Kako izbjeći prevare u traženju posla na Zapadu

U šumi dostupnih informacija o poslu na Zapadu, od kojih su mnoge izuzetno korisne, kriju se i opasnosti (Reuters)
U šumi dostupnih informacija o poslu na Zapadu, od kojih su mnoge izuzetno korisne, kriju se i opasnosti (Reuters)

Uz malo truda, bez potrebnih kvalifikacija i poznavanja stranog jezika može se doći do velikog novca – tako otprilike izgledaju naslovi kojima mediji na zapadnom Balkanu svakodnevno donose vijesti o odličnim prilikama za posao i još bolju zaradu na Zapadu.

Plaća je uglavnom četveroznamenkasta (i u eurima) i višestruko nadmašuje prosječna primanja u svim ex-YU državama, ali nitko ne govori o uvjetima rada, koliko je određeni poslodavac kvalitetan i pouzdan, niti se ukazuje na moguće manipulacije. Često se zna dogoditi da uvjeti rada nisu ni približno tako sjajni, ni od plaće ne ostane puno kad se podmire troškovi stanovanja, a ni posao nije tako lagan kakvim ga prethodno opisuju. Stoga je vrlo bitno, u moru takvih informacija i sumnjivih preporuka, prepoznati pravu.

Uz nacionalne službe / zavode za zapošljavanje i veliki broj privatnih agencija, koji posreduju u pronalasku posla na Zapadu, u posljednje vrijeme postoji puno portala na kojima se postavljaju oglasi za posao. Nedavno pokrenuti portal EUposao.de jedan je od onih koji objavljuje oglase, ali i daje savjete za pripremu dokumentacije za zapošljavanje, dobivanja radne vize ili početno snalaženje u stranom svijetu, kao i preporuke kako izbjeći mogućnost da se postane žrtvom manipulacije.

“Naš njemački partner ima sklopljene sporazume sa njemačkim agencijama za zapošljavanje, koje su provjerene, pouzdane i koje posluju sa pouzdanim poslodavcima. Naše usluge su za one koji se prijavljuju na oglase koje objavljujemo besplatne, a njemački partneri svoje usluge naplaćuju od poslodavca za kojeg su pronašli radnika ili od prve zarađene plate osobe kojoj su pronašli posao naplaćuju određen iznos, što je stvar njihove poslovne politike”, objašnjava Goran Rosić, glavni i odgovorni urednik portala.

Ne davati novac posrednicima

Razlog za sumnju jesu i vrlo dobri ponuđeni uvjeti uz niske tražene kriterije, ukazuju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Navode primjer oglasa u kojima se nudi plaća od 2.000 eura za rad u poljoprivredi uz osiguran smještaj i prehranu, a nije potrebna kvalifikacija, iskustvo i poznavanje jezika.

“Suradnju je potrebno prekinuti i s ‘posrednikom’ koji traži novac. Najčešće će to biti manji iznos – za potrebe ishođenja radne dozvole, zdravstvenog ili putnog osiguranja ili slično. Takve ponude česte su po raznim oglasnicima i društvenim mrežama, a zajedničko im je da se nakon nekog vremena broj putem kojeg je osoba stupila u kontakt s ‘posrednikom’ više ne koristi. Uglavnom nakon što je novac uplaćen”, upozoravaju.

Prijave na natječaje na tom portalu isključivo su u online formi i izravno se prosljeđuju njemačkoj agenciji koja je ustupila oglas, objašnjava, s ciljem da se na njega prijave radnici sa zapadnog Balkana. Rosić uvjerava kako mogućnost manipulacije prijavama “praktično ne postoji”.

Svjestan je i da veliki broj ljudi s balkanskih prostora u potragu za bilo kakvim poslom na Zapadu polazi “uglavnom na nelegalan i komplikovan način”, pa su odlučili pomoći. Nisu nailazili na probleme, kaže, “osim na sporadične komentare kako to što rade nije dobro”.

“Govorili su nam da ‘tjeramo ljude sa ovih prostora’, iako to nije naš cilj. Želimo da tim ljudima pomognemo da dobiju mogućnost i svoje sposobnosti pokažu na djelu i da najbolje godine ne provode u čekanju onog ‘boljeg sutra’. Cilj je da stiču iskustvo i da nekada te svoje sposobnosti, eventualno, mogu pokazati i u domovini. U svakom slučaju – da imaju izbor, da mogu da zarade i da od svog rada normalno žive”, kaže Rosić.

Potraga za medicinskim osobljem

I portal EUposao.de, ali i agencije, te službe / zavodi za zapošljavanje uglavnom pomažu nezaposlenima u potrazi za poslom u Njemačkoj, s obzirom na to da je tamošnje tržište rada u konstantnoj potrebi za radnom snagom.

Iz Srbije, konkretno, najviše je put Njemačke otišlo medicinskih sestara i tehničara zato što su to i najtraženija zanimanja. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije, oni dobivaju posao u bolnicama i drugim ustanovama koje se bave zdravstvenom njegom.

Kako bi se manipulacije svele na najmanju moguću mjeru, ta je institucija na svojim stranicama postavila i popise agencija za zapošljavanje koje imaju dozvolu za rad i jedine su sigurne za profesionalno obavljanje poslova za koje su registrirane. Isto je uradilo i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

“Ono o čemu mediji pišu su uglavnom negativni primeri, odnosno situacije u kojima su radnici već prevareni, a posrednici u takvom zapošljavanju rade ‘na crno’. Svi medijski prilozi koji obrađuju ovu temu na pozitivan način oslanjaju se na rad Nacionalne službe za zapošljavanje i resornog ministarstva i uvek upozoravaju na loše primere, a kandidate upućuju na procedure legalnih zapošljavanja i migracija. Građani se od manipulatora štite upravo pozitivnim informacijama, porukama, apelima i uputstvima”, kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje Srbije.

Istraživanje prije polaska na Zapad

Poznata je priča po kojoj svakodnevno iz Hrvatske veliki broj ljudi odlazi “trbuhom za kruhom”, objavljuju se razni statistički podaci, a mediji prenose iskustva onih koji su već pronašli posao. Istovremeno, raste broj blogova koje pišu iseljenici, a informacije o mogućnostima koje se nude, kanalima za traženje posla i savjeti za prve korake u pojedinim zemljama dostupniji su nego ikada. No, Hrvatski zavod za zapošljavanje upozorava da se “u šumi dostupnih informacija, od kojih su mnoge iznimno korisne, kriju i opasnosti”.

Koja su najtraženija zanimanja

Najtraženija zanimanja na europskom tržištu rada, kažu sugovornici Al Jazeere, i dalje su ona u zdravstvu (liječnici, medicinske sestre i njegovateljsko osoblje), stručnjaci u području ICT-a (osobito programeri), inženjerska zanimanja u području elektrotehnike i strojarstva, metalske struke (zavarivači, radnici na CNC-strojevima), te radnici u području ugostiteljstva i turizma, osobito sezonski (kuhari, konobari). Države odredišta također su raznolike: prednjače Njemačka i Irska, ali nude se poslovi i u Češkoj, Švedskoj, Sloveniji, Finskoj, Portugalu…

“Dio informacija je nepotpun i pruža iskrivljenu sliku stvarnosti zbog atraktivnosti takvog sadržaja za krajnje korisnike, pa nerijetko čitamo o tome kako, primjerice, određena država useljenicama pruža, uz mjesečnu plaću od nekoliko tisuća eura, besplatan intenzivni tečaj jezika, pomoć pri zapošljavanju supružnika, razne beneficije iz radnog odnosa i slično. Izostavlja se informacija da se radi o bruto plaći u nekoj od skandinavskih zemalja za liječnike specijaliste deficitarnih medicinskih grana te da najveći dio tražitelja posla ne može očekivati slične uvjete”, ukazuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Stoga svim tražiteljima posla u inozemstvu savjetuju da prije nego počnu tražiti posao u drugoj državi naprave kratko istraživanje o uobičajenim uvjetima rada, plaćama, odbicima i troškovima života u toj državi kako bi mogli procijeniti u kojoj je mjeri određena ponuda realna, ali i kvalitetna.

“Natječaje je potrebno tražiti na službenim stranicama javnih službi za zapošljavanje te relevantnim portalima za traženje posla. I do jednih i do drugih može se doći putem portala EURES, službenog portala za traženje posla u Europskoj uniji i Švicarskoj, kojim upravlja Europska komisija u suradnji s javnim službama država članica. Ponude koje se čine predobre da bi bile istinite najčešće nisu istinite”, upozoravaju.

Internet kao dobar izvor

Odgovoran tražitelj posla uvijek će se raspitati o tvrtki u kojoj želi raditi, kažu na portalu MojPosao, upućujući na činjenicu po kojoj je internet, a pogotovo forumi i društvene mreže, dobar izvor za pronalaženje što više informacija o određenom poslodavcu.

“Ukoliko postoji mogućnost, dobro je stupiti u kontakt s nekim poznatim tko se već nalazi u željenom gradu, kako radi dobivanja praktičnih informacija o troškovima života, tako i radi lakšeg snalaženja u novoj sredini. Dobro je potražiti sve informacije o zapošljavanju stranih radnika u željenoj zemlji: treba li izvaditi kakav ‘identifikacijski broj’, primjerice. Svakako treba imati broj veleposlanstva za slučaj da nešto krene po zlu – od gubitka dokumenata nadalje”, objašnjavaju s portala MojPosao.

Iza njih su godine iskustva, ugled i prepoznatljivost, ali i činjenica da prije objave oglasa provjeravaju svakog pojedinog poslodavca, je li registriran i posluje li legalno. Ako se nakon objavljivanja oglasa na neku tvrtku požali više korisnika, koji ujedno imaju dokaze o kršenju njihovih radnih prava ili nekorektnom selekcijskom procesu, nastavljaju, poduzimaju interne mjere i u konačnici prekidaju suradnju s određenom tvrtkom.

“Redovito tražiteljima posla savjetujemo da se dobro raspitaju gdje idu, kod koga te kakvi su uvjeti. Malo ‘guglanja’ može im donijeti vrijedne informacije te uvid u iskustva drugih radnika. Savjetujemo im da nikada, ali nikada ne šalju unaprijed novac za raznorazne ‘administrativne pristojbe’, prijave i slično, ukoliko ih tvrtka traži”, savjetuju.

 Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO