Vehabović: Referendumi mogu BiH vratiti u 1992.

U Republici Srpskoj se vode jako opasne igre, smatra sudija Faris Vehabović (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić

Nakon odluke Narodne skupštine o raspisivanju referenduma o Danu Republike Srpske i Odluke Ustavnog suda tog bh. entiteta da vitalni interes Bošnjaka nije povrijeđen, općinske vlasti u Srebrenici najavljuju raspisivanje referenduma o odvajanju Srebrenice iz RS-a.

Ćamil Duraković, načelnik općine Srebrenica, za Al Jazeeru je rekao da će se naredne sedmice održati sastanak predstavnika svih probosanskih stranaka kako bi se dogovorili detalji inicijative o referendumu, a vlasti RS-a su u međuvremenu u Službenom glasniku objavile odluku o referendumu o Danu RS-a i datum njegovog održavanja – 25. septembar.

O ustavnosti takvih odluka, njihovoj impementaciji i mogućim implikacijama razgovarali smo sa pravnim stručnjakom Farisom Vehabovićem, sudijom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

  • Iako je Ustavni sud BiH lani ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima RS-a, Ustavni sud RS-a je ipak odobrio odluku Skupštine tog entiteta o održavanju referenduma. Da li je time povrijeđen Ustav BiH i koji je pravni lijek protiv takvog poteza?

– Ako govorimo o pravnom lijeku protiv odluke Ustavnog suda, on ne postoji, a ako govorimo o pravnom lijeku protiv odluke Narodne Skupštine i odluke Ustavnog suda RS-a, naravno da postoji, jer u svakoj državi postoji piramida vlasti – zna se ko je na vrhu piramide i kako se ona spušta.

Dovoditi bilo kojim političkim ili pravnim aktom u pitanje odluku Ustavnog suda je, u najmanju ruku, nepristojno, a u ovom slučaju se upravo to desilo – donesena je politikantska odluka koja zakazuje provođenje referenduma pred lokalne izbore, koja je sračunata na neke čisto predizborne ciljeve. Jer, nema nikakve šanse da ta odluka, kakva ona god bila, ako bi se referendum i proveo, ima bilo kakve validne rezultate. To je i onima koji su raspisali taj referendum više nego jasno.

Po Ustavu ne može nijedan organ preispitivati odluku Ustavnog suda, jer su njegove odluke konačne i obavezujuće. Jedini koji može na neki način, u skladu sa procedurom koja je propisana za takve slučajeve, preispitati svoju odluku je – Ustavni sud. Sve drugo je, ja bih rekao, šuplja priča.

  • Referendum je ipak zakazan. Kakve implikacije to može imati po BiH?

– Sasvim sigurno je da bi implikacije mogle biti vrlo značajne, zavisno od reakcija i dokle će ta odluka da „dobaci“, do kog momenta će da živi. Ako bude nešto duže živjela, predstavljat će presedan koji se onda može pretvoriti u pravilo, što je protuustavno. Ali imamo i takvih slučajeva da neke stvari koje su protivustavne, jednostavno ostanu zauvijek takve, čak se prenesu u zakone.

Ako odluka bude kratkog dometa, a sasvim je sigurno da će biti takva, jasno je da će jedna strana u RS-u dobiti više glasova, zbog tenzija koje se bez ikakve potrebe stvaraju. Tako da je to neki mogući kratkoročni rezultat.

Ono što se može desiti je da se udari na same temelj postojanja, BiH i entiteta, da na sto stavi opciju da se sve vrati na staro – na Ustav Republike BiH. 

Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni ugovor u kojem je jasno rečeno ko učestvuje u Ankesu 4 – što je ustvari Ustav BiH.  Kada je taj ustav usvajan, jasno je rečeno da se on prihvata pod uslovom da se izvrši. Ako vi, kao jedan od subjekata tog sporazuma, niste spremni da to izvršite, onda nema razloga da druga strana ne kaže: ‘OK, nema problema, nećemo ni mi više da učestvujemo u tom sporazumu, hajmo se vratiti na staro stanje, a to je – ponašanje prema Ustavu Republike BiH iz 1992. godine’. Dakle, to je jedna vrlo opasna igra, koju neki ljudi iz RS-a igraju, koja dovodi u pitanje opstanak i BiH i entiteta.

  • Šta bi se konkretno desilo ukoliko bi do toga došlo?

– Moja pretpostavka je da je politička odluka u svrhu izbornih ciljeva, ali je to naivna politika. To ne može niko implementirati, to je kao da sada predsjednik SAD-a raspiše referendum jer mu se ne sviđa odluka Ustavnog suda.

  • Kao reakciju na Odluku Ustavnog suda RS-a sad imamo situaciju da općinske vlasti Srebrenice najavljuju sastanak o inicijativi za referendum o izdvajanju tog gradića iz RS-a. Da li je moguće to provesti?

– To je tuk na utuk. Mislim kad se stvari počnu kotrljati nizbrdo, onda je sve moguće, da se izdvaja ova općina, pa druga, da se ratuje, na kraju krajeva. Čisto sumnjam da bilo ko to želi, prema tome, to su samo posljedice odluke o kojoj smo govorili i završit će na isti način kao najavljeni referendum, ako se ikako i sprovede.

Treba naglasiti da je u BiH nemoguće održati bilo kakav referendum. Ne postoji riječ referendum ni u jednom od njegovih 12 članova Ustava BiH, pa ni u aneksima. Dakle, referendum kao mogućnost po Ustavu nije utvrđen, to je vrlo jasno, to je protuustavna kategorija. Ustavom RS-a, ustavom dejtonskog entiteta, jasno je regulisano koja je teritorijalna organizacija RS-a, i  po njemu to nije moguće.

Referendum je moguće sprovesti samo u smislu da se organizira glasanje, ali je nemoguće sprovesti samu odluku. To je apsolutno neprovodivo. To je u istoj ravni.

  • Da li će, po inerciji, doći do zahtjeva za izdvajanje drugih općina, pa i entiteta iz državnog okvira?

– Znate šta je onda to? To je – rat. Između ostalog, tako ratovi počinju – da se neustavna odluka silom sprovodi.  

Da li je, po Vašem mišljenju, moguć takav scenarij?

– Neće do toga doći. Mislim da su se ovi samo malo previše zaigrali pred izbore. Shvatio bih da se radi o opštim izborima, ali su u pitanju tek lokalni.

  • Imate li informaciju kako međunarodna zajednica gleda na sve ovo?

Oni će izdavati saopštenja, i to je to.

Ovo je jedna vrlo komplikovana, a u suštini vrlo jednostavna situacija – svako treba da radi svoj posao, od tužilaštva, Ustavnog suda, pa nadalje. Dakle, da se utvrdi ko je odgovoran za ovo, ko krši prava konstitutivnih naroda, ko krši Dejtonski ustav, ko pravi diskriminaciju ljudi po etničkoj osnovi… Neka svako radi svoj posao, ali čestito i pošteno, i sve će biti uredu.

Nonsens je da se referendum provodi prije nego je preispitana odluka Ustavnog suda, a zahtjev za preispitivanje je podnijela Narodna skupština. Jedino ko može sad reći da odluka Ustavnog suda nije provedena u skladu sa rokovima, to je Ustavni sud i i on će to uraditi, u to nema nikakve sumnje.

Izvor: Al Jazeera

 


Reklama