Kesten – radost i briga Krajišnika

Gotovo 20.000 porodica u općinama Velika Kladuša, Bužim i Cazin popravlja svoj budžet skupljanjem i prodajom kestena (Ustupljeno Al Jazeeri)
Gotovo 20.000 porodica u općinama Velika Kladuša, Bužim i Cazin popravlja svoj budžet skupljanjem i prodajom kestena (Ustupljeno Al Jazeeri)

Jesen, posebno oktobar, u Bosansku krajinu, sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine uz granicu s Hrvatskom, dolazi s mirisom kestena, dima, vatri. Otud i posebna radost ovom prirodnom dragulju, koji mnogima ovdje na ovim prostorima život znači. Naročito je to izraženo na Kestenijadi – Festivalu kestena, agro-turističkoj i kulturnoj manifestaciji, koja se već 17. godinu zaredom organizuje drugog oktobarskog vikenda u Pećigradu, cazinskoj mjesnoj zajednici, srcu Krajine, kako se to ovdje uobičajava kazati.

Uživaju svi stanovnici: oni koji kupe plodove kestena i priskrbljuju solidnu zaradu, oni koji uživaju u okusu prženog i kuhanog kestena, ali i pčelari, jer se kestenov med smatra jednim od najboljih. To je i prvi brendirani med u Bosni i Hercegovini s geografskom zaštitom porijekla.

Ovaj je prostor “najpokriveniji” šumom kestena u Bosni i Hercegovini, šest puta je veći od ostala dva, onog oko Konjica i onog oko Bratunca i Srebrenice, na kojima se šuma kestena prostire na blizu 1000 hektara.

A kesten je zbog nutritivne vrijednosti neizostavan u ishrani, pa mnogi Krajišnici, gotovo 20.000 porodica u općinama Velika Kladuša, Bužim i Cazin, popravljaju svoj budžet skupljanjem i prodajom.

Kompanija “Vrganjpromet” iz Bužima, pa “Agrodar” iz Cazina i još nekoliko – do prije dvije godine bilo ih je osam – vrše stalni otkup, koji se mjeri stotinama tona, koje gotovo sve izvoze na tržište Evropske unije. U “Vrganjprometu” otkup se kreće i do 800 tona, dok je u “Agrodaru” blizu 500.

U obje kompanije naglašavaju tržišne cijene koje dostižu i do jednog eura za kilogram kestena.

Kesten uništavaju i insekti i čovjek

S ovogodišnje je Kestenijade – Festivala kestena, u svoj raskoši ponude proizvoda od kestena i kulturno-tradicijskih vrijednosti Bosanske krajine, odaslano i upozorenje, čak i u granicama alarmantnog, o stanju kestenovih šuma. A cilj je potaknuti širu društvenu akciju za podizanje svijesti o važnosti kestena i očuvanja kestenovih šuma.

Stručnjaci već nekoliko godina, posebno protekle dvije, upozoravaju na ugroženost kestenovih šuma zbog pojave i širenja insekta ose šiškarice.

Profesorice na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću Azra Skender i Vildana Alibabić, te inženjer Arif Rošić iz “Agrodara” naglašavaju da kesten ugrožavaju mikroorganizmi, insekti i čovjek.

Stručnjaci već nekoliko godina upozoravaju na ogroženost kestenovih šuma, zbog pojave i širenja insekta ose šiškarice

“Najveći problem za kesten u Krajini predstavlja insekt osa šiškarica. Otkrivena je otprilike prije dvije godine, kad je u šume Velike Kladuše, uz granicu s Hrvatskom, stigla upravo iz Hrvatske, jer se na tom graničnom dijelu spajaju šume kestena. Nakon toga širi se prema Cazinu i Bužimu”, objašnjavaju profesorice Skender i Alibabić.

Amir Makić iz kompanije “Vrganjpromet” Bužim upozorava i na nesavjestan odnos stanovništva. “Nesavjesno gospodarenje šumama, loš odnos stanovništva s jedne, a s druge strane osa šiškarica i bojim se da ćemo za dvije do tri godine biti u situaciji da će površine kestena biti drastično smanjene, da ne kažem: uništene.”

Arif Rošić iz “Agrodara” upozorava na neophodnost i hitnost akcije na zaštiti. “Mi smo prije tri godine otkupili 500 tona, ‘Vrganjpromet’ 800, kada je bilo osam otkupljivača na ovom prostoru, a sada, kad ih je ostalo tri-četiri, otkup je smanjen za pola. Nažalost, taj trend će se nastaviti.”

Sve više problema imaju i pčelari. Predsjednik Udruženja pčelara “Kesten” iz Cazina Hazim Hodžić upozorava na znatno smanjen prinos prošle i ove godine.

“Prinos meda gotovo je prepolovljen, ali je i kvalitet slabiji. Doduše, utječu na to i klimatske promjene, jer je kesten osjetljiva biljka i traži povoljne uvjete za lučenje nektara.” Tješi se da je, i pored svega navedenog, kestenov med i dalje najtraženiji.

Projekti zaštite

Nešto optimizma unosi projekt zaštite, o kojem se govorilo na Festivalu kestena, a koji je pokrenut u julu. On bi se trebao realizovati u okviru međunarodnih IPA projekata, i to kao projekt “Zaštita i promocija kestena”.

“Projekt podrazumijeva”, pojašnjava Edhem Hodžić iz Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona, “sistemsko, naučno i plansko rješavanje ovog problema, te podršku zaštiti, ali i promociji kestena. Određene naučne institucije iz Bosne i Hercegovine uradit će elaborate koji se tiču zdravstvenog stanja kestena i kestenovih šuma i na bazi toga odrediti pravce djelovanja i aktivnosti.”

Kako dalje navodi Hodžić, jedna od aktivnosti jest uvoz parazitoida, vrste insekta koji parazitira osu šiškaricu u određenim fazama njenog razvoja i kao koristan insekt upotrebljava se kao mjera biološke borbe protiv šiškarice.

Projekt podrazumijeva i stvaranje dvije nove parcele kestena sa sortimentom kestena u Bužimu i Velikoj Kladuši u Bosni i Hercegovini i Vojniću u Hrvatskoj.

Zaustaviti bolest kestenovih šuma

Inače, projekt provode Općina Velika Kladuša, kao lider, zatim Općina Bužim, te Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona, dok su partneri Grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten iz Petrinje u Hrvatskoj.

Vrijednost projekta dostići će 590.000 eura, a provodit će se do kraja 2019. godine.

“Vjerujemo da ćemo ovim mjerama uspjeti zaustaviti daljnje obolijevanje šume kestena”, kaže ministar privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona Samir Sedić, dodajući da će se tako nastaviti s projekcijama razvoja i finaliziranja proizvodnje kestena.

Ne treba zaboraviti da je kesten zapravo odvajkada ovdje bio izvor egzistencije najvećeg broja stanovnika, da su se u “Agrokomercu” prerađivale stotine tona i proizvodili deseci proizvoda, koji su najvećim dijelom plasirani na inozemno tržište.

“Moramo to vratiti, jednostavno učiniti sve da se bolest šuma zaustavi”, kaže Amir Beganović, predsjednik Organizacijskog odbora Kestenijade, “jer cilj nam je da već naredne godine, a najdalje za jubilarnu dvadesetu dobijemo državni okvir kao agronomsko-turistička i kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini”.

Kestenu su se u Bosanskoj krajini, posebno onom dijelu koji se imenuje Cazinskom, odvajkada radovali. Od najmlađih do najstarijih. Zbog zarade, ali i povoda za druženje. Otud vjerovanje da će se dobiti i ova bitka u spašavanju ovog prirodnog dragulja. Što je ne samo zabrinulo već i dobrano opteretilo Krajišnike.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO