Banjalučki muzej pozorišnih lutaka

Banjaluka se može pohvaliti kulturnom institucijom koju nema nijedan drugi grad na Balkanu. Radi se o jedinstvenom Muzeju pozorišnih lutaka Dječijeg pozorišta Republike Srpske.

U svojoj bogatoj historiji, Dječije pozorište Republike Srpske je od  1955. godine  do  danas na scenu postavilo 279 premijera. Od 2002. godine je i organizator tradicionalnog Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, koji okuplja pozorišta iz desetak evropskih država.

Muzej pozorišnih lutaka je nastao kao dio Dječijeg pozorišta još 1996. godine, ali je tek 2007. zahvaljujući velikoj rekonstrukciji pozorišta dobio adekvatan prostor i sadašnji izgled vrijedan muzejskog naziva. Svečano je otvoren 16.04.2013. u prostorijama ove pozorišne kući u Banjaluci. Autori prve postavke u muzeju su bili scenograf Dragana Purković-Macan i lutkar Zoran Bjelošević, a svečano otvorenje je uveličao i Ženski kamerni hor “Banjalučanke”. U trenutnoj postavci Muzeja posjetioci imaju priliku da vide više od dvije stotine igrajućih lutaka Dječijeg pozorišta iz perioda posljednjih trideset godina.

“Izložene su lutke korištene u predstavama u periodu od 1982., pa do 2012., i to ne samo lutke iz predstava za djecu, već i lutke iz predstava za odrasle. To je poseban kuriozitet, jer mogu vam reći da se na prste mogu prebojati teatri iz Evrope koji imaju predstave za djecu i odrasle i to sa lutkama visoko estetskog kvaliteta i rađenih kod izuzetnih svjetskih majstora. Posjetioci mogu da vide lutke na kratke konce, marionete, marionete na duge konce, tzv. ručne i rukavične lutke i tako dalje. Ovo je pravo mjesto za sladokusce i ljubitelje umjetnosti“, ističe Predrag Bjelošević, direktor Dječijeg pozorišta RS, koji više od dvije decenije stoji na čelu ove ustanove koja je osvjetlala obraz BiH na međunarodnoj sceni u više navrata.

Jedini muzej lutaka u jugoistočnoj Evropi

Nije mala stvar da je Banjaluka prvi grad na Balkanu koji je u mogućnosti da svojim građanima ponudi ovakvu kulturnu instituciju. Lutke iz Muzeja djelo su najpoznatijih evropskih lutkara, poput Milene Ničeve Kostić (Beograd), Markete Černe (Prag), Svile Veličkove, Vasila Rokomanova, Stefke Kjuvlijeve, Mariete Golomehove (Sofija), Saše Vahramejeva (Minsk), i Kšištofa Bjaleka (Varšava). Samim tim, radi se o eksponatima neprocjenjive materijalne i umjetničke vrijednosti.

“Treba spomenuti da je ovo jedini ovakav muzej u jugoistočnoj Evropi, i to je posebnost Banjaluke, Republike Srpske i BiH-a. Trećina eksponata je iz Bugarske, a oni recimo nemaju vlastiti muzej. Imamo eksponate iz brojnih evropskih metropola, poput: Varšave, Minska, Varne, Moskve. Riječ je o eksponatima izuzetne intelektualne i duhovne vriijednosti koji na ovaj način bivaju sačuvani od zaborava.“, ističe Bjelošević.

Kuriozitet Muzeja predstavljaju lutke iz predstava za odrasle – „Tužni princ“ (viđene na scenama 32. BITEF, Londona, Moskve, Peruđe, Sofije, Soluna, Kremone), „Majstor i Margarita“, „Mala Elfa“ (scene Varšave, Kragujevca, Subotice, Peruđe), lutke iz umetničke radionice Državnog lutkarskog pozorišta u Minsku, „Postojani olovni vojnik“ i „Životinjska farma“ (Grand Prix na 17. „Danima Zorana Radmilovića“) ili rijetko lijepe lutke iz predstave „Don Kihot“, izrađene u Berlinu. Među ljepšim i značajnijim lutkama u Muzeju spadaju marionete sa kratkim koncima iz predstave „Kralj Jelen“, izrađene u Pragu 1989. godine sa lepezom poznatih likova iz „Comedia del arte“ (Pantalone, Tartalja, Smeraldina, Trufaldino…).

Veliki značaj za kulturnu scenu u BiH

Muzej lutaka je od velikog značaja za Banjaluku, jer obogaćuje kulturnu ponudu grada, ali i turističku ponuda grada na Vrbasu. Studenti Akademije umjetnosti, učitelji, turisti, ljubitelji pozorišne umjetnosti na jednom mjestu mogu da uživaju gledajući neke od najljepših lutaka. Nadati se da će ova institucija u budućnosti samo napredovati i dodatno obogatiti sadržaje.

 „Muzej pozorišnih lutaka u narednih nekoliko godina vidim kao jedinstven kulturni i turistički brend Banjaluke i BiH. Svim posjetiocima naših krajeva treba preporučiti i obilazak ovog muzeja. Od otvaranja bilježimo sve veću posjetu od strane studenata Akademije umetnosti, učiteljskih fakulteta, djece iz vrtića i osnovnih škola, ali i kulturnih poznavalaca i teoretičara iz drugih sredina, što samo po sebi upućuje na važnost ove ustanove. Treba naglasiti i da je potrebno je razvijati i širiti lutkarsku scenu na našim prostorima.“, dodaje Bjelošević.

Velika zainteresovanost publike dosta ohrabruje i ukazuje da dobar ukus i pozitivne vrijednosti imaju i danas svoje poklonike. Velikom posjetom su ljudi na indirektan način poručili da im je dosta kiča i šunda, i da su željni alternative, kvalitetnih manifestacija prožetih pozitivnim vibracijama.

Postavkama Muzeja su najviše oduševljeni najmlađi, ali i onim starijim generacijama Banjalučana one služe kao podsjećanje na sve što se decenijama odigravalo u Dječijem pozorištu. Značajan je odgojni utjecaj pozorišta na mlade, jer se pozitivne vrijednosti urežu u memoriju i svoje plodove daju tokom života.

“Ljudi su prepoznali i cijene kvalitet. Imamo posjetioce koji su kao djeca još davne 82. bili na predstavama Dječijeg pozorišta, a sad imaju vlastitu djecu. Publici je potrebno pružiti visoko kvalitetan estetski doživljaj, i to je ono na čemu mi u Dječijem pozorištu insistiramo. Naš kvalitet je prepoznat i na međunarodnoj sceni, i to je ono što je potrebno pružiti narodu u vremenu devalvacije kvalitete i estetskih vrijednosti“, navodi Zoran Bjelošević.

Na odveć siromašnoj kulturnoj sceni u našoj zemlji, vrijedna je spomena svaka inicijativa koja vodi ka obogaćivanju i očuvanju kulturnih i umjetničkih tekovina našeg društva. Imajući na umu da se pozorišna scena u našoj državi nalazi u veoma teškoj situaciji, ustanove poput Muzeja pozorišnih lutaka Dječijeg pozorišta Republike Srpske u Banjaluci, ljubiteljima umjetnosti bude nadu u bolju budućnost i podsjećaju na neka ljepša, prohujala vremena.

Izvor: Al Jazeera