drugi krug.

Iranci će 19. maja ponovo izaći na izbore. Hoće li izabrati Rouhanija, koji je izvukao državu iz oštrih sankcija, ali koji se, kako kažu posmatrači, tek treba pokazati na polju širih političkih, ekonomskih i društvenih reformi?

Jedini realan kandidat

Analitičari se slažu da je trenutni predsjednik “dobro pozicioniran” za naredni mandat, ali u iranskoj atmosferi iznenađenja neki oklijevaju dati konačne prognoze prije samog glasanja.

“Neću ništa reći na temu da li će on biti ponovo izabran jer svi znamo kako to obično završi”, izjavila je za Al Jazeeru Ariane Tabatabai, iranska politička analitičarka i gostujuća profesorica na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu.

Ipak je dodala da je Rouhani “jedini realan kandidat koji se trenutno natječe”, a koji je proizveo dovoljno “političkog i društvenog kapitala” širom države u proteklih pet godina. Rekla je i da iranski sistem “favorizira stabilnost i kontinuitet nad remećenjem”.

Od 1981. godine svaki iranski predsjednik osvajao je i drugi mandat, uključujući Mahmouda Ahmadinejada tokom spornih izbora 2009. godine. Neki su ipak sugerirali da bi Rouhani mogao prekinuti taj niz ove godine.

U tekstu objavljenom na sajtu Al-Monitor u septembru Saeid Jafari, novinar nastanjen u Teheranu, ukazao je na “nezadovoljstvo” nekoliko sektora predsjednikom – od kulturne zajednice do populacije sa slabijim primanjima.

“Oboljela ekonomija Irana možda je najveći izazov s kojim su suočeni Rouhani i njegova administracija”, napisao je Jafari, upozorivši da bi, ako ne ispuni obećanja, Rouhani mogao imati samo jedan mandat.

Brojke koje mu idu u prilog

U obraćanju 20. marta, povodom Nove godine, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, također je izjavio da su ekonomske politike Rouhanijeve vlade zakazale.

Kad se pogledaju stvarne cifre, neke idu, a neke ne idu Rouhaniju u prilog. Najnovije cifre iranskog Centra za statistiku pokazuju da je više od 12 posto nezaposlenih. Ali ekonomija je također zabilježila porast BDP-a za 7,2 posto, uglavnom zbog proizvodnje nafte nakon ukidanja sankcija. Inflacija je također na najnižem nivou u posljednjih deset godina, prema podacima Centralne banke Irana.

“Ekonomija je uhvatila korak, ali nedovoljno za javnost”, rekla je Tabatabai. “To znači da je izgubio određeni dio entuzijastične podrške koju je dobio zahvaljujući nuklearnom sporazumu, tako da će, ako i bude izabran, morati raditi na tome da ponovo zadobije povjerenje javnosti.”

Drugi ključni događaj koji bi mogao odrediti Rouhanijeve šanse na izborima jest konsenzus među opozicionim frakcijama da podrže jednog kandidata, rekao je Payam Mohseni, direktor Iranskog projekta na Harvardu.

“Na posljednjim predsjedničkim izborima iranski konzervativci nisu se mogli okupiti iza jednog zajedničkog kandidata, što je uništilo koheziju i raspršilo glasove opozicije i omogućilo Rouhaniju da pobijedi u prvom krugu”, rekao je Mohseni Al Jazeeri.

“Rouhani je, za razliku od svojih suparnika, bio u stanju dobiti podršku iranskih reformista, umjerenih i znatnog dijela konzervativne elite, čijim su poslovima i interesima štetile ekonomske sankcije.”

Uskoro će biti poznate sve kandidature

Aktualni predsjednik vjerovatno će se suočiti s tvrdokornim kandidatom Ebrahimom Raeisijem, koji je čuvar svetišta imama Reze u Mashhadu. Drugi potencijalni protivkandidat jest Hamid Baqaei, bivši šef administracije predsjednika Ahmadinejada.

Registracija predsjedničkih kandidata počela je u utorak i trajat će do 15. aprila. Konačni spisak kandidata očekuje se krajem aprila.

Iako Rouhani još nije objavio svoju kandidaturu, njegov glasnogovornik Mohammad Bagher Nowbakht nagovijestio je da će se predsjednik ponovo kandidirati.

Rouhani je naporno radio proteklih sedmica, sastajao se sa biračima u cijeloj državi, od udaljenog Zahedana na istoku, blizu granice s Pakistanom i Afganistanom, do Ahvaza, blizu iračke granice na zapadu.

U govoru od 10. februara, u čast 38. godišnjice Islamske revolucije, Rouhani je također pokušao pridobiti konzervativce, prekorivši američkog predsjednika Donalda Trumpa i neke lidere iz zalivske regije, nazvavši ih “političarima novajlijama”.

“Oni koji prijete našoj vladi i oružanim snagama trebaju znati da je iranska nacija integrirana i da budno prati događaje i da će stati protiv neprijatelja zauvijek”, rekao je on. “Mi kažemo neprijateljima da se ovo mjesto zove Iran, zemlja lavova, i da niko ne može iskorištavati ovu veliku državu.”

Smanjenje tenzija

Iako je u pogledu retorike, Rouhani zauzeo oštriji stav u iranskoj vanjskoj politici u svom odgovoru Trumpovoj administraciji, Mohseni je primijetio da se nije mnogo toga promijenilo kada su u pitanju predsjednikovi postupci s obzirom na to da se on “zalaže za smanjenje tenzija”.

No, Rouhanijeva administracija također je obećala da će poduzeti mjere ako SAD ponovi zračne udare u Siriji.

“U konačnici, predsjednička utrka 2017. svest će se na preferencije vrhovnog vođe, a izgleda da on želi stabilnost u državi”, rekao je Saeid Golkar, viši savjetnik u Vijeću za globalna pitanja Chicaga, ujedno i predavač na Sjeverozapadnom univerzitetu u tom gradu.

“Mislim da će Rouhani biti ponovo izabran”, rekao je Golkar za Al Jazeeru. “Ajatolah Khamenei smatra da za vrijeme Trumpove administracije Iran ne može izabrati neiskusnog lidera.”

Dodao je da vrhovni vođa, iako govori oštro, ostaje pragmatičan kad je u pitanju upravljanje, dodavši da Khamenei ne želi da se ponovo izabere neko poput Ahmadinejada. Također je rekao da su Rouhanijevi potencijalni rivali, koji izgledaju kao ponovljeni niz s izbora 2013. godine, nepopularni i da ih glasači vide kao “korumpirane”.

Važnost ajatolahove podrške

Tabatabai dijeli to mišljenje, rekavši da onima koji su dosad najavili kandidaturu “nedostaju dvije stvari: kredibilitet unutar političkog establišmenta ili podrška ljudi”.

Ipak, Golkar kaže da će tvrdokorni protivnici pokušati mobilizirati glasače protiv Rouhanija kako bi oslabili njegov mandat, sprečavajući ga tako da izazove vrhovnog vođu kad bude ponovo izabran.

Mohseni sa Harvarda kaže da, iako Khamenei i Rouhani nisu u dobrim odnosima, vrhovni vođa i dalje može dati podršku Rouhaniju. “Rouhani donosi Iranu dobar diplomatski imidž u međunarodnoj zajednici”, rekao je on.

“Uzimajući u obzir Rouhanijeva velika ekonomska obećanja, povezana s ukidanjem sankcija, njemu će se pripisati većina krivice ako se ekonomska situacija Irana drastično ne popravi.”

U noći kad je Rouhani proglašen predsjednikom 2013. godine jedan od njegovih pristalica iz Teherana rekao je Al Jazeeri: “Vrijeme ne staje. Rouhani bi trebao raditi svoj posao, tako da se u ovo vrijeme za četiri godine ovdje ponovo okupimo. Ne bi nas trebao razočarati.”

Iranci će 19. maja izreći svoju presudu njemu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO