Slavonski Brod – grad koji ne može disati

Kada je prije više od osam godina Rafinerija nafte u Brodu (BiH) počinjala s radom, nitko nije ni sanjao koliko će taj pogon utjecati na život mještana Slavonskoga Broda (Hrvatska) i okolice. Više od osam godina traju problemi mještana ovoga dijela Hrvatske s nekvalitetnim zrakom uzrokovanim zagađenjem iz Rafinerije. Dodatni je problem što su ti problemi iz godine u godinu sve veći i ozbiljniji.

Djeci ne daju na ulicu

Došlo se do te razine da u dane kada je zagađenje jače roditelji svojoj djeci savjetuju da se ne idu igrati na ulicu nego da ostanu u kućama i stanovima uz televizore i računare.

„Bude zaista takvih dana kada su zagađenja još veća nego što su uobičajena. Iskreno, strahujemo za zdravlje djece i što svi ti kemijski spojevi mogu uzrokovati kod djece, a posebno one koja imaju slabiji imunitet. Najgore nam je što ne vidimo da će skoro biti bolje“, kaže Manda Jukić iz Slavonskoga Broda.

Jedan od članova građanskih inicijativa za čisti zrak u Slavonskom Brodu Mladen Sudar pojašnjava kako su zapravo svi problemi započeli od 24. studenoga 2008. godine kada je Rafinerija počela ponovno raditi. Od tada pa do danas članovi inicijativa organizirali su niz prosvjeda i performansa s kojima su željeli natjerati nadležne da se nešto napravi i omogući mještanima Slavonskoga Broda i okolice normalan život.

„Nažalost, do danas nema nekih konkretnih rezultata. Imali smo 24. studenoga veliki prosvjed na kojemu smo iznijeli svoje zahtjeve i sada čekamo reakcije iz Vlade Republike Hrvatske. Želimo konkretne rezultate što prije iako smo svi svjesni da ne može ništa napraviti se preko noći“, kaže Sudar.

Sedam zahtjeva

Predstavnici građanskih inicijativa u svojim zahtjevima traže da se i njima omogući da participiraju u razgovorima između predstavnika Vlade i državnih institucija s vlasnicima Rafinerije. Zahtijevaju i da se nešto pokrene kako bi se zagađenje smanjilo kao i konkretne rokove koje bi obvezali sve strane uključene u razgovore. Traži se i definiranje plana modernizacije i plinofikacije rafinerije što bi rezultiralo da se kotlovnice rafinerije s mazuta prebace na plin. Jedan od zahtjeva je i da Slavonski Brod u Hrvatskoj dobije poseban status sve dok se zagađenje ne smanji i dovede u neke normalne okvire. Među zahtjevima je i onaj da Hrvatska pristupne pregovore BiH ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji uvjetuje konkretnim zahtjevima u zaštiti okoliša s čime bi i problem zagađenja zraka u Slavonskom Brodu bio riješen.

„Problem zagađenja zraka u Slavonskom Brodu može riješiti samo Vlada RH dok mi građanske inicijative i građani smo da pomognemo koliko možemo. Uostalom i Vlada RH se kroz Ustav obvezala da štiti interese građana Hrvatske što se ne čini kada je riječ o problemu s zagađenjem koje pogađa više od 100.000 građana“, istakao je Sudar.

Kada je riječ o zagađenju ugroženi građani kažu kako vrlo često zrak u Slavonskom Brodu i okolici smrdi na pokvarena jaja. Predsjednik Udruge Eko-integral Peter Toth Đerđ tvrdi kako građani Slavonskog Broda već godinama udišu drugorazredni zrak. Pri tome najviše problema izazivaju benzen i lebdeće čestice. Ističe i da na razinu zagađenja utječu i gospodarstvo i kućanstva iz Slavonskog Broda i okolice ali da je nepobitno da je daleko najveći uzrok loše kvalitete zraka pogon Rafinerije u Brodu.

Više uzroka

„Činjenica je da su problemi započeli kada je Rafinerija počela raditi. Tu treba znati da je pogon Rafinerije „sklepan“ od raznih dijelova, da nema sve potrebne filtere koji su propisani za jednu ovakvu proizvodnju, a i zakoni BiH im idu na ruku. Kotlovnica je na mazut, a ne na plin, a nema više niti pogona za odsumporavanje“, kaže Toth Đerđ.

Govoreći o radu rafinerije u Brodu dodaje kako se prije rata u njoj prerađivalo preko tri milijuna tona nafte i nije bilo ovoliko problema kao danas kada prerađuje do milijun tona nafte. Prema njegovim riječima jedan od razloga ovolikoj razini zagađenja je i činjenica da se prije rata prerađivala nafta koja je u sebi imala znatno manje sumpora nego nafta koja se sada prerađuje u njoj.

Udruga kojoj je na čelu razvila je i softver kojim se svakodnevno prati zagađenje zraka u Slavonskom Brodu. O razini zagađenja govori i podatak da je 2016. godina završena s prosjekom od 31,9 mikrograma po kubnom metru lebdećih čestica što je znatno iznad dozvoljene razine od 20 mikrograma. Ista je situacija i s benzenom koji, posebno tijekom zimskih dana, zna biti i 3-4 puta veći od dozvoljene razine.     

„Radi svega toga više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj i preko 20.000 ljudi u BiH dvije trećine dana u godini udišu nekvalitetan i zagađen zrak. Zimi je situacija još gora jer tada i tri četvrtine dana zrak nije dovoljno kvalitetan. Vjetar nekvalitetan zrak ponekad odnese i do Đakova. Dovoljno je reći i kako je nedavno Sarajevo uvelo par-nepar režim vožnje kada je razina lebdećih čestica dosegla 375 mikrograma po kubičnom metru. U Slavonskom Brodu u nekoliko navrata je ta razina došla do brojke od 470 mikrogram”, istakao je Toth Đerđ.

Povećan broj oboljelih od karcinoma

Zabrinute građane donekle ohrabruje činjenica da su i iz Broda, za razliku od ranijih godina, počeli priznavati postojanje ovoga problema. U međuvremenu ih je primila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.

Komentirajući ovaj gorući problem građana gradonačelnik Slavonskoga Broda Mirko Duspara kaže da grad kao grad ne može puno učiniti nego da se problem može riješiti isključivo dogovorom dvije države. Podsjeća i kako postoji moguće rješenje problema s plinofikacijom rafinerije pri čemu bi se iskoristio plin koji se nalazi kod Slobodnice nedaleko od Slavonskoga Broda.

„Plin se nalazi pet kilometara od Save i sve dalje je stvar dogovora. Nažalost, to je proces koji traje dok je zagađenje sve veće. Bude dana zaista kada je poželjnije ostati u kući. I Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je kako je u dane kada je zagađenje veće zabilježen i puno veći pritisak na Hitnu pomoć od strane građana koji zatraže liječničku pomoć“, kaže Duspara, ističući kako se nešto mora poduzeti i to hitno.

Napominje i kako razumije da su čelnicima Broda važni radna mjesta i profit ali i da dalje na ovaj način ne ide. Pri tome isto su pogođeni i građani i s jedne i s druge strane Save. Uz sve to bilježe se i sve veći zdravstveni problemi građana i to najviše onih koji imaju problema s dišnim putovima ali i kardio-vaskularnih tegoba.  

„Teško je trenutno izaći s bilo kakvim konkretnim podacima tim prije što je za neka znanstvena istraživanja još uvijek rano. Kako god bilo mi već sada imamo 175-200 novih karcinoma pluća godišnje. Nemamo precizne pokazatelje je li to vezano za rad rafinerije i zagađenje iako sumnjamo u tako što“, zaključio je Duspara. 

Izvor: Al Jazeera