Ruski rulet na željezničkim šinama

 

Prelasci na “divljim” pješačkim prelazima, utrkivanje s vozovima, vandaliziranje i potpuno ignoriranje signalizacije i brojnih zakona najveći su uzroci željezničkih nesreća, ističu sagovornici Al Jazeere, a kako se bosanskohercegovački građani odnose prema signalizaciji najbolje pokazuje videosnimak iznad ovog teksta, koji su nam ustupile Željeznice Republike Srpske (ŽRS).

O tome govori i Enes Čovrk, viši asistent na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu i magistar tehničkih nauka, sa željezničkim saobraćajem kao užom specijalnošću.

“Kolege mi se često žale za slučajeve kod jednog prelaza prije Ilijaša (kod Sarajeva). Taj prelaz trpio je desetine puta lomljenje polubranika. Dođe pijana ekipa u noćnim satima, polome branik i nasilu pređu. To izaziva veliku opasnost za druge učesnike u saobraćaju, a, također, i velike troškove obnove branika”, ističe on.

Mnogi su krivi

Čovrk smatra kako su bh. građani, kad je riječ o željezničkom saobraćaju prilično opušteni, “da ne kažem: zapušteni i ni o čemu ne vode računa i, nažalost, dešava se to što se dešava, odnosno nesreće”. Ipak, navodi i kako ima i krivice onih koji su zaduženi za željeznice.

“S obzirom na obim saobraćaja na prugama u BiH i broj vanrednih događaja, može se generalno konstatovati da je sigurnost odvijanja željezničkog saobraćaja umjereno dobra. U sadašnjem kontekstu sigurnost željezničkog saobraćaja značajno je pod uticajem stanja pruge i pružnih postrojenja, čije održavanje i razvoj ne ide potrebnim tempom”, kaže ovaj stručnjak.

Na upit o crnom bilansu pogibija na šinama u Bosni i Hercegovini posljednjih godina iz ŽRS-a navode kako 2015. godine nije bilo udesa, 2016. u četiri udesa poginulo je pet osoba, a teže su povrijeđene dvije, dok je ove godine bio jedan udes sa četiri smrtno stradale osobe.

Znakovi na željezničkim prijelazima

Stop

Znak “obavezno zaustavljanje” (STOP) obilježava mjesto pred ulazom u križanje, odnosno spajanje na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati prednost svim vozilima koja se kreću cestom na koju on nailazi.

On također može obilježavati mjesto ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istom nivou na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati prednost prolaska svim vozilima koja se kreću željezničkom prugom na koju on nailazi.

Andrejin krst / Andrijin križ

Mjesto gdje se nalazi ovaj znak označava mjesto obaveznog zaustavljanja.

Tek nakon provjere je li raskršće slobodno i da se voz ne približava dozvoljeno je vrlo oprezno preći.

Iz Željeznica Federacije BiH (ŽFBiH) ističu kako se tokom 2016. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo devet nesreća, u kojima je jedno lice teže, a osmero lakše povrijeđeno, te kako nije bilo smrtno nastradalih.

“Međutim, tokom 2016. zabilježeno je sedam naleta voza na lica (na otvorenoj pruzi) zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima. U tih sedam naleta voza troje lica smrtno je stradalo, jedno je teže, a troje lakše povrijeđeno. Među tri lica koja su smrtno nastradala dvoje je nastradalo usljed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima, a jedno je izvršilo suicid”, objašnjava načelnica Službe za odnose s javnošću Senka Račić.

Povika na željeznicu

Ona dodaje kako se godinu ranije na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo također devet nesreća, u kojima nije bilo smrtno stradalih, ali je povrijeđeno deset osoba. Zabilježena su i tri smrtna slučaja zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima.

“Od tri smrtno stradala lica dva su počinila suicid, a jedno je stradalo usljed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenom mjestu”, kaže Račić.

Ovi brojevi pokazuju kako su smrtni slučajevi zabilježeni u slučajevima nepažnje, ignoriranja znakova, a ne usljed njihovog manjka.

“Stalna je povika na željeznicu, a niko ne obraća pažnju na nesavjesnost građana i odsustvo pameti kod ostalih učesnika u saobraćaju. Nije taj prijelaz slučajno tu osiguran ili postavljen. Čak i kada imate sve mjere, ljudi se ponašaju, narodski rečeno, ‘Ovo svakako ne radi, šta mi ima stavljati tu rampu?’ Kada se desi belaj, onda je kasno i onda je željeznica kriva, a sve su mjere poduzete“, kategoričan je Čovrk.

Prijelaz Gora: Uz znak Stop postoji i svjetlosna signalizacija, no često se sve to ignorira

Saobraćajna signalizacija mora se poštivati. Kako se na putnim prelazima radi o ukrštanju pruge i puta u nivou, dio signalizacije u nadležnosti je Željeznice, a dio u nadležnosti Puteva, objašnjavaju iz ŽRS-a.

Hrvatska: Nesavjesna vožnja i nedopušteni prijelazi

Iz Hrvatskih željeznica na upit Al Jazeere navode kako je tokom 2016. godine zabilježeno 27 nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima u Hrvatskoj, u kojima su dvije osobe smrtno stradale, a pet ih je teško povrijeđeno.

“Tijekom 2016. pješaci su, zbog nedopuštenog kretanja uz prugu i prelaženja pruge na nedopuštenim mjestima, doživjeli 17 nesreća, u kojima su tri osobe smrtno stradale, a dvije su teško ozlijeđene. Do 28. veljače ove godine dogodilo se šest nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima, u kojima su dvije osobe teško ozlijeđene. U istom razdoblju ove godine u pet nesreća u kojima su sudjelovali pješaci tri su osobe, nažalost, smrtno stradale, a dvije su teško ozlijeđene”, navode iz HŽ-a.

Ističu kako se u Hrvatskoj u posljednjih pet godina bilježi pad broja nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima i prugama te kako su one u većini slučajeva posljedice nesavjesne vožnje vozača cestovnih vozila “koji ne poštuju željezničku prometnu signalizaciju i prometne znakove te pješaka koji željezničku prugu često prelaze na nedopušten način i na mjestima gdje hodanje nije dopušteno”. 

“Upravljač puteva obavezan je da postavi znak ‘stop’, znak za ograničenje brzine za drumska vozila i drugu signalizaciju koja najavljuje da se učesnici u drumskom saobraćaju približavaju putnom prelazu preko pruge. Radnici ŽRS-a svakodnevno vrše kontrolu i dopunjavaju eventualno otuđene saobraćajne znakove u našoj nadležnosti, a to su Andrejin krst, zaštitna kapija sa znakom za visinu od 4,5 metara u skladu za Zakonom o željeznicama, postavljeni na svim pristupnim saobraćajnicama”, dodaje Nada Savić-Stevanović iz Odjela za odnose sa javnošću ŽRS-a.

‘Naletio voz’

“Voz naletio” – formulacija je koja ne pripada željezničkoj sferi, slažu se sagovornici, jer željeznička kompozicija ima tačan put, pravac i smjer kretanja, lako se uoči, čuje i zaista je predvidljiva. Dodaju kako u realnim uvjetima eksploatacije, kada je brzina po maksimalnim parametrima, zaustavni put iznosi 1.000 metara, ali su brzine u Bosni i Hercegovini oborene, tako da je taj zaustavni put 500 do 700 metara.

“Upravo je jedan od razloga što su i brzine oborene to što putni prelazi nisu osigurani. Zna se da je zakonski regulirano kako, kod ukrštanja željeznica i drugih učesnika u saobraćaju, prednost imaju željeznice, a kod nas voz usporava kako bi se dala sigurnost”, navodi Čovrk.

U dosadašnjoj praksi pokazalo se kako se učesnici u cestovnom saobraćaju ne pridržavaju u dovoljnoj mjeri Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini kojima se propisuju obaveze učesnika u cestovnom saobraćaju na prijelazu preko željezničke pruge, ističe Račić.

“To se prije svega odnosi na pješake koji prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima, tzv. ‘divljim prijelazima’, često i na otvorenoj pruzi. Također, u praksi se događa da vozači motornih vozila ne poštuju znakove signalizacije kojima su obilježeni apsolutno svi cestovni prijelazi u nivou s prugom Željeznica FBiH. Nepoštivanje saobraćajne signalizacije, neovlašteno kretanje prugom i prelazak iste van propisno obilježenih mjesta izuzetno su opasni i zabranjeni”, dodaje naša sagovornica iz ŽFBiH.

“Zaustavni put vozova, kao i ostalih željezničkih vozila, znatno je veći u odnosu na cestovna vozila i iznosi 700, pa i 1.000 metara, tako da se zavođenjem kočenja u većini slučajeva ne može izbjeći nesreća. Iako šinska vozila imaju prednost u saobraćaju, Željeznice FBiH preventivno na nekim prelazima usporavaju kretanje vozova, dok u blizini željezničko-cestovnog prijelaza, mostova, tunela i slično, kao i potencijalnih mjesta gdje mjesno stanovništvo može neovlašteno prelaziti prugu osoblje vučnog vozila daje zvučni signalni znak.”

Elementi sigurnosti

Iz željezničkih kompanija oba bh. entiteta ističu kako su svi putni prelazi u Bosni i Hercegovini osigurani prema zakonskim propisima te kako u skladu s finansijskim mogućnostima konstantno nastoje podići sigurnost na viši nivo.

Na prelazu u Zvorniku vide se znakovi STOP i Andrejin krst: Oba znaka označavaju obavezno zaustavljanje

Na pitanje šta treba uraditi kako bi se stanje popravilo Čovrk kaže kako su dva elementa najznačajnija te kako imaju najveći prioritet.

“Prvo, omogućiti željeznicama redovno održavanje i osposobljavanje pruge i pružnih postrojenja (infrastruktura) za redovno i sigurno odvijanje saobraćaja prema projektovanim maksimalnim brzinama pruga. Drugo, sprovesti široku javnu kampanju u društvu, uključujući redovno obrazovanje u školama, o svim elementima sa stanovišta sigurnosti željezničkog saobraćaja, odnosno o ponašanju drugih učesnika u saobraćaju u odnosu na željeznice”, navodi on.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Željeznice RS su zbog finansijskih problema u procesu restrukturiranja, a u drugom bh. entitetu situacija je nešto bolja. Željeznice FBiH 2016. su, kažu, imale najuspješniju godinu do sada i ostvarile više od tri miliona eura dobiti. Međutim, žale se na nedovoljna ulaganja u održavanje infrastrukture. To je uticalo i na drastično smanjenje putničkog saobraćaja, pa se […]

Published On 11 Mar 2017
Više iz rubrike TEME
POPULARNO