Novi počeci za djecu izbjeglice u Hrvatskoj

Prošlog ponedjeljka 28 djece izbjeglica iz prihvatilišta za azilante u hotelu Porin krenula su u Osnovnu školu “Gustav Krklec” u obližnjoj zagrebačkoj četvrti Travno.

Radi se o tražiteljima azila koji su raspoređeni od 1. do 8. razreda, a najveći broj ih je u razrednoj nastavi.

OŠ “Gustav Krklec” je prva u Hrvatskoj koja je odjednom primila tako veliku grupu djece izbjeglica. Dvije škole bliže prihvatilištu, OŠ “Fran Galović” i OŠ “Dugave” u istoimenom kvartu, već su prebukirane, a iduća najbliža je “Gustav Krklec”, koja je s obzirom na svoju veličinu i broj odjeljenja, uz velik angažman ravnateljice Marije Luković, stručne službe i nastavnike, to uspjela omogućiti.

Borci kojima treba malo vremena i pomoći

Volonterka Zejneb Masri kaže kako i Islamskom centru djecu, uz igru, poučavaju hrvatski jezik i nekim kulturnim specifičnostima. Neka djeca su, kaže, traumatizirana pa se plaše stranih osoba i odvajanja od majke, no kako je već prošlo nekoliko mjeseci otkada dolaze, to se smirilo i prihvaćaju ih. “Vidi se da im se sviđa Hrvatska, sviđa im se kako su prihvaćeni, nijedno dijete se do sada ni na šta nije pritužilo unazad ovih četiri-pet mjeseci”.

Njezina kolegica Elmedina Begović kaže kako djeci dolasci mnogo znače i ovdje se opuštaju. Takva su, kaže, da se bore se za sebe, vole naučiti i vidjeti novo, doživjeti nova iskustva i sigurna je da će se dobro znači u novoj okolini. “Kad vam netko u situaciji kad vidite svjetlo netko pruži ruku pomoći, onda vi u toj osobi nađete kao neki spas, neko svjetlo među svim tamnim stvarima koje su se njima u proteklo vrijeme dogodile. Mislim da će se dobro uklopiti s obzirom na to da su snalažljivi i sposobni, samo im treba malo vremena i dobre volje svih dobrih ljudi koji su spremni da pomognu”.

Pripremna nastava hrvatskog jezika

“Djeca su sada na samome početku uključena u pripremnu nastavu hrvatskoga jezika u trajanju od 70 sati i bit će djelomično integrirana u razredne odjele. Nakon tih 70 sati pripremne nastave izvršit će se ponovno testiranja i vidjet će se je li potrebno još 70 sati ili će se djeca uključivati u redovan odgojno-obrazovni proces”.

S pripremnom nastavom kreću i izvannastavne aktivnosti kako bi se djeca što bolje integrirala i socijalizirala, naučila jezik, običaje, kulturu, tradiciju i druga znanja koja će im biti od koristi za život u Hrvatskoj.

Osnovni pribor za školu, poput bilježnica, pernica i školskih torbi osigurao je UNICEF, dok Grad Zagreb osigurava udžbenike.

Nakon što je održan roditeljski sastanak, ravnateljica je Vijeće roditelja upoznala o organizaciji rada i integraciji, dok ih je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije i Inicijative Dobrodošli upoznala s porijeklom izbjeglica, iskustvima na putu do Hrvatske i života ovdje, uvjetima u kojima te visokoj motivaciji za školovanje.

Dok su djeca presretna što se napokon školuju i stječu prijateljstva, a njihovi kolege se nude da ih uče jezik, roditelji su zadovoljni informativnim sastankom.

“Važno je da se što šire obuhvati ova tema integracije izbjeglica u školu kako bismo mi roditelji mogli unutar svojih razreda prenijeti zaista pravilne informacije jer, kako je rekla jedna mama baš na ovom sastanku, nisu svi dovoljno upoznati sa svim nekim činjenicama i svim pitanjima s kojima se susreću i izbjeglice i učitelji i djeca i mi, tako da je bilo vrlo korisno razjasniti”, smatra majka Tamara Curić.

Radionice u sklopu Islamske zajednice

“Najvažnija informacija meni je ta ljudska, humana strana – što su prošli da nas podsjete i da možemo mi senzibilizirati druge i osvrnuti ih na nepobitne činjenice da su ti ljudi zaista prošli traumu koju nikome ne bi poželjeli i da stvarno im treba puno ljubavi i milosrđa i da nas mogu samo obogatiti, da postanemo bolji ljudi na kraju krajeva”, kaže majka Iva Brčić.

“Roditelji koji su bili na sjednici Vijeća roditelja bili su izrazito otvoreni i entuzijastični, imali su konkretna pitanja o organizaciji nastave i ponajviše kako mogu podržati ovu djecu tražitelje azila koji su uključeni. Žele organizirati i sastanak s roditeljima djece izbjeglica i prikupljati humanitarnu pomoć ako je ovdje potrebno i pomagati u pripremnom i dopunskoj nastavi”, kaže Bužinkić.

No, i prije samog školovanja postoje različiti programi nevladinih organizacija poput tečaja hrvatskog jezika, kreativnih i informatičkih radionica i sl.

Teške birokratske procedure

Prema podacima CMS-a, hrvatske osnovne i srednje školama pohađa blizu 50 djece tražitelja azila koji borave u prihvatilištima u Zagrebu i Kutini. No, kaže Bužinkić, iznova se javljaju problemi uključivanja i upisivanja u obrazovanje. Sva djeca i odrasli tražitelji azila imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje, a dijete tražitelj azila ta prava ostvaruje jednako kao i hrvatski državljanin. To pravo ostvaruju 30 dana nakon podnesenog zahtjeva za azil, ali se u praksi se taj rok krši. U nekim školama ne osiguravaju se uvjeti učenja jezika zbog nevoljkosti škole, institucionalne tromosti Ministarstva obrazovanja ili nedovoljne podrške nadležnoga grada. U Kutini se pojavio i problem da djeca nisu imala udžbenike.

“I na kraju, djecu tražitelje azila podvrgava se teškim birokratskim procedurama, odnosno zbog istih nemaju mogućnosti na vrijeme biti uključena u obrazovanje. Jedan od takvi najvećih problema je zahtjev da djeca koja se upisuju u škole trebaju imati OIB. To naravno ta djeca nemaju, no imaju matični broj tražitelja azila, koji bi se trebao uzeti u obzir”.

Tako se Vjersko-prosvjetiteljska služba Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, kada su uvidjeli problem dolaska sve više djece, uključila u rješavanje. Neka od djece koja su u ponedjeljak krenula u OŠ “Gustav Krklec” prošla su kroz njihove radionice.

Dolaze i roditelji, djeca predškolske dobi, sve skupa više od 100 korisnika. Dolaze i oni koji su dobili azil. Jedna od novih učenica u OŠ “Gustav Krklec” je 14-godišnja Nabba iz Iraka. U Hrvatsku je stigla prije pet mjeseci.

Volja za učenjem i nova prijateljstva

“Jako mi se sviđa jezik i volim učiti. Jezik učim dva mjeseca i super su me naučili ovdje. Super mi je u školi, učitelji su super i dobro mi ide. Idem s hidžabom u školu i nikome to nije neobično, već sam našla prijateljice u školi.”

“Super su mi igre na snijegu, to sada najviše radimo, kližemo se uglavnom”, dodaje Nisrin, koja pohađa razrednu nastavu.

“Igramo se i lijepo mi je. Maja, Klara, Tara i Patricija su mi neke od prijateljica”, dodaje Raja iz Bagdada.

Mustafa Al Mayil je Rajin 16-godišnji brat. Ovdje je cijela obitelj i kaže da je jako zavolio Hrvatsku. Želi biti liječnik. Još čeka na upis u školu.

“Rekli su da moram pričekati još tjedan dana hoću li dobiti odobrenje i onda bih trebao ići u srednju školu”, kaže Mustafa na odličnom hrvatskom.

Obitelj Jakuba i njegovog brata Ibrahima dobila je azil u rujnu prošle godine i idu u školu u Šestinama. Dok njihov otac kaže kako su oduševljeni sugrađanima i muči ga jedino što nema posla, njegovi sinovi nabrajaju prijatelje koje su stekli.

“Dobro mi je. Učimo, družimo se, matematika mi je najdraži predmet. Nekima je teška, ali meni nije”, kaže Ibrahim.

No, radi se i s djecom predškolske dobi. Marwa Barsha iz Idliba u Siriji majka je troje djece, učiteljica glazbe koja volontira u Crvenom križu.

Angažman volontera

“Vrlo smo zadovoljni, starija je krenula u školu u prvi razred, a dvoje mlađih u vrtić. Sretni smo i zadovoljni prihvaćenošću i sve je u redu”.

I Ghumra je iz Sirije, samohrana majka sinova od dvije i tri godine. S njom su prošli cijeli izbjeglički put.

“Pokušavam ih upisati u vrtić, ali problem je što nemaju knjižicu cijepljenja i ne mogu se upisati. Pokušava se službeno utvrditi protiv čega su cijepljena po sirijskom programu”, kaže Marwa, koja očekuje da će to biti riješeno idućeg tjedna.

Pomoć Grada Zagreba

U Mešihatu su se, kaže Mešić, krajem ljeta uključili u akciju pripremanja djece za školu. S početkom školske godine djeca su bez problema upisana, no onda se broj izbjeglica naglo povećao. Obližnja škola nije mogla primiti više djece i dok su se odgovorni snašli prvo polugodište bilo je pri kraju. Najviše razumijevanja za problem pokazao je Grad Zagreb. Kroz sastanke koje je organizirao Gradski ured za odgoj i obrazovanje s predstavnicima nadležnih ministarstava, prihvatilišta, domova, predškolskih, osnovnoškolskih i sredjoškolskih ustanova te Pučkim otvorenim učilištem, iznašli su rješenja.

“Sva djeca predškolskog uzrasta polaze u vrtić, 28 djece iz prihvatilišta krenulo je u osnovnu školu, srednjoškolci trebaju krenuti na pripremnu nastavu u obližnju gimnaziju. Skrenuli smo pažnju i na maloljetne migrante bez pratnje. Ostaje još iznaći institucionalno rješenje za učenje hrvatskog jezika za odrasle i osmišljavanje programa za integraciju svih tražitelja azila. Vjerujem da će tu Pučko učilište dati značajan doprinos”.

U radionicama su angažirani volonteri. Jedna od onih koji pomažu, poznaju jezik korisnika i prevodi, je Hiba Sahah iz Sudana. U Hrvatskoj je studirala i ostala.

“Sad su zadovoljni i veseli. Prije im je bilo malo teško jer je situacija u kojoj su se našli bila teška, ali kad su počeli ovdje dolaziti, svaki put su tu s veseljem”, kaže.

Vjersko-prosvjetiteljska služba organizira razne humanitarne aktivnosti unutar džemata, poput prikupljanja igračaka i svih drugih potrepština kojih ponestane te dijeljenja obroka.

Pomažu i u rješavanju pojedinačnih i skupnih potreba različitih uzrasta izbjeglica, daju instrukcije, održavaju sate hrvatskog jezika, održavaju sportske radionice, radionice za predškolce, djecu školskoga uzrasta, žene…

Ovdje su, kaže voditeljica službe, djeca i roditelji koji su stigli iz Iraka, Sirije, Afganistana, Kurdi iz Turske, osobe koje kažu da su iz Kurdistana i govore kurdskim jezikom, oni s paštu i farsi govornih područja… Priprema za školu samo je jedan od aspekata.

Vrtić za najmlađe

“Nama je prvenstveno bitno da im na neki način uljepšamo život u ovim surovim trenucima. Znači u trenucima kada proživljavaju jednu životnu i ljudsku dramu, mi se trudimo da im na taj način, kroz druženje s nama i kroz određene aktivnosti, uljepšamo život”, kaže Mešić.

U službi su zadovoljni rješenjem problema upisa 28  djece školu, a već idućeg tjedna očekuju rješenje i nekih drugih pitanja.

“Za djecu koja ne idu u školu, mlađu djecu, bitno je da krenu ona djeca koja će krenuti u školu za dvije godine. Za njih je osiguran vrtić tako da će najvjerojatnije od idućeg tjedna biti ispunjeni svi uvjeti da oni krenu po prvi put u vrtić. I za srednju školu pripremna nastava. To će onda riješiti svu djecu. Ostaju još maloljetne osobe koje nisu uspjele završiti osnovnu školu, a po godinama ne spadaju u osnovnu školu. To će najvjerojatnije preuzeti Pučko učilište”, zaključuje Mešić.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO