Bosanska krajina – muzej na otvorenom
Paris ima Eifelov toranj, Egipat piramide, Kina zid, Austrija Alpe, Hrvatska Jadransko more, a Bosanska krajina ima stare gradove. Dok putujete dolinom krajiške ljepotice Une, jedne od najčistijih rijeka u Europi pogled vam zastaje na brdima i strminama na kojima su ‘obješeni’ stari gradovi i utvrde kao simbol nekadašnje odbrane Krajine od najezde neprijatelja.
Krajina je Škotska u malom
Na strmim liticama u okolini Kulen Vakufa, prkosno stoji stari grad Ostrovica koji svjedoči o nekim davnim vremenima i junačkom životu njegovih mještana. Mnoge su krajiške narodne pjesme nastale upravo tu u srcu, kako je popularno zovu, ljute Krajine. Pored Ostrovice u Dolini heroja području koje obuhvata Orašac, Kulen Vakuf i Klisu, nalazi se još nekoliko historijskih spomenika među kojima i kula Orašac, utvrda Kulenovića na Prkosima i kula bega Kulenovića na Ćukovima.
Teško je na jednom mjestu pobrojati sve kulturno-historijske dragulje koji čuvaju spomen na junačku povijest ovog dijela Bosne i Hercegovine. Rmanj, Kulen Vakuf, Havala, Ostrožac, Vrnograč, Kamengrad, Sokolac, stari grad Pset i brojni drugi, samo su dio bogate kulturno-povijesne i graditeljske baštine Bosanske Krajine. Ako tu još dodamo stare gradove Bužim i Veliku Kladušu, onda ovaj dio Bosne i Hercegovine s pravom nosi epitet muzeja na otvorenom.
Život na granici
Krajiški stari gradovi, kule i utvrde bili su čuvari sjeverozapadne granice Bosne i Hercegovine, odakle su neprijatelji često kidisali na njen suverenitet i integritet. Da je ovaj dio Bosne i Hercegovine stalno bio u ratnom stanju kao prilog govore i krajiške junačke pjesme u kojima su epski junaci poput Muje i Halila Hrnjice, Hurem–age Kozlice, Mustaj–bega Ličkog i Budaline Tale ginuli za odbranu časti i domovine.
Ono što je odredilo samu bit ove vrste poezije jeste specifični krajiški graničarsko-ratnički mentalitet koji kroz dugi period, od pada srednjovjekovne bosanske države, preko perioda osmanske vladavine, pa i dan danas, lebdi na vjetrometini stalnih krvavih okršaja i sukoba. Upravo takav način života na ivici i života na granici, nužno se morao emanirati kroz narodno stvaralaštvo, koje je na najbolji način svjedoči o socijalnom koloritu i estetskim normama tog davnog vremena u Bosanskoj Krajini.
Šansa za razvoj
Kako to često ima običaj kazati Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una „stari gradovi i ostali kulturno-historijski spomenici u Krajini, mogu poslužiti kao razvojna šansa za turizam i privredu ovog kraja“.
To se posebno odnosi na one koji se nalaze na lokalitetu Nacionalnog parka Una, jer su turističke posjete najčešće upravo u tom dijelu Krajine. Mnogi nacionalni parkovi u regionu i svijetu nemaju takvo bogatstvo, Krajina ih ima tridesetak a njihove zidine u sebi čuvaju povijest srednjovjekovne Bosne, osmanskog i habsburškog carstva i Mletačke republike. Danas su oni dio jedinstvene cijeline europskog kulturnog naslijeđa, što im s pravom daje epitet povijesnih turističkih atrakcija. Stari krajiški gradovi mogu biti sredstvo za povezivanje interesa privrednih subjekata radi ostvarivanja ekonomske dobiti kroz privlačenje interesa konzumenata takve vrste turističkih ponuda.
Međutim, kako reče gospodin Mulić, „To zahtjeva veću svijest države u pogledu ulaganja u turističku infrastrukturu, kapacitet smještaja, prijevoza i ugostiteljskih ponuda.“
Otkriva i ideju koju već nekoliko godina, zbog nedostatka novca, bezuspješno pokušava realizirati. „Radi se o projektu izgradnje žičare koja bi turiste uspinjala na stari grad Ostrovica više Kulen Vakufa, jer je pješačenje do gore vrlo zahtjevno i uzima puno vremena, a cilj je da privučemo turiste na tu lokaciju tako što ćemo im olkašati put“, kaže Mulić
Stari grad Sokolac nadomak centra Bihaća, već ima sve predispozicije i uvjete za razvoj takve vrste turizma. Potrebno je samo malo više svijesti i ulaganja u njegovu promociju u sklopu turističkih ponuda grada Bihaća i cijelokupnog Kantona.
Bosanska krajina bi se u potpunosti trebala okrenuti ovoj vrsti ekonomskog razvoja i ne dopustiti da ovakvi turistički resursi i potencijali iz godine u godinu propadaju i bivaju neiskorišteni.
Izvor: Al Jazeera