Novi nameti na plate u FBiH prolongirani za jesen

Oni koji zarađuju prosječnu plaću ili rade za 'crkavicu' s pravom su bili zabrinuti (EPA)
Oni koji zarađuju prosječnu plaću ili rade za 'crkavicu' s pravom su bili zabrinuti (EPA)

Piše: Mladen Obrenović

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ipak je odustala od izmjena pravilnika kojim se uvode novi nameti na primanja zaposlenika u tom bh. entitetu. Pod pritiskom javnosti, ali i predstavnika radnika i poslodavaca, primjena dokumenta punog naziva Pravilnik o izmjeni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak zapravo je prolongirana.

Već na jutrošnjoj izvanrednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH Jelka Milićević, federalna ministrica financija, potvrdila je da će se primjena spornog pravilnika prolongirati do 3. listopada, dakle samo dan nakon lokalnih izbora u BiH.

Sve to znači da će najavljivana nova porezna opterećenja pričekati druga vremena, čime će i primanja zaposlenika, pogotovo u dijelu isplate toplog obroka, regresa i drugih stavki koje su po novom trebale biti oporezovane, ostati u dosadašnjim okvirima.

Predloženo je bilo da je oporezuje topli obrok iznad 8,5 konvertibilnih maraka (4,35 eura), a do sada je taj iznos bio dvostruk, te da se uvedu nova pravila u oporezivanju regresa. Do sada je bio neoporezovan regres u iznosu od 70 posto od plaće zaposlenika u posljednja tri mjeseca, a po novom prijedlogu regres ne podliježe oporezivanju samo ako je niži od 50 posto prosječne plaće u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca. Prevedeno, svaki regres iznad 200 eura podlijegao bi oporezivanju.

Izmjenama su bila obuhvaćena i službena putovanja, korištenje privatnog automobila za poslovne svrhe, naknade za smještaj i odvojeni život, no sve se to odnosilo na manji dio onih koji ionako imaju visoka primanja i brojne druge beneficije. No, oni koji zarađuju prosječnu plaću (u Federaciji BiH ona iznosi 425 eura) ili rade za „crkavicu“ s pravom su bili zabrinuti.

Radnici na udaru

Iz krugova poslodavaca, od kojih je Al Jazeera pokušala dobiti odgovore na pitanja o novim nametima, te koliko su spremni izaći u susret radnicima, posljednjih dana su se neslužbeno mogle dobiti potvrde da će primjena spornog pravilnika biti odgođena. To se, na kraju, i dogodilo.

No, oni sami su davali jasne signale da će oporezivanje toplog obroka i regresa koje je trebala donijeti izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ići na teret radnika. Uz to, i drugi dodaci na plaću trebali bi biti oporezivani što je Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH nagnalo na akciju, te je uslijedio zahtjev da se oporezivanje odgodi.


Ogledni primjer za izračun primanja u BiH [Izvor: Revicon]

Logično se, iako pomalo banalno jer je odgovor unaprijed poznat, postavlja i pitanje jesu li poslodavci spremni izaći u susret radnicima, odnosno jesu li spremni zadržati istu razinu neto primanja te na svoju štetu povisiti plaću u bruto iznosu.

„Kada su u pitanju reakcije na izmjene, tu ne postoje pravila. Zavisi u velikoj mjeri od poslodavaca, ali i od vrste nameta koji je promijenjen. Načelno, promjena u stopi poreza na dohodak ne bi povećala troškove poslodavca nego bi utjecala na iznos koji se radniku uplati na račun“, ukazuje Marko Dmitrović, savjetnik u Računovodstveno financijskom portalu Revicon.

Napominje kako poslodavci mogu, ako to žele, preuzeti na sebe teret eventualnih većih opterećenja, ali je, po njemu, „to vjerovatno više izuzetak nego pravilo“. Ukazuje i kako se u Federaciji BiH planira smanjenje stopa doprinosa na plaću, što bi na kraju dovelo do smanjenja troškova poslodavca, a ne bi utjecalo na visinu plaće radnika.

Opterećeni kućni budžeti

O opterećenjima na plaće, pogotovo na činjenicu da će značajno utjecati na kućne proračune, sami zaposlenici nerado javno pričaju. Al Jazeeri se pod uvjetom anonimnosti, u vrijeme dok je primjena novog pravilnika bila izvjesna, javila zaposlenica jedne manje sarajevske tvrtke. Ona je jednostavnom računicom došla do spoznaje da bi po tome, uz oporezovani topli obrok i druge dodatke, mjesečno dobivala 150 konvertibilnih maraka (77 eura) manje što uz sniženi iznos regresa. Izračunala je da bi godišnje ostala uskraćena za približno 1.000 eura. Isto toliko izgubio bi i njezin suprug, koji također radi kod privatnika.

„Za malu firmu od desetak zaposlenih, vlasniku je jednostavnije za taj iznos koji bi trebao više davati svakome od nas da zaposli novog radnika. I to mu je neprihvatljivo, pogotovo da sav teret uzme na sebe, pa će uvijek biti na štetu radnika“, ukazuje ona.

Podsjeća i kako će se svaki poslodavac ograditi na prozivke, te uputiti radnike entitetskih ili državnim vlastima da tamo traže svoja prava.
I jedna zaposlenica u financijama jedne velike bh. tvrtke, koja priprema obračun srpanjskih plaća, uvjerava kako je „oduvijek bilo da poslodavac želi uzeti što više od radnika, a pružiti mu što manje“. Svjesna je i kako poslodavci sebi mogu dozvoliti takvo izrabljivanje radnika, kako ga naziva, jer im do dozvoljavaju i zakonska rješenja, ali i situacija u gospodarstvu i na tržištu rada.

„Jednostavno kažu: ‘takva su pravila i ako ih ne prihvatiš, možeš po radnu knjižicu, a na tvoje mjesto doći će već neko drugi’. I zato ljudi pristaju raditi makar dobivali i minimalac te uplaćene doprinose“, objašnjava.

U međuvremenu je stigla potvrda o prolongiranju primjene novog pravilnika o oporezivanju. Dotične zaposlenice prihvatile su tu vijest s olakšanjem, ali je jedna od njih znakovito poručila: „Svejedno će nam to doći na naplatu vjerovatno od jeseni. Taman nakon novih izbora, jer svaki je glas bitan“.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO