Ovakav mir u BiH nema dugoročnu budućnost

Njemački parlamentarac smatra da je Zapadni Balkan žrtva izbornih kampanja (Ustupljeno Al Jazeeri)
Njemački parlamentarac smatra da je Zapadni Balkan žrtva izbornih kampanja (Ustupljeno Al Jazeeri)

Njemački parlamentarac i član Socijaldemokratske partije Njemačke Josip Juratović jedan je od najzaslužnijih što je regija Zapadnog Balkana često tema sjednica Bundestaga. Parlamentarce i njemačke vlasti stalno upozorava na opasnost koju donosi nestabilnost u regiji Zapadnog Balkana.

U njemački Bundestag je ušao kao automehaničar, a prvi je i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu. Za Al Jazeeru govori atmosferi koja vlada u Njemačkoj kada je u pitanju regija. Smatra da je Zapadni Balkan još uvijek takozvano krizno područje i već poznato bure baruta, a da federalizacija, koju zagovaraju nacionalisti u Bosni i Hercegovini, vodi ka tome da se stvore tri nacionalističke države u državi.

  • Njemački Zeleni su prije nekoliko dana postavili 25 pitanja njemačkoj Vladi u upitniku pod nazivom ‘Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini’. Šta, po Vašem mišljenu, ta stranka želi postići svojim upitnikom? Koja poruka se šalje liderima u Bosni i Hercegovini?

– Upit Zelenih njemačkoj Vladi je uobičajena praksa opozicije u  relativno složenoj situaciji, kao što je trenutno u Bosni i Hercegovini i njenim susjednim zemljama. Iskustvo nam govori da se, nažalost, više od 20 godina nakon rata, na Zapadnom Balkanu ne nazire ta stabilnost, kroz koju bi mogli stvari koje provodi gospodin [predsjednik bh. entiteta Republika Srpska] Dodik mirno gledati.

  • Da li su ti upitnici znak da političke partije u Njemačkoj svoj fokus usmjeravaju na Bosnu i Hercegovinu i regiju?

– Pogotovo u ova burna vremena globalnih razmjera, političke stranke su osjetljive na aktualna pitanja u Bosni i Hercegovini i u regiji. Između ostalog jer smo svjesni da je, nažalost, Zapadni Balkan još uvijek takozvano krizno područje i već poznato bure baruta, kojemu je dovoljna jedna iskra, jedan incident, poput protuustvanog mimohoda i referenduma, da sruči cijelu regiju u novu katasrofu.

  • Nedavno je na sjednici Bundestaga, pod nazivom ‘Krizni razvoj u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu’, tema bio Zapadni Balkan, čiji ste Vi  bili moderator. U Bundestagu stalno upozoravate na opasnost koju donosi nestabilnost na Balkanu za Evropu. Koji su zaključci sjednice i kakva atmosfera vlada među parlamentarcima kada je u pitanju regija?

– Sjednica je bila zatvorenog tipa i informativnog karaktera, tako da nisu donoseni nikakvi zaključci. Što se tiče atmosfere oko cjelokupnu situacije na Zapadnom Balkanu, sve frakcije gledaju na nju s velikim interesom i zabrinutočšću. Izvjestitelj sam ispred frakcije SPD-a zadužen za područje jugositočne Europe, a time i Zapadnog Balkana. Između ostalog sam i netko tko podrijetlo vuče iz te regije i time vrlo dobro pozna situaciju, čime se moje mišljenje u svim frakcijama s velikom pozornošću prati i uvažava. Time gledam da Zapadni Balkan bude što češće na dnevnom redu sjednica, s ciljem da se ta regija što prije integrira u Europsku uniju, kako bi ti napaćeni narodi konačno došli do mira, sigurnosti i blagostanja.

  • Zeleni su pitali njemačku Vladu šta je ona konkretno učinila da bi ojačala bh. pravosuđe i koje zaključke izvlači iz neustavne proslave Dana RS-a. Šta njemačka Vlada može učiniti po pitanju trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini?

– Njemačka Vlada je već do sada puno inicijativa pokrenula kako bi se stabilizirala situacija u Bosni i Hercegovini, a i u regiji. Pored pravosuđa, tu su, naprimjer, njemačko-britanska inicijativa, koju je pokrenuo Frank-Walter Steinmeier, Berlinska inicijativa, koja je potaknula regionalnu suradnju za ekonomski razvoj regije. Osim toga, postoji niz inicijativa iz EU-a koje podržava i njemačka Vlada.

Međutim, sve te inicijative koje dolaze i koje se nude Bosni i Hercegovini imaju samo onda priliku za uspjeh ako se i društvo te politički odgovorne strukture na tom polju angažiraju. Nažalost, imam osjećaj da se na međunarodnom planu govori  jedno, a u zemlji, na domaćem terenu, radi po starom.

  • Vi ste u izjavama burno reagirali na obilježavanje 9. januara, Dana RS-a, u Banjoj Luci. Upozorili ste da se stvara klima 1988. ili 1989. godine. Koliko su opasne izjave koje podstiču na otcjepljenje RS-a, kao što je ona Milorada Dodika, koji je rekao da je ‘divna ideja odvojiti RS i napraviti zajednicu sa Srbijom’?

– Aktualna politička zbivanja u Bosni i Hercegovini koje proizvodi gospodin Dodik, uz pomoć njegovih ortaka, predstavnika ostala dva naroda, stvara klimu koja me podsjeća na kasne osamdesete godine, gdje se stvara ozračje neizvjesnosti i permanentne napetosti. Većina ljudi u Bosni i Hercegovini zastupa poziciju da pristaje na sve samo da se ne puca, što, pak, nacionalisti u Bosni i Hercegopvini složno koriste kako bi zadržali vlast. Zasigurno da mir nema alternative. No, ovakav trenutni mir, bez demokratskih sloboda, u kojem sva tri naroda žive u nacionalnom  zatočeništvu, mir je koji nema dugoročnu budućnosti. Što se tiče otcjepljenja [RS-a], kojim Dodik stalno s vremena na vrijeme prijeti, za međunarodnu zajednicu to je nemoguća opcija, jer svako pomjeranj  međudržavnih granica u Europi je neprihvatljivo, pošto bi to dovelo u pitanje sve međunarodne granice EU-a. To je i nacionalnim vođama Bosni i Hercegovini jako dobro poznato, ali ta priča ide, nažalost, još uvijek njima u korist, jer imam osjećaj da ne žele uređeno društvo, a kojeg, pak, neće biti bez cjelovite Bosne i Hercegovine.

  • Proslavi Dana RS-a su prisustvovali i neki političari iz Srbije, uključujući i predsjednika te zemlje Tomislava Nikolića, a neki su se zvanično obratili javnosti. Kakve zaključke izvlačite iz stava Srbije prema Bosni i Hercegovini?

– Zapadni Balkan je, nažalost, i žrtva permanentnih izbornih kampanja, a već je poznato da je pojedinim političarima jedino opravdanje za njivo postojanje nacionalističke fraze koje, nažalost, u regiji još uvijek prolaze. Srbija se mora odlučiti kojim putem želi ići. Da li želi u EU, ili želi ostati izolirana. Ako  želi u EU, što izrazito podržavam, onda mora birati onu politiku koja ide putem demokratskih vrijednosti, a koje se ne mjere voljom većine, već pravom i sigurnošću manjine. Dakle, nacionalizmu nema nikako mjesta u EU.

  • Osim što je osudila proslavu Dana RS-a, međunarodna zajednica nije poduzela konkretne korake kako bi sankcionirala one koji su je organizirali. Da li međunarodna zajednica čini dovoljno kada su u pitanju Bosna i Hercegovina i regija?

– Međunarodna zajednica je jasno osudila protuustavno ponašanje Dodikove politike. Na kraju krajeva, međunarodna zajednica je i stvorila mir na području Bosne i Hercegovine i regije. Međutim, međunarodna zajednica nije voljna imati protektorat nad regijom. U svakom slučaju je teško u “ponedjeljak sankcionirati one koji su u nedjelju izabrani”. Istina je da se EU ne mora  prilagođavati svakoj vlasti. Dakle, EU je spremna i već prakticira pomoć onim snagama u društvu koje žele da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna članica europske obitelji, građanske ravnopravnsoti i blagostanja. Drugim riječima, EU može samo onda pomoći ako su politika i društvo spremni ići putem traženja prijatelja, umjesto neprijatelja.

  • Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Dodiku zbog nepoštivanja presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma. Kakav je Vaš stav prema tome, da li bi EU trebala uvesti sankcije protiv političkog vodstva u RS-u?

– Istina je da su procesi u EU sporiji nego kada je u pitanju Amerika, ali zato su učinkovitiji. Cilj EU-a nije provoditi sankcije, već tražiti rješenja kako bi zdrav razum i demokratske vrijednosti zavladale cjelovitom Bosnom i Hercegovinom. Nacionalizam u Bosni i Hercegovini nije samo Dodik, već aždaja s najmanje tri glave.

  • Evropski parlament je nedavno izglasao prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine, u kojem se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Federalizacija Bosne i Hercegvone se u evropskim krugovima u zadnje vrijeme spominje kao dobra opcija za Bosnu i Hercegovinu. Iz RS-a su proučili da su za federalizaciju, ali pod uslovom da taj bh. entitet ne bude uključen u taj proces. Da li federalizacija dobro rješenje za Bosnu i Hercegovinu?

– Apsolutno podržavam prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine. Federalizacija i decentralizacija te puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, po mom mišljenju, su nužni, pri čemu treba upravo u Bosni i Hercegovini ravnopravnost građana debelo podcrtati, jer je to, po mom mišljenju, i najveći problem Bosne i Hercegovine.

Federalizacija je, u svakom slučaju, nešto pozitivno, ako se temelji na posebnosti regionalnog tipa te jednakosti svih građana. Nažalost, ona federalizacija koju zagovaraju nacionalisti u Bosni i Hercegovini vodi ka tome da se stvore tri nacionalističke države u državi i time zacementira njihova vlast. I to se mora spriječiti.

  • Njemačka se priprema za ovogdišnje izbore. Kako bi ishod tih izbora mogao utjecati na regiju?

– Njemačka vanjska politika je usklađena s politikom EU-a. To će biti tako dok se ne promijeni politika EU-a naspram regije Zapadnog  Balkana. Ishod izbora u Saveznoj Republici Njemačkoj neće znatno promijenit odnose naspram Bosne i Hercegovine i regije. Bosna i Hercegovina i regija Zapadnog Balkana su područja koja se nalaze usred EU-a i time je neophodno ubrzati procese ulaska Bosne i Hercegovine i regije u EU, prije svega iz sigurnosnih razloga. Uvjeren sam u to da će pobjedom Martina Schulza i SPD-a Njemačka nastojati da se taj proces ubrza.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO