Imam Idriz: Muslimani moraju izaći iz geta

Benjamin Idriz je inicirao izradu deklaracije 'Ne u ime Allaha – i ne u naše ime' (Wikipedia)
Benjamin Idriz je inicirao izradu deklaracije 'Ne u ime Allaha – i ne u naše ime' (Wikipedia)

Imam Benjamin Idriz, porijeklom iz Skoplja, privukao je pažnju njemačke javnosti kada je inicirao izradu deklaracije pod nazivom “Ne u ime Allaha – i ne u naše ime”, u kojoj su imami iz Minhena osudili ekstremizam, zloupotrebu religije i terorističke napade.

Kancelarka Angela Merkel uputila je pismo zahvale Idrizu, koji obavlja funkciju predsjednika Islamskog foruma u Minhenu i imama džamije u Penzbergu.

Idriz je u razgovoru za Al Jazeeru govorio o potrebi podizanja glasa protiv ekstremizma u ime vjere, istovremeno osudivši dovođenje terorizma i ekstremizma u vezu sa islamom ili bilo kojom religijom.

  • Njemačka kancelarka Angela Merkel Vam je uputila pismo zahvale i istakla kako cijeni vaš angažman u izgradnji suživota i solidarnosti među različitim vjerskim zajednicama u Njemačkoj. U čemu se sastoji taj angažman?

– Radi se o jednoj deklaraciji koju sam ja inicirao i koju su podržali imami u Minhenu, pretežno imami bosanskih džemata. Ta deklaracija predstavlja našu poruku njemačkoj javnosti – i muslimanima i nemuslimanima.

Prvi dio deklaracije pojašnjava stav islama o pitanju zloupotrebe vjere, o pitanju upotrebe nasilja i ekstremne interpretacije naše vjere. Jasno smo kazali da je islam religija mira koja zahtijeva od nas da koristimo razum pri tumačenju vjere, da nađemo kompromis i zajednički život i da izgradimo ovo društvo zajedno u miru, s drugim narodima. Naglasili smo da poštujemo zakon ove države, da odbijamo svaki vid mržnje prema drugom i drugačijem i da se protivimo upotrebi nasilja.

Našoj omladini smo poručili da treba izgraditi svoju budućnost u Njemačkoj. Našoj omladini je mjesto u školama i univerzitetima. Njihove ruke trebaju nositi olovke, a ne oružje.

Poruku smo uputili i njemačkim političarima i istakli da trebaju uzeti u obzir da mi kao institucija tumačimo islam. Pozvali smo ih da uvaže naš stav i izrazili nadu da će njemačka politika pronaći put dijaloga s muslimanima i cijeniti ono što muslimani rade.

  • Šta je povod ove deklaracije?

– Krajem decembra prošle godine kancelarki Angeli Merkel sam poslao tu deklaraciju, koja je ranije štampana u sedam hiljada primjeraka, u vidu brošure.

Povod deklaracije je bilo to što imame i funkcionere islamskih organizacija često optužuju da ne dižu glas protiv nasilja i da se ne zalažu dovoljno za suživot i dijalog. Tom deklaracijom smo htjeli poslati signal njemačkoj javnosti da imami i muslimani dižu svoj glas protiv zloupotrebe Allaha i vjerskih vrijednosti.

Gospođa Merkel je kazala da je s velikim interesovanjem pročitala tu deklaraciju i da visoko cijeni našu inicijativu. Time je pokazala da se politika interesuje za stav koji smo iznijeli u toj deklaraciju. Ona je govorila o ulozi džamije u Njemačkoj, koja može igrati veliku ulogu i uspostaviti most između njemačkog društva i muslimana. Kazala je kako džamije itekako mogu preventivno djelovati i sačuvati omladinu od kojekakvih ideologija, ekstremnih interpretacija i nasilja.

Tim pismom ona je uvažila trud koje su uložili imami ovdje. Za nas to predstavlja priznanje vrha njemačke politike prema našem angažmanu.

  • Da li se model koji ste predstavili u deklaraciji može primijeniti i na ostatak Njemačke?

– Mislim da je ovaj model vrlo uspješan. Njemački mediji i političari pokazali su zavidan nivo interesovanja prema deklaraciji. Mislim da bi u svim regijama u Njemačkoj, i u drugim pokrajinama, trebalo pokrenuti slične inicijative. Narod vidi kako muslimani razmišljaju i šta propagiraju u džamijama.

Njemački mediji su kreirali sliku kako muslimani šute i prihvaćaju sve te negativne pojave, dok je situacija potpuno drugačija. Imami se itekako zalažu za suživot ljudi u njemačkom društvu. Međutim, njihov glas se ne čuje i zato muslimani moraju pokrenuti sličnu inicijativu i u drugim mjestima, kako bi podigli svoj glas i kako bi objasnili islam njemačkom društvu.

Oni traže odgovor od nas, a mi moramo biti svjesni tog izazova i moramo izaći iz naših zatvorenih krugova i izolacije i naših geta, moramo izaći u javnost jer to i njemačka javnost očekuje od nas. To je naša obaveza prema ovoj javnosti.

  • U deklaraciji ste osudili upotrebu termina “islamski terorizam” i ustvrdili da se taj pojam ne može dovesti u vezu sa islamskom vjerom.

– Mi smo u toj deklaraciji tražili da se ne koristi izraz ‘islamistički teror’. Nijemci ne kažu islamski, već islamistički teror. To za njih predstavlja političku ambiciju nekih ljudi koji žele koristiti islam za političke ambicije. Taj izraz (islamistički) je etabliran u njemačkoj terminologiji, što ima negativne konsekvence.

Zbog toga smo tražili da se teroru i nasilju ne daje nikakav atribut, nego da se kaže zloupotreba islama, da javnost vidi da oni koji to rade samo zloupotrebljavaju islam. Njihovo djelovanje ni u kom slučaju ne može biti islamsko.

Njemačka politika to teško može prihvatiti, jer je taj izraz etabliran u ovdašnjoj terminologiji. To je jedan proces koji zahtijeva od nas još veći trud kako bismo uvjerili njemačke političare da ne koriste taj izraz.

  • Navodi se da je povod za deklaraciju pojava radikalizma među muslimanima i regrutacija omladine sa ovih prostora u redove grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL). Da li sličan poziv treba uputiti javnosti na ovim prostorima?

– Naravno, ne smijemo zatvoriti oči pred jednim novim izazovom i na Balkanu – u BiH, na Kosovu i u Makedoniji. I tamo postoje takve tendencije, koje izvan okvira institucije Islamske zajednice tumače islam. Vidimo kako dio naše omladine padaju pod utjecaj takvih ideologija.

Zato imami i islamske institucije trebaju aktivno raditi kako bi spriječili bilo koji negativan razvoj unutar muslimanskog korpusa, jer podjele, korištenje nasilja, legitimiranje nasilja, mržnja, diskriminacija i svaki vid podjele u muslimanskom društvu će donijeti veliku štetu nama samim muslimanima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO