Ne znaju slova, ali će naučiti informatiku?

Kratko vrijeme za koje se trebaju pripremiti nastavnici u školama za ovakvu nastavu jedan od razloga nezadovoljstva roditelja i sindikata (Al Jazeera)

Piše: Vedrana Maglajlija

Da li je rano i preteško za djecu od šest godina da izučavaju informatiku već od prvog razreda osnovne škole, pitanje je koje je podijelilo roditelje u Kantonu Sarajevo nakon što je nedavno odlučeno da će prvačići od septembra imati obavezan predmet informatiku, ali i engleski jezik te treći čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Slična inicijativa postoji u Hrvatskoj gdje se pokušava uvesti informatika za prvačiće, ali kao izborni predmet.

U Engleskoj je naprimjer informatika kao obavezan predmet uvedena prije dvije godine, a ovakva nastava postoji u Australiji, dok su inicijative pokrenute u sve više škola u SAD-u te Irskoj gdje će se izučavati od početka ove školske godine. 

U Srbiji, gdje u prvom razredu postoji izborni predmet Od igračke do računara, nedavno je odgođeno uvođenje ovakve obavezne nastave, zbog, kako su naveli prosvjetni radnici, nedovoljne pripreme.

Upravo je kratko vrijeme za koje se trebaju pripremiti nastavnici u školama Kantona Sarajevo za ovakvu nastavu jedan od razloga koji je izazvao neslaganje roditelja, ali i sindikate u obrazovanju s ovom odlukom.

“Mislim da je to malo neozbiljno, reći u šestom mjesecu da će se dati tri dodatna časa i dva nova predmeta. Smatram da je to odluka koja nije dovoljno dobro razmotrena”, kaže Lejla Kadribašić, majka čije će dijete u septembru krenuti u prvi razred.

“Moje dijete ne zna još pisati, jer smatram da je mali i da treba još da se izigra. Kako možeš učiti dijete informatiku kada ne zna sva slova? Ja sam više za onaj stari sistem, da mu neko da olovku u ruke, da nauči pisati i čitati, neka pročita knjige. Frapantni su podaci popisa stanovništva koliko je ljudi informatički nepismeno, ali mislim da dolazi vrijeme da će to našoj djeci biti prirodno. Fizičkom se radujem, jer smatram da djeca danas inače imaju malo fizičkih aktivnosti”, dodaje.

‘Nastava će se raditi kroz igru’

Ipak, Medina, majka šestogodišnje djevojčice, mišljenja je da su ovi predmeti potrebniji nego neki drugi zbog vremena u kojem živimo te da je dobro da ih djeca što ranije počnu izučavati.

“Moje dijete već sada zna da koristi tablet, mobitel, to je nekako sama naučila, da nađe crtani film ili igricu, tako da je za mene to dobra odluka, jer to već zna, a možda će joj sada učitelj pokazati malo kako se to koristi na nekom višem nivou i to kroz igru, pretpostavljam da će se tako odvijati čas. Engleski je već učila u vrtiću tako da mi je drago da će nastaviti, a fizičko im svakako treba.”

Međutim, dodaje, smatra da je možda trebalo sačekati sa tom odlukom kako bi se učitelji pripremili za takvu nastavu.

Nihada Čolić, predsjednica Udruženja učitelja Kantona Sarajevo, kaže da se njene kolege ne boje izazova, iako nisu učetvovali u izmjenama i dopunama nastavnih planova.

“Pojedini učitelji su istakli određenu bojazan za uvođenje novih nastavnih predmeta, ali je veliki dio učitelja iskazao zadovoljstvo zbog toga, kao i prilika što će se kao profesionalci moći iskazati u novim reformama.”

Kako kaže, učitelji imaju saznanja da su sadržaji novih predmeta u potpunosti prilagođeni i da će se realizirati kroz igru kako bi ih učenici što lakše usvajali.

“Kolege učitelji svakodnevno realiziraju nastavu koristeći savremene tehnologije, te će prenošenje znanja o osnovnim pojmovima iz oblasti informatike, prema mom mišljenju, biti vrlo jednostavan posao. Treći čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja će sigurno doprinijeti zdravijem rastu i razvoju naših najmlađih učenika. U narednom periodu trebat će se više posvetiti i sadržajima zdravstvenog odgoja, koji nije vezan za fiskulturne sale, nego za sadržaje u kojima ćemo više njegovati zdravstvenu kulturu i sve što ona sobom nosi”, dodaje.

‘U reforme se ne ide bez novca’

U obrazovne reforme se ne ide bez novca, kao što se u rat ne ide bez oružja, ističu iz sindikata, dodajući da je ovaj plan dobar ali da ima nedostatka.

“Pozitivno je što će djeca učiti engleski u prvom i drugom razredu osnovne škole, da ne bi došlo do pauze, jer većina njih taj jezik uči u vrtiću, a onda tek u trećem razredu. Svjedoci smo i da naša djeca, i prije nego što krenu u osnovnu školu, znaju koristi i mobitele, tablete… Ono što je bitno da djecu u tom uzrastu ne treba opterećivati nekom teorijom, nego treba raditi s njima praktično, na koji način da se pravilno služe tom modernom tehnologijom”, stava je Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo.

Ipak, naglašava da nijedna reforma neće uspjeti ako je ne prihvate oni koji ih provode, a to su učitelji, zbog čega su za ovu školsku godinu, dodaje, zatražili pola miliona maraka [250.000 eura] za stručno usavršavanje nastavnika, što bi se trebalo raditi, dodaje, sistemski uz organiziranje edukacija.

“Mislimo da je greška što se to radi ovako na brzinu, mislimo da je trebalo to ostaviti za sljedeću godinu, ali neka se ministar sam uvjeri da neke stvari neće funkcionisati. Ovu odluku je trebalo donijeti u septembru i tokom školske godine pripremiti i učenike i učitelje i roditelje i cjelokupnu javnost, da bi to bilo u punom kapacitetu”, ističi Sivro, dodajući da je Sindikat svakako tražio rasterećenje učenika kada je u pitanju broj predmeta.

U ostatku Bosne i Hercegovine za sada se ne uvode ovakvi novi predmeti. Iz bh. entiteta Republika Srpska tvrde da nisu pokrenute inicijative za ovakvu nastavu.

“Kod nas učenici u prvom razredu nemaju baš ni predmete, nego samo oblasti koje oni rade, jer imaju šest godina i mislimo da bi u tako ranom uzrastu to bilo teško za njih. Prvi strani jezik se počinje izučavati u trećem, a informatika u šestom razredu”, kaže Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.

U Hrvatskoj redovni predmet samo u gimnaziji

U susjednoj Hrvatskoj, kurikularna reforma predlaže uvođenje informatike kao izbornog predmeta od prvog razreda osnovne škole.

Za sada je to samo izborni predmet od petog razreda, a u nižim razredima pojavljuje se kao izvannastavna aktivnost u nekim školama.

“Kao redovni predmet je samo jednu godinu u gimnazijama. Jedan strani jezik je obavezan od prvog razreda sa satnicom dva sata tjedno”, navodi Lidija Kralj, učiteljica matematike i informatike i članica radne grupe za izradu kurikularne reforme, dodajući da su se posljednjih godina učitelji razredne nastave obrazovali pojačanom informatikom.

“Mi smo se nadali da će već ove školske godine novi kurikulumi ući u eksperimentalno provođenje, no nažalost politika se umiješala i zaustavila kurikularnu reformu.”

U Srbiji je slična inicijativa odgođena, iako su se brojna ministarstva, ali i informatički sektor zalagali da prvačići obavezno imaju ovakvu nastavu.

Međutim, najveća zamjerka članova Nacionalnog prosvjetnog savjeta koji je donio odluku o odgađanju bilo je vrijeme, te je to ostavljeno za neku drugu školsku godinu.

Da li će ovakva reforma imati efekta i kako će se provoditi prvi će saznati učitelji, učenici i roditelji osnovnih škola u Kantonu Sarajevo.

Izvor: Al Jazeera