Vrijeme prolazi, skupi Talgo vagoni stoje

Talgo vagoni su u BiH stigli 2010. godine (Al Jazeera)

Piše: Mario Pejović

Javnost u Bosni i Hercegovini ovih dana je napokon vidjela u akciji Talgo vagone, kupljenje prije deset godina za nemalih 67 miliona eura. I dok bi u svakoj drugoj zemlji deceniju stari vagoni bili spremni za veliki remont nakon prevoza hiljada, pa i miliona putnika, ponos Željeznica Federacije BiH je iskorišten tek u testnoj vožnji od Sarajeva do Zenice.

Nekorištenje modernih vagona je jedna od većih poslijeratnih misterija u Bosni i Hercegovini.

Za nabavku devet Talgo garnitura sa 81 vagonom je potpisan kreditni ugovor s vladom Španije, a kupovina obavljena je 2006. godine. Sami vagoni su u BiH stigli 2010. godine, nakon čega su počele najave o vožnjama ka Beogradu, Budimpešti, Beču… Ipak, moderni vagoni nisu do sada prevezli ni jednog putnika.

Na upit Al Jazeere zašto skupo plaćeni vagoni dosada nisu bili u pogonu iz federalnih željeznica poručuju da – nema nikakvih novih saznanja vezanih za Talgo vagone. Isti odgovor vrijedi i za pitanje da li su vagoni, kako su mediji izvještavali, nekompatibilni sa prugama u BiH, ali i koliko je Željeznice FBiH direktno i građane tog entiteta indirektno koštala “ležarina” vagona, da li je iko preuzeo odgovornost, da li je neko kažnjen zbog dugogodišnjeg skupljanja prašine na vrijednoj investiciji…

Prebacivanje krivice

Ono što je sigurno jeste da su vagoni služili za brojna medijska prepucavanja i prebacivanja krivice.

Tako je Nedžad Branković, federalni premijer u vrijeme kada su vagoni kupljeni, za sarajevski portal Klix.ba krajem prošle godine kazao kako su odavno ispunjeni uvjeti za stavljanje Talgo garniture u funkciju te da je razlog neiskorištenosti modernih putničkih kola nemar i neznanje.

Bivši ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedić je, s druge strane, kazao da je on u startu bio skeptičan, jer Talgo vagoni nisu pogodni za pruge u Bosni i Hercegovini.

“Zašto nisu bili za naših pruga? Prije svega to su Talgo garniture koji su projektovane da voze 200 kilometara na sat, a naše pruge su projektovane za 60 na sat. To vam je isto kao da kupite Ferrari i da ga vozite po seoskim makadamskim cestama”, ocijenio je Bijedić.

Kupovinu Talgo vagona analizirao je i Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH.

“Značajno je napomenuti da prije započetih aktivnosti na nabavci nije sačinjena ozbiljna i sveobuhvatna analiza i studija opravdanosti, izvodljivosti i funkcionalnosti, uvažavajući činjenicu da pruge u Bosni i Hercegovini nisu kompatibilne za ove vagone. Iako su aktivnosti na ovom projektu vođene na nivou Bosne i Hercegovine, za razliku od Federacije BiH, Željeznice [entiteta] Republike Srpske odustale su od nabavke ovih vagona”, navode iz federalnog Ureda za reviziju institucija.

Struka se sa takvim stavom ne slaže.

Stručnjak za željeznički saobraćaj i koautor knjige Railway Transport Systems Ešref Gačanin izjave o nekompatibilnosti bh. pruga sa modernim vagonima naziva “čistom gluposti”.

Dio evropske mreže

Gačanin napominje da je željeznički sistem BiH dio evropske transportne mreže.

“Naše pruge su potpuno kompatibilne. Inače ne bismo mogli voziti vozove, kako smo to do sada radili, do Beograda, Ljubljane, Zagreba… da nisu kompatibilne pruge.”

On dodaje da su se u BiH uvijek poštivali i poštivaju standardi i propisi koji važe na nivou čitave planete, koji uključuju i elemente projektiranja i gradnje pruga, te naglašava da se Talgo vagoni mogu koristi na bh. prugama.

Talgo vagoni su čest predmet rasprava u BiH, iako se o samim vagonima i njihovoj svrsi ne govori puno.

Stručnjak za željeznički saobraćaj pojašnjava da Talgo tehnika pomaže da se voz u krivinama kreće većom brzinom nego što je to dozvoljeno za normalne vagone, tako što se vagoni poput motociklista naginju u krivinama, što im omogućava veće brzine kretanja na takvim terenima.

Ovakvi vagoni se uobičajeno koriste na prugama koje imaju puno krivina, kojih Bosni i Hercegovini ne nedostaje.

On dodaje da bi Talgo vagoni doveli do skraćivanja vremena putovanja, bez posebnog ulaganja u infrastrukturu.

“A kako se u transportu sve svodi samo na dva izmjeritelja, na vrijeme i energiju, to znači da bi se korištenjem Talgo vagona dobio novac.”

“Talgo vagoni mogu povećati brzinu transporta. Ako hoćete da povećete uslugu, morate skratiti vrijeme putovanja. Možete ili povećati brzinu koja je dozvoljena na pruzi, znači morati popravljati radijuse krivina pa da budu širi ili da ih nema ili praviti tunele, što znači investirati u infrastrukturu. Ili naći način da na toj pruzi vozite brže nego što je dozvoljeno današnjim kolima, a to znači korištenje vagona kao što su Talgo.”

Studija izvedivosti

Gačanin dodaje da bi Talgo vagoni u BiH sigurno mogli dovesti do povećanja brzine transporta.

“To je razlog zašto se išlo na kupovinu vagona.”

Kao razlog za nekorištenje vagona se u više navrata navodilo njihovo skupo održavanje, ali i neisplativost za korištenje.

Tako Željeznicama FBiH godišnje treba gotovo 2,5 miliona eura za održavanje modernih vagona, za šta su kazali da nisu u stanju samostalno finansirati.

Međutim, praksa je da se prije svake velike investicije provede studija izvodljivosti, kako bi se utvrdila opravdanost ulaganja velikog novca, navodi Gačanin, kojom bi bili utvrđeni faktori ekonomske isplativosti i , između ostalog, iznosa potrebnog za održavanje.

U studiji provedenoj za kupovinu Talgo vagona nije učestvovao, ali navodi da je tokom osamdesetih godina urađena studija za cijelu Jugoslaviju, koja je pokazala da je isplativo uzeti vagone sa naginjućim sanducima, koji bi vozili između glavnih gradova bivših jugoslovenskih republika.

U međuvremenu pravosudne institucije pokušavaju utvrditi da li je prilikom kupovine modernih vagona, čiju nabavku je odobrila i Vlada Federacije BiH, bilo nezakonitih radnji.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za Al Jazeeru su kazali da Tužilaštvo BiH 2013. formiralo predmet nabavke Talgo vagona, kada su poduzimali određene provjere.

Krajem prošle godine su Tužilaštvu KS-a dostavili predmet u fazi prijave, a to tužilaštvo je nastavilo sa prikupljanjem informacija i dokaza, sve u cilju donošenja konačne tužilačke odluke.

“To znači da će tužilac, nakon što prikupi sve informacije i dokaze, donijeti odluku da li će se provoditi istraga ili ne, odnosno da li ima elemenata krivične odgovornosti”, kazala je glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić.

U međuvremenu su pravosudne institucije pokrenule istragu protiv čelnika bivšeg menadžmenta Željeznica FBiH u drugim predmetima. Oni se sumnjiče za zloupotrebu položaja, kojim su kompaniju oštetili za više miliona eura.

Ono što se zna jeste da su federalne željeznice od ranije u ogromnim gubicima.

Prema posljednjem revizorskom izvještaju iz 2013. godine, obaveze Željeznica FBiH iznose blizu 380 miliona eura, što je povećanje od gotovo 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada će građani moći da se “provozaju” skupo plaćenim Talgo vagonima nije poznato. Iz uprave Željeznica kažu – nema novih saznanja.

Izvor: Al Jazeera


Reklama