AfD je ohrabrio desničarske stranke u Evropi

'Scenarij u kojem AfD ulazi u Bundestag bio je nezamisliv prije nekoliko godina', kaže ekspert Bebnowski (Ustupljeno Al Jazeeri)
'Scenarij u kojem AfD ulazi u Bundestag bio je nezamisliv prije nekoliko godina', kaže ekspert Bebnowski (Ustupljeno Al Jazeeri)

Uloga Alternative za Njemačku (AfD) u novom sazivu njemačkog Bundestaga bit će ona fundamentalne opozicije, ona će provocirati i tako pokušati “vući za nos” druge stranke, kaže u intervjuu za Al Jazeeru David Bebnowski, njemački ekspert koji godinama prati rad ove stranke i njenih prethodnika.

Bebnowski tvrdi da se ne smijemo uvjeravati da je AfD stranka kao i sve ostale, a da bi šutnja na provokacije te stranke bila “proglašenje stečaja”.

Od politički marginalne stranke AfD je postao treća najjača opcija u njemačkom parlamentu, osvojivši između 13 i 13,5 posto glasova, našavši se iza Kršćansko-demokratske unije (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je osvojila 32,5 do 33,5 posto glasova, i Socijaldemokratske stranke (SPD) Martina Schulza, koja je osvojila 20 do 21 posto glasova.

Slobodna demokratska partija (FDP) osvojila je 10,7 posto, Ljevica 9,2, a Zeleni 8,9 posto glasova.

  • AfD prvi put ulazi u Bundestag, i to kao treća najjača stranka. Glavna tema izborne noći bio je uspjeh te stranke i šta on znači za budućnost njemačke politike. Kako gledate na uspjeh AfD-a, stranke čiji članovi veličaju naciste, mrze islam i migrante vide kao glavne uzročnike za sve probleme u Njemačkoj?

– Stvari ne treba uljepšavati: ulazak AfD-a u Bundestag predstavlja cenzuru u historiji Savezne Republike Njemačke. S AfD-om u Bundestagu dobijamo ekstremno desničarsku stranku. Scenarij koji je prije nekoliko godina bio nezamisliv. Ovo pokazuje koliko se politička scena u Njemačkoj promijenila zbog prisustva AfD-a.

  • Šta rezultat AfD-a znači za budućnost Evrope, pogotovo nakon izbora u Francuskoj, gdje je čelnica ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen izgubila, što je okarakterisano kao pobjeda demokratije? Je li ovaj rezultat AfD-a znak da ekstremni desničari “nisu ozbiljno shvaćeni” u Njemačkoj?

– U svakom slučaju to je tako. Kad samo pogledamo strategiju političara CSU-a Horsta Seehofera, koji je predložio da se pozicije AfD-a jednostavno preuzmu, onda je do ovoga moralo doći. I tako je i bilo. Osim toga, ostale stranke nisu našle sredstva da se suprotstave AfD-u, nisu razvile alternativne političke ponude.

  • Kako bi se ovaj rezultat mogao odraziti na ostale ekstremno desničarske stranke u Evropi, pogotovo u regiji zapadnog Balkana? Možete li navesti primjere?

– Ovaj rezultat ohrabrit će druge desničarske stranke. Takav utjecaj imao je i izborni uspjeh drugih desničarsko-populističkih stranka u Evropi. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se evropski ekstremni desničari ponašati prema AfD-u nakon istupanja jedne od čelnica te stranke Frauke Petry. Ona je više zastupala njihovu agendu nego krilo stranke čije su vođe Alexander Gauland, Joerg Meuthen i Bjoern Hoecke.

  • Ostale stranke (CDU, SPD, FDP, Zeleni i Ljevica) najavile su da neće sarađivati s AfD-om, ali, ipak, 94 parlamentarca, koliko će ih predstavljati tu stranku u njemačkom parlamentu, pozamašan je broj. Koju bi ulogu AfD mogao igrati u Bundestagu?

– AfD predstavlja veliku frakciju, ali stranka je bila jasna kad je saopćila da ne želi stvarati neke konkretne sadržajne koncepte. Uloga stranke je u fundamentalnoj opoziciji. Ona će provocirati i tako pokušati druge stranke “vući za nos”. Zahtjevi AfD-a prelazit će granice političkog konsenzusa Savezne Republike Njemačke.

  • Iako je jedan od lidera AfD-a Joerg Meuthen kazao da će oni pokušati “konstruktivno” sarađivati s drugim strankama, mnogi se pribojavaju da je to samo fasada. Kako bi se AfD mogao ponašati u Bundestagu?

– Meuthen ovdje pokušava podmetnuti otrovnu ponudu. Želi sebe i članove svoje stranke predstaviti kao realne političare spremne na kompromise. Može se očekivati da druge stranke iz dobrih razloga neće sarađivati s AfD-om, a onda se ta stranka može predstaviti kao žrtva etabliranih stranaka.

  • Ako bi AfD konstantno blokirao rad Bundestaga, kao što je slučaj u nekim saveznim parlamentima, i ako se parlamentarci te stranke ne bi ponašali u skladu s pravilima, postoji li uopće mogućnost da budu “odstranjeni” ili isključeni iz rada parlamenta?

– AfD, i pored velike frakcije, ne može blokirati veliki broj odluka u parlamentu. Postoji mogućnost da se AfD, u slučaju kršenja pravila, pozove na odgovornost i da se parlamentarci te stranke isključe iz debata. Druge stranke već su najavile da će iskoristiti ove mogućnosti.

  • O brigama muslimana, Jevreja ili pripadnika LGBT populacije nakon rezultata AfD-a u njemačkoj javnosti malo se govorilo. Kako bi se ovi ljudi sada trebali ponašati?

– Odnos prema ovoj tematici stvarno je bila dramatična praznina i podsjeća prije svega na nebrigu medija u odnosu prema AfD-u. Da nije bilo neprestane tematizacije “njihovih” tema (strah od terorizmaa, islam i izbjeglice), pogotovo u njemačkim dijaloškim emisijama, AfD nikad ne bi postao tako velik.

  • Neki političari, kao, naprimjer, lider FDP-a Christian Lindner, smatraju da je AfD bespotrebno stavljen u fokus javne debate i da ostali parlamentarci u budućem radu Bundestaga trebaju nekad i ignorisati članove te stranke i njihove prijedloge. Je li AfD zaista previše stavljen u fokus javne debate?

– Da i ne. AfD mora biti tema, ali je pitanje na koji se način to radi. Ne treba se osvrtati na svaku provokaciju te stranke. Istovremeno je važno prepoznati šta AfD stvarno radi. Ne smijemo se uvjeravati da je AfD stranka kao i sve ostale. Dobar dio stranke otvoreno je desničarski ekstreman. Ako bi postojala druga krila stranke, treba vidjeti tolerišu li ona te pozicije. Šutnja bi bila proglašenje stečaja.

  • Glavne teme kojima se bave političari AfD-a jesu izbjeglice, terorizam i islam. Jesu li realne izjave o “vraćanju AfD-ovih birača” i kako bi se nova koalicija trebala opredijeliti u vezi s ovim pitanjem?

– Ljudi su na ovim izborima birali AfD prije svega zbog nezadovoljstva drugim strankama, a ne zbog toga što je ta stranka formulirala dobre prijedloge. Ovi birači daju se vratiti pod određenim okolnostima, i to ako budu postojale nove ponude i nova polarizacija u političkoj debati. Istovremeno, izbori za parlamente saveznih pokrajina pokazuju da AfD već ima stabilan temelj birača, koji će i u budućnosti biti uz tu stranku. Ovdje nije riječ samo o koalicijama nego možda prvenstveno o strategijama drugih opozicijskih stranaka.

  • Čelnik SDP-a Martin Schulz kazao je da će njegova stranka ići u opoziciju. Tako je pripremljen teren za tzv. Jamajka-koaliciju (CDU/CSU, FDP i Zeleni). Ipak, analitičari tvrde da će kancelarka Merkel jako teško doći do dogovora s FDP-om i Zelenima. Šta je rješenje, je li manjinska vlada opcija?

– Manje je vjerovatno da će do toga doći. I ova koalicija od tri stranke nešto je potpuno novo za savezni nivo u Njemačkoj. Na kraju će se ipak te tri stranke dogovoriti, jer znaju da bi sve tri mnogo izgubile kad bi se izbori morali ponoviti.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Nakon nedjeljnih izbora u Njemačkoj još je neizvjesno ko će činiti buduću vladu u toj zemlji. Dosadašnji koalicijski partner SPD odbija novu saradnju s koalicijom CDU/CSU. Analitičari smatraju da jedinu opciju za Angelu Merkel predstavlja savez s Liberalima i Zelenima, no nema informacija o tome jesu li uopće počeli pregovori s tim strankama. Iz Berlina se […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO