Ekonomski odnosi Hrvatske i Rusije na niskim granama

Rusija, u skladu s logikom današnjih globalnih odnosa, svoju vanjsku politiku bazira najvećim dijelom na brizi za svoje ekonomske interese te su njezini politički odnosi s drugim zemljama i savezima, ističu stručnjaci, u najvećem dijelu ovisni o onim ekonomskim.

A otkada je Europska unija uvela sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize i aneksije Krima, a Rusija uzvratila protusankcijama, ekonomski odnosi Hrvatske i Rusije pali su na niske grane.

Gospodarske aktivnosti prepolovljene

I u tom kontekstu, ističu naši sugovornici, treba gledati nedavno upozorenje ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Anvara Azimova da u Rusiji ne razmatraju nove kredite hrvatskom divu Agrokoru te da se od njega očekuje poštivanje obveza prema ruskim bankama.

Dozvolu dobilo tek osam tvrtki

Broj hrvatskih tvrtki iz poljoprivredno-prehrambenog sektora koje su dobile dozvole za izvoz u Rusiju, kažu u HGK, nije bio velik – osam tvrtki je dobilo dozvolu, sama procedura dobivanja dozvole je bila u početnoj fazi, a obustavljena je zbog sankcija. Hrvatske tvrtke iz poljoprivredno-prehrambenog sektora koje trenutno nemaju dozvolu izvoza imaju proizvodnju koja podliježe sankcijama pa je najvjerojatnije neće obnavljati dok se sankcije ne ukinu. Suspendirane tvrtke, pak, mogu na lakši način obnoviti svoju dozvolu u suradnji nadležnih veterinarskih institucija Hrvatske i Rusije.

Hrvatska je posljednjih godina u Rusiju najviše izvozila lijekove, kemijske proizvode strojeve i opreme, električne transformatore i neke vrste brodova. Tek do uvođenja sankcija u strukturi hrvatskog izvoza pojavili su se i neki drugi proizvodi, naročite poljoprivredno-prehrambeni, što se najvećim dijelom odnosilo na izvoz mandarina i drugog voća i povrća. Hrvatski uvoz iz Rusije, pak, tradicionalno se odnosi na energente.

Pojavio se i problem uklanjanja ili suspenzije nekih hrvatskih tvrtki iz poljoprivredno-prehrambenog sektora iz ruskog registra uvoznika, zbog toga što na rusko tržište nisu uvozile 18 do 36 ili više mjeseci, iako je ubrzo nakon toga objavljeno da su sve hrvatske prehrambene tvrtke koje imaju izvozne dozvole za tržište Ruske Federacije ponovno vraćene u ruski registar imatelja izvoznih dozvola.

Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da su se gospodarske aktivnosti između dviju zemalja srozale – ukupna robna razmjena 2015. godine iznosila je 694 milijuna dolara, odnosno čak 54 posto manje nego 2014. U istom razdoblju izvoz u Rusiju je pao za 41 posto, a uvoz za 59 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, navode, u deset mjeseci 2016. ukupna robna razmjena iznosila je 395,8 milijuna dolara, što je pad od 36,2 posto, s time da nisu zabilježena nikakva ulaganja u Rusiju.

U HGK-u ističu da razlog nisu samo sankcije, već i pogoršani uvjeti poslovanja zbog pada ruskog gospodarstva i vrijednosti rublje.

“To se odrazilo i na neke hrvatske tvrtke iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, koje zbog proizvodnog programa koje podliježe sankcijama nisu mogle izvoziti od sredine 2014. godine. Suradnja između hrvatskih i ruskih tvrtki i dalje postoji, hrvatske tvrtke rade na ruskom tržištu u onim djelatnostima koje nisu pogođene sankcijama i sve koje su zainteresirane za to imaju punu podršku od strane HGK-a i našeg predstavništva u Moskvi”, ističu u HGK-u.

Okretanje drugim tržištima

Velike nade sada polažu u činjenicu da je Hrvatska nedavno, nakon pune dvije godine, imenovala novog veleposlanika u Moskvi, pa se nadaju novim inicijativama za jačanje gospodarske suradnje.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, mnoge su se hrvatske izvozno orijentirane kompanije uspješno integrirale u nabavne lance zapadnoeuropskih poduzeća, pogotovo u Austriji, Njemačkoj i Italiji, tri najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike.

No, dio pretežno prehrambeno-prerađivačkih hrvatskih tvrtki i danas su tradicionalno ostale vezane za istočnoeuropska tržišta, osobito rusko, a neke i nastavljaju aktivnosti unatoč sankcijama.

“Neka poduzeća koja imaju proizvodne filijale u Srbiji su nastavila izvoziti jer proizvodnja iz Srbije poduzeća koja su u vlasništvu hrvatskih tvrtki nije bila pod sankcijama. Tako da su neka poduzeća nastavila raditi s Ruskom Federacijom, ali iz svojih proizvođačkih pogona iz Srbije. Međutim, hrvatska ekonomija općenito je sve više i više okrenuta europskom tržištu zbog čitavog niza razloga – s jedne strane zbog toga što su sada otvorene granice i neka carinskih barijera, s druge strane konjuktura na europskom tržištu jednostavno ‘usisava’ proizvodne pogone iz metalo-prerađivačkog sektora, čak i iz brodogradnje, farmaceutske industrije, drvno-prerađivačkog sektora, koji su gotovo potpuno okrenuti zapadnoeuropskom tržištu”, objašnjava Novotny.

Politika iznad svega

Na pitanje radi li se i o kakvom ruskom pritisku na Hrvatsku kad su u pitanju posljednji potezi Kremlja, Novotny kaže kako su ruska ekonomija i njezine ekonomske politike izrazito ispolitizirane. “Ako usporedimo rusku ekonomiju s kineskom, u kojoj državne kompanije, državni sektor, predstavlja tek 20-ak posto ukupnih ekonomskih aktivnosti, u Rusiji je obrnut odnos – 80 posto i banaka i poduzeća je u rukama Vlade. I naravno da ako su banke, a jedna od tih banaka je Središnja banka Rusije, koja je kreditirala Agrokor u prilično velikom stilu s velikim iznosima, tada je neminovan utjecaj politike, odnosno ruskih vladinih politika”.

Novotny naglašava da je taj bankarski, odnosno financijski element, uz energente, odnosno naftu i plin, jedna od ‘poluga’ koje Rusija ima na raspolaganju na svoje intervencije i širenje utjecaja u jugoistočnoj Europi. “Dakle, tu ima prilično politike i ekonomski kriteriji su u drugome planu”.

Nove okolnosti, navodi, posebno su utjecale na proizvođače voća i povrća, no gubitke su pokrili okretanjem zapadnoeuropskom tržištu.

Novotny: Nema veće štete

“Tržište Rusije je bilo vrlo važno za mandarine iz Metkovića koje se nisu mogle izvoziti, ali EU je tim proizvođačima mandarima koji su tradicionalno bili povezani s ruskim tržištem nadoknadila neke gubitke. Slično je i s proizvođačima jabuka koji su isto tako bili usmjereni na rusko tržište jer Rusija je veliki uvoznik voća, ima vrlo malu proizvodnju voća i veliki je uvoznik”.

Ipak, Novotny ne primjećuje da je hrvatsko gospodarstvo zbog svega pretrpjelo velike štete, pri čemu ističe da Rusija nije među prvih pet zemalja vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, koja jaku suradnju s Rusijom ima na području uvoza energenata.

“Došlo je jednostavno do zamjene ruskog tržišta drugim, nekim izvaneuropskim tržištima – čak štoviše, Podravka je ostvarila rast. Bilo je problema kod Atlantica, ali ja u ovom trenutku ne vidim neke velike štete od sankcija za hrvatske proizvođače”.

Ističući da je Hrvatska za vrijeme Jugoslavije i Sovjetskog saveza bila značajan dio trgovinske razmjene tih zemalja, vanjskopolitički analitičar Branko Caratan kaže kako je Rusija i 90-ih godina bila zainteresirana za gospodarsku suradnju. No, Hrvatska je zanemarila te odnose, na kojima Rusija zasniva svoju vanjsku politiku.

“Hrvatska je kao svoj glavni prioritet postavila ulazak u Europsku uniju i NATO i to je bio, tako reći, tvrdi okvir hrvatske vanjske politike. Rusija je nudila neke projekte – naftovod, plinovod – koje je Vlada tadašnjeg premijera [Ive] Sanadera i kasnije premijerke [Jadranke] Kosor direktno odbacila”, kaže Caratan.

Trump otvara mogućnost promjena

Politički odnosi su zahladnjeli s posjetom premijera Andreja Plenkovića Ukrajini, gdje je o Krimu govorio kao o okupiranom teritoriju, na što je Moskva, kaže, odgovorila oštrim porukama i otkazivanjem gospodarskog foruma u Hrvatskoj.

Najnovije poruke ruskog veleposlanika, ističe, pokazuju da je Moskva spremna respektirati one koji trguju s njom i slijede svoje interese, unatoč nekim hrvatskim postupcima.

“Pitanje je da li se tu radi o pritisku – Rusija je uz nelagodu prihvatila ulazak Hrvatske i u EU i u NATO i shvatila je da Hrvatska tu ima svoje obaveze. Ali, ipak, Rusija respektira pozicije onih država koje su i u odnosu na EU i na poziciju Zapada vodile politike u svom samostalnom interesu. Hrvatska je tu napravila neke korake, ne samo premijer Plenković nego, na primjer, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je propagirala vertikalnu osovinu Baltik-Jadran, koja je trebala demonstrirati privrženost Hrvatske jednoj tvrdoj američkoj politici”.

Podravka u Rusiji raste 55 posto

Jedna od tvrtki koje su bile isključene iz ruskog registra, pa vraćene je Vindija – budući da tamo nisu izvozili 18 mjeseci, njihov izvoz je bio suspendiran, no prije vraćanja u registar priopćili su nam kako ne očekuju da bi uklanjanje utjecalo na njihove izvozne rezultate u budućnosti. “Vindija je trenutačno primarno orijentirana na tržišta EU-a, osobito na zemlje poput Italije, Belgije, Engleske, Austrije i Slovenije, gdje iz godine u godinu bilježimo sve bolje izvozne rezultate. Prisutni smo na ukupno 12 stranih tržišta, gdje smo najzastupljeniji s asortimanom gotovih i polugotovih proizvoda, dok s proizvodima koji nose prestižne Halal i Kosher certifikate ostvarujemo izlazak i na posve nova tržišta”.

Podravka je u Rusiji prisutna cijelo vrijeme. U 2014. je, kao odgovor na sankcije, registrirala poduzeće OOO “Podravka” i počela izgrađivati novi model koji podrazumijeva vlastiti uvoz, distribuciju, izravne ugovore s federalnim lancima i regionalnim distributerima, širinu asortimana te ulazak u nove kategorije prozvoda, prilagođavajući se lokalnim navikama i ukusima. “U 2016. godini Podravka Rusija prodala je 30 milijuna komada različitih proizvoda. Ukupna prodaja Podravke na ruskom tržištu u razdoblju 1. do 9. mjeseca 2016. godine iznosi 23,5 milijuna eura, što je rast od 55,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije”, kaže potpredsjenik za tržište Rusije i CIS Damir Perlok.

Dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a je, kaže, otvorio mogućnost nove politike SAD-a prema Rusiji, a i niz europskih zemalja izražava nelagodu zbog sankcija.

Pritisci za poboljšanje ekonomskih odnosa

Hrvatska bi stoga, smatra, trebala pokazati aktivnost posebno na ekonomskom planu i paziti da ne zakasni ako nastupe novi američko-ruski odnosi.

“Pitanje koje je kod uvođenja sankcija Moskva otvoreno postavila je: što će biti kad te sankcije budu dignute i tko će se nalaziti na kojoj poziciji u tom momentu? Ovdje potcrtavam da su SAD povećale usprkos sankcijama trgovinu s Rusijom, EU je smanjila za jedno 30 posto, a Hrvatska je svoju razmjenu prepolovila”.

Hrvatska se pritom, ističe, pokazala kao disciplinirani član EU-a, što Rusija nije dobro primila – jer danas se, kaže, više ne radi o ideološkim pozicijama ili srednjovjekovnom bitkom za životni prostor, već isključivo o ekonomskim interesima koji su često kamuflirani političkim ili humanim vrijednostima.

U tome je Rusija posvećena obrani svojih interesa, a Hrvatska, kaže, poštuje svoje međunarodne obveze zaboravljajući da unutar tog okvira postoji prostor za afirmaciju svojih interesa.

“Prema tome, ovdje se ne radi toliko o političkim pritiscima, nego o pritiscima koji trebaju otvoriti prostor za poboljšanje ekonomskih odnosa”.

Hrvatsko pojednostavljivanje svoje vanjske politike

Hrvatska je, navodi, pojednostavila glavne ciljeve svoje vanjske politike na NATO i EU te podsjeća da je Moskva kod uvođenja sankcija dala do znanja da će poštovati poziciju onih koji neće biti isuviše ‘revni’ u njihovom provođenju.

“Mislim da treba iskoristiti sve mogućnosti koje postoje usprkos sankcijama i da se ne treba ponašati kao da se radi o sukobu Varšavskog pakta i NATO-a. Radi se o interesima i potrebi da Hrvatska povrati onaj prostor ekonomski koji je imala nekada u Rusiji, ali i da se mi otvorimo u mnogim stvarima na diverzifikaciju naših posebno ekonomskih odnosa”, zaključuje Caratan.

Izvor: Al Jazeera