Digitalni ambasador bi regiji otvorio vrata velikih kompanija

Politički analitičar Martin Brusis smatra da su dobri kontakti s velikim tehnološkim kompanijama jako potrebni državama Balkana (Arhiva)
Politički analitičar Martin Brusis smatra da su dobri kontakti s velikim tehnološkim kompanijama jako potrebni državama Balkana (Arhiva)

Eksperti smatraju da bi digitalni ambasador zemljama regije donio dobre kontakte sa vodećim tehnološkim kompanijama u svijetu, a da je država ta koja treba podržati akademsku zajednicu ili nevladine organizacije u ostvarenju ideje stvaranja te funkcije.

Ministar vanjskih poslova Danske Anders Samuelsen nedavno je otkrio kako ta zemlja planira uvesti funkciju digitalnog ambasadora koji će biti zadužen za odnose s najmoćnijim svjetskim tehnološkim kompanijama.

Kazao je kako će novi ambasador biti zadužen za kontakte sa nekim od najvećih tehnoloških kompanija kao što su Google, Apple i Microsoft

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija tvrdi da je jako dobro što se pojavila danska inicijativa i da bi takav ambasador donio dobro i zemljama regije.

Lagumdžija objašnjava da u svijetu postoji više vrsta digitalnog ambasadora, a kaže je danska inicijativa dobar povod da se u BiH i regiji pokrene rasprava o uvođenju takve funkcije na državnom ili gradskom nivou.

“U slučaju BiH, bilo bi dobro da tu raspravu pokrene akademska zajednica ili neke institucije, kao što je primjerice Ministarstvo vanjske trgovine. Ovdje bi bilo dobro da, recimo, Kanton Sarajevo pokrene tako nešto. Ovo je dobar povod da se otvori jedna šira rasprava o tome kako da se promoviraju digitalni potencijali koje BiH ima. Država je ta koja treba da podrži akademsku zajednicu ili nevladine organizacije u tome da postanemo digitalna sredina”, ističe Lagumdžija.

Kompanije mogu da kupe sve, osim suvereniteta

Napominje da je to prvi put da neka zemlja na nivou ministarstva vanjskih poslova imenuje digitalnog ambasadora.

“Mislim da je jako bitno da shvatimo da se iza riječi ‘digitalni ambasador’ krije puno toga. Dakle, to nije jedina forma digitalnog ambasadora. Drago mi je da je Danska svojom inicijativom privukla medijsku pažnju. Vodeći časopisi koji se bave spoljnom politikom, tehnologijom i ekonomijom su tome posvetili puno pažnje. Funkcija, na način kako ju je pretpostavio danski ministar vanjskih poslova, proizilazi iz činjenice da su danas velike svjetske kompanije postale toliko važne da one mogu da kupe sve, osim suvereniteta države.

Očigledno je da se u okviru ovog prekomponovanja, pravljenja jednog novog svjetskog poretka, itekako mora voditi računa o velikim kompanijama. Uzmite za primjer Google i Apple. Te kompanije da su zemlje one bi sjedile na sastanku G20 (20 najrazvijenijih zemalja svijeta)”, kaže Lagumdžija.

Mišljenja je da će danski digitalni ambasador biti kao šef jednog odsjeka u ministarstvu vanjskih poslova, a da ga vjerovatno neće slati u različite zemlje. Ističe da Danska ima iskustva u imenovanju ambasadora koji su malo neobični, pa su tako jednom imenovali ambasadora za Arktik. On je također sjedio u ministarstvu vanjskih poslova.

“Danska je specifična zemlja. Jedan posto firmi koje djeluju u toj zemlji su strane, a 99 posto su domaće – danske. Taj jedan posto kompanija upošljava 20 posto ljudi u Danskoj. Velike kompanije kao što su Apple i Facebook su nedavno najavile da će u Danskoj otvoriti 150 do 200 novih radnih mjesta. Zato Danska pokušava da kroz ministarstvo vanjskih poslova ide ukorak s onim što donose nove tehnologije. S druge strane, imate primjer Izraela – tamo još u vrijeme druge Intifade, prije 15-ak godina, stvorena je funkcija digitalnog ambasadora. Tamo je napravljena nevladina organizacija iza koje sigurno stoji izraelska država. Taj ambasador ima sasvim drugu funkciju od ovog danskog. Oni su pokušavali skupiti sve mlade ljude, u dobi od 18 do 25 godina, koji imaju osjećaj strasti i pripadnosti prema Izraelu. Svi su mogli aplicirati za poziciju digitalnog ambasadora, a fokus je uglavnom bio na SAD-u. Ti mladi ljudi su dobijali stipendiju od 100 američkih dolara od te organizacije zbog njihovog doprinosa”, objašnjava Lagumdžija.

Neki gradovi su, ističe on, također, svojevremeno imenovali digitalne ambasadore, ali su imali različite pristupe glede imenovanja i njihovih funkcija. Tako je, kaže, Houston svojevremeno pokrenuo proces imenovanja digitalnih ambasadora.

Kontakt s velikim kompanijama

“To su, također, bili ljudi koji su bili spremni da promoviraju Houston na društvenim mrežama. Johannesburg u Južnoj Africi, koji nije mnogo veći od Kantona Sarajevo, je svojevremeno pokrenuo inicijativu imenovanja digitalnih ambasadora, bilo ih je oko tri hiljade. To su bili mladi poduzetnici koji su tražili posao. Moto je bio: hajmo mlade ljude koji traže posao pretvoriti u ljude koji prave posao. Ti ljudi su trebali da vrše promocije IT tehnologija u samom gradu. Raspoređeno je nekih hiljadu wi-fi stanica po cijelom gradu kako bi digitalni ambasadori mogli da ih podučavaju novim tehnologijama, kako bi bilo što više takvih ambasadora”.

Po Lagumdžijinim riječima i na univerzitetima postoje ljudi koji na društvenim mrežama promoviraju institut i njegove aktivnosti. Dobar primjer je, tvrdi, digitalni ambasador Karolinskog instituta.

“To je jedna od najvećih medicinskih ustanova na svijetu koji se nalazi u Stockholmu. Ta ustanova ima budžet otprilike kao budžet Federacije BiH. Digitalni ambasadori tamo rade na promociji instituta i povezivanju sa drugim ustanovama”, navodi bivši ministar vanjskih poslova BiH.

Politički analitičar Martin Brusis također smatra da su dobri kontakti s velikim tehnološkim kompanijama jako potrebni državama Balkana.

Digitalni ambasador bi, po njegovim riječima, pomogao zemljama regije da ih velike kompanije uzmu u obzir kada su u pitanju veliki investicijski projekti.

Brusis smatra da bi zajednički digitalni ambasador za regiju Balkana imao smisla, jer tako zemlje ne bi morale pojedinačno slati ambasadore i tako bi uštedile novac.

“Ipak, smatram da bi zajednički ambasador za cijelu regiju Zapadnog Balkana bio jedino moguć kada je u pitanju ekonomska i kulturološka diplomatija, jer na tim poljima postoje zajednički interesi različitih društava. Takvi ambasadori bi bili dokaz za volju političara i sposobnost za saradnju”, ističe Brusis.

Dodaje kako su dosad postojale osobe u vladam država koje su bile specijalizirane za saradnju sa velikim IT kompanijama, ali da je danska inicijativa nešto novo.

Direktor Evropske akademije u Berlinu Eckart D. Stratenschulte zaključuje da je digitalno tržište postalo važno za ekonomski razvoj.

Izvor: Al Jazeera 


Povezane

Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora od ove godine trebale bi zajedno koristiti jednu zgradu ambasada. To je u izjavi za Al Jazeeru rekao ministar vanjskih poslova Srbije Ivan Mrkić. Kaže da se sada još samo trebaju utvrditi tehnički detalji i odrediti lokacija zajedničke zgrade. Zbog ušteda, zemlje regije spremne su dijeliti prostor pa […]

Kako se u zemljama regije imenuju diplomati? Ima li dovoljno kvalitetnog kadra? Koliko su diplomatsko-konzularna predstavništva efikasna? Kakav je odnos učinka i troškova  diplomatije? Je li regionalna diplomatija u krizi? Članstvo Srbije u Evropskoj uniji glavni je vanjskopolitički cilj te zemlje. Međutim, Srbija nema ambasadora u najuticajnoj zemlji Unije, Njemačkoj, kao ni u stalnim članicama […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO