Evropski penzioni fondovi podržavaju izraelsku okupaciju

Piše: Nigel Wilson

Ramallah – Pet najvećih evropskih penzionih fondova sukobljava se sa zvaničnim politikama svojih vlada ulaganjem u kompanije koje posluju u ilegalnim izraelskim naseljima, kažu analitičari.

„Ako njihovi državljani i njihove kompanije direktno potkopavaju posvećenost vanjske politike svojih vlada dvodržavnom rješenju, zar nisu onda ove vlade dužne tražiti način da ili bolje reguliraju vlastite kompanije ili da osiguraju da se zakon, takav kakav je, i domaće zakonodavstvo, bolje provode?“, pitao je Hugh Lovatt, savjetnik i projektni koordinator pri Evropskom vijeću za vanjskopolitičke odnose.

Ovaj komentar je dao nakon što je novi izvještaj otkrio da pet najvećih evropski penzionih fondova ima više od osam milijardi dolara uloženih u kompanije koje posluju u ilegalnim naseljima.

Istraga koju je proveo danski medijski centar Danwatch otkrila je da su penzioni fondovi u Norveškoj, Švedskoj i Holandiji uložili milijarde dolara u 36 kompanija povezanih sa naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Ilegalna izraelska naselja koče palestinsku privredu i smatraju ih glavnom preprekom za dvodržavno rješenje. U rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenoj u decembru 2016, izraelska naselja su proglašena „sramnim kršenjem međunarodnog prava.“

Evropska vanjska politika o izraelsko-palestinskom sukobu zasnovana je na dvodržavnom rješenju i na primjeni međunarodnog prava na okupiranim palestinskim teritorijama, kazao je Lovatt. Značajan broj država članica EU-a izdao je upozorenja kompanijama ističući finansijske, pravne i rizike po reputaciju povezane sa poslovanjem sa Izraelcima uključenim u aktivnosti naseljavanja.

„Tu je pitanje mogućeg kršenja međunarodnog zakona. Ovo je opće pitanje o pružanju materijalne pomoći koja podržava izraelske nezakonite aktivnosti, što je poprilično jasan slučaj pomaganja u kršenju Ženevske konvencije i u drugim nezakonitim praksama“, kazao je Lowatt Al Jazeeri.

Lista kompanija do koje je došao Danwatch sastoji se od izraelskih i međunarodnih kompanija sa aktivnostima u okupiranim teritorijama, uključujući sektor sigurnosti, komunikacija, te u finansijskom i građevinskom sektoru.

„Tridesetšest kompanija na našoj listi ne drži se smjernica UN-a jer doprinose u različitom obimu negativnom utjecaju na ljudska prava Palestinaca“, rekao je Al Jazeeri Mikkel Bahl, novinar koji je radio na ovoj istrazi.

Temeljna načela

U svojim Temeljnim načelima o biznisima i ljudskim pravima, UN postavlja smjernice o korporativnoj odgovornosti, i kaže da bi kompanije trebale izbjegavati narušavanje ljudskih prava drugih i pozabaviti se slučajevima uključenosti u kršenje ljudskih prava.

„Svi ovi penzioni fondovi imaju politiku za odgovorno ulaganje navedenu na svojim web stranicama, gdje se pozivaju na UN i smjernice [Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj]“, kazao je Bahl.

„Oni govore svojim klijentima da poštuju ove međunarodne smjernice i da vode računa o tome da ne doprinesu negativnim posljedicama na ljudska prava.“

Najveći investitor naveden u istrazi je Statens Pensjonsfond Utland, penzioni fond norveške vlade, koji je uložio 5,6 milijardi dolara u sve nabrojane kompanije.

Dva holandska fonda, Stichting Pensioenfonds ABP i Pensioenfonds Zorg en Welzijn, imaju multimilionske investicije u više ovih kompanija, uključujući i kompaniju Caterpillar, koja doprema buldožere koji se koriste za rušenje palestinskih kuća na okupiranim teritorijama.

Ulaganje u sporne kompanije

Švedski fond Alecta Pensionsforsakring ulagao je u samo jednu kompaniju sa liste, Volvo Group, čiji bageri se koriste za uništavanje palestinske imovine. Volvo također djelomično posjeduje izraelskog proizvođača autobusa, kompaniju Merkavim. Ova kompanija proizvodi oklopne autobuse koji se koriste na putevima na okupiranim teritorijama.

I zadnji, danski fond Arbejdsmarkedets Tillaegspension (ATP), ima zabilježene investicije u kompaniju Priceline Group Inc, u čijem je posjedu Booking.com, web stranica preko koje se mogu rezervirati hotelske sobe u izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, i u kompaniju Siemens, koja je osigurala sistem kontrole saobraćaja za izraelske puteve na Zapadnoj obali.

Kada su zatražili reakciju na izvještaj Danwatcha, iz Stichting Pensioenfonds ABP-a su kazali da će u narednim godinama, „revidirati i odlučiti koje od navedenih kompanija zadovoljavaju kriterij odgovornih i održivih investicija pa će shodno tome biti uključene u investicijski portfolio“.

Iz Pensioenfonds Zorg en Welzijna su rekli Al Jazeeri: „Od svih kompanija u koje ulažemo zahtijevamo da poštuju međunarodno dogovorene standarde kada su u pitanju okolina, društveni uvjeti i ljudska prava“, bez da su posebno odgovorili kako se podrška izraelskim naseljima uklapa u tu procjenu.

Kršenja prava

Kompanija NBIM, koja upravlja fondom Statens Pensjonsfond Utland, kaže da su neke kompanije iz regije isključene iz fonda „zbog ozbiljnog kršenja prava pojedinaca u situaciji rata ili konflikta“, ali nisu komentirali posebno kompanije koje je naveo Danwatch, a koje nisu na listi isključenih.

Iz Alecte su odbili komentirati, dok su iz ATP-a rekli da su, nakon što je Danwatch objavio izvještaj, oni istražili dvije kompanije u koje ulažu, i otkrili su da njihove aktivnosti nisu kontroverzne prirode.

Vijeće za ljudska prava pri UN-u je najavilo 2016. da će napraviti listu kompanija koje posluju u okupiranim teritorijama. Ovu bazu podataka, koja će, kako se očekuje, biti objavljena tokom godine, moći će konsultirati bilo koja organizacija koja ulaže u biznise koji bi mogli biti umiješani u okupiranje palestinske zemlje.

Lovatt je dodao da je u slučaju penzionih fondova u vlasništvu države, odgovornost na državi da osigura poštivanje međunarodnih smjernica i zakona.  Od pet fondova iz ove istrage, samo je norveški Statens Pensjonsford Utland u potpunosti u vlasništvu države.

„To podiže ljestvicu u pogledu obaveza jer, za vlade, postoji niz rezolucija Vijeća sigurnosti i drugih stvari koje zapravo govore daleko više o odgovornosti treće strane“, kazao je Lovatt.

Izvor: Al Jazeera