Sve jača uloga Rusije u libijskoj krizi

Piše: Rania Dridi, Moskva

Pitanje rješenja libijskog sukoba ponovo se vratilo na međunarodnu scenu nakon relativnog odsustva zbog razvoja dešavanja u Siriji. Pogledi su sada više usmjereni prema Rusiji, koja je, namjerno ili nenamjerno, postala spona među akterima libijske krize.   

Moskva je u posljednje vrijeme bila domaćin brojnim posjetama libijskih zvaničnika, kako članova Vlade nacionalnog pomirenja, tako i Parlamenta u Tobruku, pored učestalih posjeta penzioniranog generala Khalife Haftara Moskvi i njegovih susreta s ruskim zvaničnicima na najvišem nivou.  

Ovakva dešavanja pružaju mogućnost Rusiji da odigra posredničku ulogu između strana libijske krize. To je postalo jasno i iz posljednjih izjava Fayeza al-Sarraja, šefa Vlade nacionalnog jedinstva, kada je tražio od Rusije da posreduje u rješavanju libijske krize, nakon neuspjelog pokušaja da postigne dogovor sa generalom Haftarom u Kairu.

Ruska opreznost

No, Moskva pokušava biti oprezna u svakom koraku koji se tiče Libije, držeći se pritom stava arapskih država prema stanju u toj državi, što je potvrdio i ekspert za Bliski istok i član Vijeća solidarnosti s libijskim i sirijskim narodom Vjačeslav Matuzov.

Matuzov ističe da glavni problem nije u ruskom posredovanju, s obzirom na to da postoje slična posredovanja arapskih država, poput Egipta, Alžira i Tunisa. Arapski stav bitan je u libijskoj krizi, stoga Rusija kreće s tog polazišta i na osnovu toga gradi svoje stavove prema dešavanjima u Libiji, prema njegovim riječima. 

Moskva je više puta naglašavala svoju podršku legitimnoj vlasti u zemlji kroz podršku Parlamentu Libije, za koji smatra da je izabran voljom libijskog naroda. Shodno tome, podržava i penzioniranog generala Haftara, koji ima podršku parlamenta u Tobruku, za koji Moskva smatra da vojno kontrolira većinu libijske teritorije.

Moskva, također, drži otvorene kanale komunikacije i s Vladom nacionalnog jedinstva, imajući u vidu da uživa podršku Ujedinjenih nacija, iako sve dosad nije uspjela dobiti podršku parlamenta. 

Matuzov naglašava da je politički sistem koji je Zapad pokušavao nametnuti Libiji doživio potpuni kolaps, kao i da je propala politika koju su Ujedinjene nacije pokušale nametnuti Libiji.

Poštivanje sporazuma

Andrej Antikov, politički analitičar i orijentalist, odbacuje mogućnost da će Rusija izaći izvan okvira sporazuma i rezolucija UN-a, a naročito Sporazuma iz Skhirata, rekavši da se Rusija pridržava potonjeg sporazuma, potpisanog 2015. godine. 

Istakao je da ovo pitanje sada zavisi od pronalaženja zajedničkih tačaka između predstavnika jugoistoka Libije i zapada, polazeći od situacije na terenu i raspodjele odnosa snaga, prema njegovim riječima.

Izgleda da se Libija trenutno nalazi pred novom fazom nakon dolaska na vlast administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je stavio borbu protiv terorizma na listu svojih prioriteta. U tom pogledu Matuzov naglašava da Rusija ne može sama obuzdati libijsku krizu, bez obzira na njene dobre odnose sa svim stranama.

On ističe da se to može postići samo aktiviranjem uloge međunarodne zajednice, a posebno uloge Sjedinjenih Američkih Država. Rusija je spremna sarađivati s Washingtonom u vezi s Libijom i mora postojati komunikacija između ovih strana u tom smislu, kako je rekao.

Ruski analitičari i stručnjaci minimiziraju ulogu šefa Vlade nacionalnog jedinstva Fayeza al-Sarraja te smatraju kako je njegovo obraćanje Rusiji sa zahtjevom za posredovanje samo pokušaj da zadrži svoj politički status u državi. 

Stručnjak Antikov kaže da je Al-Sarraj u potpunosti svjestan onoga što se događa u Libiji i da njegova vlada nema kontrolu u toj državi, dok snage generala Haftara nastavljaju napredovati u borbi protiv terorizma. Prema tome, Al-Sarraj je zabrinut za svoju političku budućnost, što je i razlog njegovog obraćanja Rusiji u pokušaju da sačuva svoj politički status i poziciju u Libiji. 

Izvor: Al Jazeera