Hoće li Crna Gora postati novi Kuvajt

Pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa značio bi temelj potpuno nove industrije u Crnoj Gori (Ilustracija)

Piše: Veseljko Koprivica

Uskoro, po četvrti put u protekle 102 godine, počinje istraživanje nafte u crnogorskom podmorju. Zeleno svjetlo za taj poduhvat dala je prošle nedjelje Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju.

“Pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa značio bi temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, koja bi doprinijela povećanju obima proizvodnje izvozne baze, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu”, rekao je tom prilikom premijer Crne Gore Milo Đukanović.

“Naš optimizam je utoliko realniji što smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savjetnika iz Norveške. Koristili smo model ove veoma razvijene, prijateljske zemlje, koja je najbolji primjer skladnog odnosa između imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora podrške”, dodao je Đukanović.

Vlada garantuje najbolje prakse

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da je put do potpisa ovog ugovora trajao skoro sedam godina.

“Kada je u pitanju upravljanje ugljovodoničnim potencijalima, nastojali smo da iskoristimo sve prednosti razvoja nove industrije. Slušali smo najbolje prakse i prilagođavali ih administraciji i potrebama Crne Gore”, kazao je on.

Italijanski naftno-gasni gigant Eni, nekadašnji Agip, i ruski Novatek prošle godine su izabrani za najboljeg ponuđača na tenderu. Te dvije kompanije će istraživati površinu od oko 1,2 miliona kilometara u teritorijalnim vodama Crne Gore. One su se obavezale da će uraditi  tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. U okviru radnog programa, koji u prvom period istraživanja ima vrijednost od 85 miliona eura, a u drugom 12 miliona eura, saopšteno je ranije iz Vlade Crne Gore.

Koncesija je izdata na 30 godina. Ukoliko budu pronađeni nafta i gas, Eni i Novatek će Crnoj Gori biti obavezni da daju od 62 do 68 posto ukupnog profita od eksploatacije. Ministar Kavarić je kazao da su te kompanije izdale garancije kojima se pokriva bilo kakva eventualna šteta ili gubitak direktno prouzrokovan njihovim aktivnostima u Crnoj Gori.

Da li će Crna Gora, kako se ranije nadalo, postati novi Kuvajt?

Južnojadransko podmorje, tvrde stručnjaci, krije respektabilne količine prirodnog gasa, ali i nafte. Profesor Mihailo Burić, ekspert za hidrologiju iz Podgorice, kaže da se mogu očekivati nalazišta “teška” oko 200 milijardi kubnih metara gasa.

‘Smrtna ekološka presuda’

Na drugoj strani, ekološke organizacije iz Crne Gore, Hrvatske i Italije opet, kao i nekoliko posljednjih godina, vode opsežnu akciju da se zabrani istraživanje nafte i gasa u Jadranskom moru. Ekolozi iz te tri države na dan potpisivanja ugovora protestovali su u Baru. Oni su poručili da je eksploatacija nafte na Jadranu međunarodni problem i upozorili da je potpisivanjem ugovora Crna Gora potpisala smrtnu ekološku presudu morskom biodiverzitetu i crnogorskom turizmu.

“Javnost mora da zna da to ne rade države, već jedna jedina kompanija – Eni, koja je trenutno u Italiji u istražnom postupku zbog velikog zagađenja Bazilikate, zbog čega je ministar ekonomije morao podnijeti ostavku”, rekao je na protestu David Sabadini iz italijanske ekološke nevladine organizacije Legaambiente.

On je objasnio da se sada u Italiji na 35.000 kvadratnih kilometara sprovodi seizmičko istraživanje podmorja, koje ima podjednako štetan uticaj na podvodnu floru i faunu Hrvatske, Crne Gore i Italije.

Hrvatska ekološka aktivistkinja Marija Tomac iz Green Peacea rekla je da postoje veliki rizici te da eventualne ekološke katastrofe “ne bi bilo moguće sanirati više nikada”.

Nataša Kovačević iz crnogorske nevladine organizacije Green Houm upozorila je na protestu da je ugovor potpisan sa kompanijom koja bilježi veliki broj izliva nafte godišnje.

Žetoski protesti ekologa

Istraživanje nafte i gasa u jadranskom podmorju treba u potpunosti obustaviti i zabraniti, jer direktno ugrožava pravo na zdravu i zaštićenu životnu sredinu građana i ekološke države, saopštili su početkom ove godine iz podgoričkih nevladinih organizacija Grin Houm i Grinpis. One su članice koalicije SOS za Jadran, koju čini 40 nevladinih organizacija iz regiona. Upozorile su na brojne posljedice od uništavanja ribljeg fonda, do turizma, kao najvažnije crnogorske privredne grane.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore ranije je saopštilo da garantuje primjenu najviših standarda u zaštiti životne sredine prilikom bušenja i prekopavanja podmorja. Međutim, u Grin Houmu odgovaraju na to da “država nema elementarne uslove za započinjanje ovog visokorizičnog projekta”. Oni tvrde da će građani Bara, Ulcinja i Budve biti najugroženiji.

Koalicija od 40 nevladinih organizacija, uključujući Greenpeace, Prijatelje Zemlje, Svjetsko udruženje za prirodu Legambiente iz Italije i druge organizacije iz mreže SOS za Jadran, krajem prošle godine uputila je pismo ministru turizma Crne Gore Branimiru Gvozdenoviću, izražavajući zabrinutost zbog pokretanja intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu.

Ekolozi kažu da će crnogorsku vlast upozoriti i iz Evropske unije, jer se i u Briselu smatra da Crna Gora nije pripremljena za jedan ovako visokorizičan projekat. To će, kažu, biti stavljeno do znanja Vladi u Podgorici tokom izuzetno osjetljivog pregovaračkog poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu.

Postoji još jedan problem. Još tačka nije stavljena ni na višedecenijski spor Crne Gore i Hrvatske o poluostrvu Prevlaka, koji je ponovo aktuelizovan kada su dvije zemlje raspisale tendere za istraživanje nafte i gasa u svom podmorju. Hrvatska je zbog toga početkom ove godine uputila Crnoj Gori i protestnu notu.

Nafta u vodama Jadrana

Rizik za Jadran su i tankeri koji prevoze naftu. Prema podacima Evropske unije i hrvatskog Instituta za oceanografiju, godišnje se tankerima kroz Jadran preveze 70 miliona tona nafte i naftnih derivata. Riječ je o sto puta većoj količini nafte od one koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je u istoriji najveći izliv nafte u more. Prema podacima Evropske komisije, u Jadransko more se godišnje izlije 100.000 tona nafte, ulja i drugih ugljikovodika.

Crna Gora je dala prvu koncesiju za istraživanje nafte za vrijeme kralja Nikole 18. februara 1914. godine. Holandskom industrijalcu Kokernu dodijeljena je koncesija za eksploataciju nafte u regionu Skadarskog jezera. Obuhvatala je 500 hektara i data na rok od 50 godina. Zbog početka Prvog svjetskog rata, tek započeti radovi morali su biti obustavljeni.

Istraživanje je poslije dugo godina nastavljeno. Izvedeno je 16 bušotina na kopnu od 1949. do 1966. godine. Potom je, od 1973. godine, uz samu obalu mora izbušena bušotina dubine 5.309 metara. Nijednom nisu pronađena komercijalna ležišta nafte i gasa.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Budvi se održava Jadranski samit o nafti i gasu, a ekološke organizacije traže iz Crne Gore i Hrvatske poništavanje tendera o istraživanju nafte i gasa.

Published On 10 Mar 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO