Ako se EU raspadne, Rusija će biti sila na Balkanu

Bivši italijanski premijer Enrico Letta je prognozirao da će 2017. godine EU nestati (Getty Images)

Piše: Harun Cero

Zbog nastalih kriza u Evropskoj uniji, političari i eksperti u zadnje vrijeme predviđaju nestanak EU-a.

Ako bi se Evropska unija raspala, Rusija bi preuzela svoju historijsku ulogu ‘odbrambene sile na Balkanu’, a to bi značilo da bi Srbija na tom prostoru znatno ojačala, tvrdi saradnik u organizaciji Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu Ulrich Kuehn.

Kaže da bi se nestankom EU-a povećala nezaposlenost i da bi tako nacionalistički demagozi u zemljama Balkana mogli preuzeti vlast.

Pitanje je, kaže, da li bi zemlje kao Hrvatska, to tek tako dopustile.

“Bosna i Hercegovina bi bez finansijske pomoći Evropske unije bila pred gašenjem“, smatra ovaj ekspert.

Zbog nastalih kriza u Uniji, izazvanih Brexitom, priljevom izbjeglica i jačanjem desničara, političari i eksperti u zadnje vrijeme predviđaju nestanak EU-a.

Zadnji u nizu je bivši italijanski premijer Enrico Letta, koji je prognozirao da će 2017. godine EU nestati.

Jasno je da u EU-u stvari već neko vrijeme ne funkcioniraju na najbolji način, ali Kuehn smatra da se Unija nalazi u najvećoj krizi u njenoj historiji.

‘Udarac za udarcem’

No, ne bi samo Balkan bio pogođen nestankom zajednice 28 evropskih država nastale 1992. godine, ‘haos’ bi nastao na cijelom kontinentu’.

Kuehn objašnjava da Evropska unija od 2008. dobija ‘udarac za udarcem’, dodajući kako pri tom misli na finansijsku krizu, rusku aneksiju Krima, desničarsku vlast u Poljskoj, izbjegličku krizu, Brexit i pokušaj puča u Turskoj.

“Kada bi još sada Marine Le Pen postala predsjednica Francuske, onda bi to stvarno mogao biti kraj Evropske unije, barem onakve, kakva je danas. I spor između Turske i Grčke bi mogao postati veći konflikt“, navodi on.

Mišljenja je da bi zbog raspada EU-a najviše patila ekonomija siromašnih zemalja, dok bi se zemlje poput Njemačke brzo oporavile.

Za Kuehna su siromašne zemlje Grčka, Portugal i države Balkana.

Isto tako, smatra on, bi postojala mogućnost da zemlje sjeverne Evrope naprave svoju ‘malu’ ekonomsku uniju.

“Bez EU-a ne bi bilo slobodne trgovine, niti standarda i smjernica za borbu protiv korupcije. Historija nas je naučila da u takvim vremenima pate unutrašnja i vanjska sigurnost“, ističe on.

Evropska unija nije samo ekonomija i sigurnost, pa tako njen nestanak ne bi bio samo žestok udarac za ta polja. Obrazovni programi kao Erasmus, Comeniusa, Leonardo da Vinci i Grundtvig omogućavaju mladim Evropljanima da upoznaju druge kulture i da se educiraju na obrazovnim insitutima širom svijeta. Samo preko Erasmusa je od 1997. 3,5 miliona studenata učestvovalo u programima razmjene studenata.

Direktor Evropske akademije u Berlinu Eckart D. Stratenschulte smatra da bi nakon nestanka EU-a morala biti izgrađena nova mreža bilateralnih i multilateralnih odnosa na nivou univerziteta i škola, što bi, kako kaže, trajalo.

Kao i Kuehn, Stratenschulte smatra da bi evropski kontinent ostao bez strukture.

No, za razliku od Kuehna, Stratenschulte ističe da, kada bi Evropska unija nestala, to ne bi bio kraj svijeta: 

“To bi bio početak duže faze nesigurnosti i nestabilnosti. Naravno da bi jače zemlje mogle uspostaviti svoje finansijske fondove i pomagati slabijim, ali to ne bi bila pomoć koju EU sada nudi. Nestankom Unije bi nastale svađe, kao i u privatnom životu kada dođe do raspada braka. Zato bi i spremnost da se pomogne slabijima bila manja. Posebno bi bila pogođena poljoprivreda.“

Oblast kulture je većinski u nadležnosti samih zemalja, tako da Stratenschulte procjenjuje da bi ona najmanje patila.

“Unija finansira samo nekoliko kulturnih projekata i dodjeljuje neke nagrade, ali osim toga ne radi ništa na tom polju“, kaže on.

BiH ne bi bila prepuštena sama sebi

Politički analitičar Martin Brusis se kao i Kuehn pribojava da bi nestankom Unije nacionalističke snage unutar Evrope mogle više da ‘puste svoje korijene’.

“Kada bi se Evropska unija raspala, dijelovi sadašnjih formi saradnje bi i dalje postojali i evropske zemlje bi i dalje bile zainteresirane za tu vrstu saradnje“, smatra Brusis.

Mišljenja je da zemlje, kao što je BiH, i dalje ne bi bile prepuštene same sebi, nego da bi sadašnje članice, zbog sopstvenih interesa, željele spriječiti destabilizaciju tih država.

“Moguće je da bi u tom slučaju NATO nastavio EUFOR-ovu misiju. Policijske misije, kao što je ona EULEX-ova na Kosovu, bi mogao preuzeti OSCE. To bi se možda moglo desiti kroz podršku Vijeća Evrope“, pojašnjava Brusis.

Njegov prijedlog, u slučaju da se EU raspadne, za siromašnije zemlje, jeste da pokušaju iskoristiti slobodno tržište. Ali za to bi im, ističe, bila potrebna podrška bogatijih zemalja.

“Kada bi se eurozona raspala, Grčka bi primjerice mogla uvesti svoju staru valutu i tako pokušati da poveća konkurentnost svoje ekonomije. Sve u svemu, dugoročne posljedice bi bile katastrofalne“, tvrdi analitičar Brusis.

Što se tiče obrazovnih programa, Brusis procjenjuje da oni vjerovatno više ne bi postojali.

Politička analitičarka iz Velike Britanije Melanie Sully podsjeća na sukob u Sjevernoj Irskoj, popularni “ Troubles“ – sukob protestanata i katolika.

Borba protiv kriminala i terorizma

Tu, kaže Sully, je Evropska unija uložila mnoga finansijska sredstva za mirovne projekte.

“Ne tvrdim da bi taj mirovni projekat u slučaju raspada EU-a bio ugrožen, zato što su tu i Sjedinjene Američe Države igrale ulogu do sada, a postoji i OSCE, ali Unija je bila ta koja je razvijala meku diplomatiju“, objašnjava Sully.

Treba napomenuti, kaže, da je Evropski nalog za hapšenje važna alatka u borbi protiv kriminala i terorizma, a da nestankom EU-a i njega više ne bi bilo.

Univerziteti u Velikoj Britaniji su već sada zabrinuti zbog  mogućih gubitaka finansijske podrške nakon Brexita, a nestankom EU-a, mišljenja je Sully, to bi bile sve sadašnje članice.

“Ipak, iako su većina mladih u Britaniji bili protiv Brexita, puno njih ne profitira od projekata EU-a jer nemaju poslovnu perspektivu. Sada je na Uniji da vidi koje se reforme moraju sprovesti“, zaključila je Sully.

Da li će se EU raspasti ili će evropsko jedinstvo ipak preovladati, pitanje je koje visi u zraku. No, sigurno je da bi svijet raspadom EU-a izgledao potpuno drugačije.

Izvor: Al Jazeera