Vlada FBiH zbog štednje ugrožava građane

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će zbog štednje ugroziti građane, upozorava načelnik općine Goražde Muhamed Ramović, a takav stav dijele i ostali načelnici i gradonačelnici tog bh. entiteta.

Zbog planiranih zakonskih izmjena, službe koje djeluju u okviru civilnih službi u vanrednim situacijama neće moći na vrijeme djelovati kako bi zaštitili građane, ili jednostavno neće imati sredstava da pomognu žrtvama poplava, odrona, klizišta i drugih prirodnih katastrofa i nesreća, dodao je Ramović.

Kolegij premijera FBiH, Fadila Novalića, je krajem prošle godine ovlastio Federalnu upravu civilne zaštite da pripremi nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Tim zakonom će se, tvrde federalne vlasti, u duhu implementacije mjera iz Reformske agende za BiH i radi rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta u FBiH, eliminirati parafiskalni namet – posebni doprinos za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, što je izazvalo veliko protivljenje predstavnika lokalnih vlasti.

Ugrožavanje građana

Kako kaže načelnik Ramović, ovaj potez je još jedna velika nepravda prema lokalnoj zajednici, jer građani 90 posto svojih potreba rješavaju upravo na lokalnom nivou.

Ukidanjem navedenog nameta, koji iznosi 0,5 posto od plata građana, što je dva eura na prosječnu platu u FBiH, ukinut će se sredstva kojim su se opremali domovi zdravlja, gorske službe, kupovali čamci za policiju, oprema za vatrogasce, radioamatere, odnosno sve one koji djeluju u sklopu civilne zaštite.

Osim te opreme, ukinut će se sredstva za vreće za pijesak, koje se koriste tokom poplava, neće se moći sanirati klizišta, praviti potporni zidovi… Konkretno, Goražde će ostati bez 75.000 eura “strogo kontrolisanih i koji se mogu samo namjenski utrošiti”, dodaje Ramović.

“Građani će biti direktno ugroženi jer će se smanjiti mogućnost efektivnog djelovanja spašavanja njihovog života i imovine. Mi sredstva ulažemo samo u opremu i sredstva potrebna u slučaju katastrofa, i tih sredstava nećemo imati”, kazao je načelnik Goražda.  

Da bi situacija bila još gora, dodaje, pokazuje činjenica da je nakon sastanka načelnika iz FBiH sa ambasadorom Evropske unije u BiH Larsom Gunnarom Wigemarkom, pomoćnik predstavnika EU-a je kazao da ukidanje doprinosa za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća nije jedan od zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda, “što znači da je neko samoinicijativno u Vladi FBiH odlučio dodati to kao jedan od uslova”.

Protivljenje načelnika

Načelnik Ramović nije jedini koji je iskazao oštro protivljenje ovoj namjeri federalnih vlasti.

Kako su iz Saveza općina i gradova FBiH za Al Jazeeru rekli, taj Savez se oštro protivi donošenju spornog nacrta zakona, što je potvrđeno na mnogim sastancima organizacije na tu temu.

Tako je na Tematskoj sjednici Saveza općina i gradova FBiH, održanoj krajem januara u Travniku, odlučeno da Predsjedništvo Saveza ne podržava izmjenu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, te da se traži da se pri donošenju ovog, ali i ostalih zakona poštuje Evropska povelja o lokalnoj samoupravi i Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH.

Pored toga je odlučeno da se traži hitan sastanak predstavnika Saveza i Vlade Federacije BiH na temu ovog zakona. Sve navedene zaključke je podržalo i Predsjedništvo Skupštine Saveza općina i gradova Federacije BiH na sjednici održanoj 8. februara.

Ukoliko Nacrt usvoji Vlada FBiH, Savez općina i gradova FBiH će tražiti od Vlade da se on ne stavlja u parlamentarnu proceduru, kazao je Edin Demirović, saradnik Saveza za lokalnu samoupravu.

Prijetnja Ustavnim sudom

“U slučaju da ovaj zakon ipak prođe parlamentarnu proceduru, Savez će poduzeti sve moguće mjere kako bi konačan prijedlog ovog zakona išao u korist lokalnih zajednica i građana, uključujući i zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom FBiH”, dodaje se iz Saveza.

Da bi se bolje shvatilo koliko je negodovanje zbog izmjene zakona, treba uzeti u obzir činjenicu da su sve članice Saveza jednoglasno podržale navedene stavove.

Savez općina i gradova Federacije BiH čine sve jedinice lokalne samouprave sa područja Federacije BiH, odnosno 74 općine i šest gradova, dodao je Demirović.

Član Civilne zaštite jedne od sarajevskih općina je uz uvjet anonimnosti, s obzirom da nije ovlašten da razgovara sa medijima, za Al Jazeeru pojasnio da je u javnosti došlo do zamjena teza.

“Ovo odvajanje od 0,5 posto od plate nije odvajanje za Civilnu zaštitu. Moje kolege i ja platu ne primamo od tih sredstava, već platu dobijamo iz budžeta opštine. Od tog doprinosa se prikupljaju sredstva koja se koriste samo za nabavku materijalno-tehničkih sredstava. Od vaših i mojih 0,5 posto plate se odvajaju sredstva za zaštitu i spašavanje, a ne za moj topli obrok, platu, stol, kancelarijski pribor…”.

Zaštita i spašavanje

Ovaj stručnjak navodi da se od tih sredstava kupuju vreće za pijesak, koje se koriste za sprečavanje poplava, kupuju se čamci, mašine za posebne službe, oprema za vatrogasce, policajce, gorske službe, saniraju se klizišta…

“Samo u našoj opštini ima registrovano više od 180 klizišta. Ona se neće sanirati sama. Od tih sredstava se između ostalog osigurava da se spriječi i uspori pokretanje zemljišta i tla…”.

Dugogodišnji član Civilne zaštite napominje da je ovaj doprinos “nesretno nazvan parafiskalnim nametom, jer to bi značilo da se privredi i zajednici ne vraća ništa. A ova sredstva se doslovno vraćaju u lokalnu zajednicu”.

Kako ne bi ispalo da pripadnici CZ samo žele da zaštite svoj posao, on dodaje da u slučaju da se ukine navedeni doprinos, uposlenici Civilne zaštite će biti preraspoređeni na druge pozicije, “ali će građani, uključujući i mene, biti u velikoj opasnosti u slučaju prirodnih i drugih nesreća”.

On i načelnik Ramović se slažu da je svakako preraspodjela ovih sredstava bila nepravična, gdje je 15 posto išlo Federalnoj upravi CZ, 25 posto je bilo na raspolaganju kantonima, a sa 60 posto su raspolagale lokalne zajednice.

“Upravo zbog toga su lokalne zajednice najviše pogođene, jer kanton nema dežure, nema rasporeda, sve se obavlja na lokalnom nivou”, naglasio je Ramović.

Iz Saveza općina i gradova FBiH navode da u skorije vrijeme očekuju sastanak sa federalnim premijerom, na kojem namjeravaju istrajati u namjeri da se građani ne ugroze zbog ušteda.

Izvor: Al Jazeera