‘Nuklearna opcija’ prijeti Britancima

Piše: Harun Cero

“Nuklearna opcija”, ukidanje glasačkih prava u institucijama Evropske unije, nešto je najrigoroznije što Unija može uraditi svojoj članici.

U javnosti je proteklih dana tematizirana mogućnost primjene te opcije na Veliku Britaniju. Cilj primjene “nuklearne opcije” na Otok bi bio da se ta zemlja natjera da što brže pokrene postupak za izlaska iz Unije.

Ukidanje glasačkih prava građanima Velike Britanije bi značilo saglasnost država članica u stavu da ta zemlja sa 27-članim blokom više ne sarađuje s “dobrim namjerama”. Direktor Evropske akademije u Berlinu Eckart D. Stratenschulte kaže da ta opcija ne dolazi u obzir te da je neizvediva.

“Velika Britanija je članica Unije, sa svim pravima i obavezama. Ali, narod Velike Britanije je na referendumu odlučio da želi napustiti Uniju, a ona to, za sada, samo ‘zna iz medija’.”

Šta su Brexitom željeli postići?

On kaže da je jasno da u EU postoje strane koje žele da se pregovori o izlasku Velike Britanije završe do izbora za Evropski parlament 2019. godine.

Ako se to ne desi, rekao je on, građani Velike Britanije bi imali pravo glasa, ali bi morali glasove povući kada bi Velika Britanija izašla iz Unije.

“To nije dobro ni za koga. Ali, u slučaju da Velika Britanija i tada bude članica EU-a, onda će njeni građani morati birati nove europarlamentarce. To im ne može i ne želi niko zabraniti”, navodi Stratenschulte.

Ističe da je u interesu svih da se situacija oko Brexita čim prije riješi.

“Jasno je da oni koji su podržali Brexit nisu imali predstavu o tome šta, zapravo, žele postići. Što duže ovo bude trajalo, to će biti lošije za sve: firme koje žele investirati u Veliku Britaniju; ljude koji žive u EU; ljude koji i dalje žele raditi u Velikoj Britaniji; Britance koji žele raditi u Uniji…”, mišljenja je Stratenschulte.

Politički analitičar i direktor Centra za političko istraživanje u Minhenu Werner Weidenfeld tvrdi da će Velika Britanija zadržati sva prava koja ima u EU do dana kada zvanično više ne bude članica.

Špekulacije ne pomažu

“To su garancije pravne države i zajednice. Nijedan ozbiljan akter ne može sumnjati u to. Pregovori će trajati otprilike dvije godine. Tu ne pomažu nikakve špekulacije”, smatra Weidenfeld.

Politički analitičar iz Hrvatske Boško Picula smatra da određeni krugovi u EU Veliku Britaniju pokušavaju natjerati da što brže definira svoje odnose s Unijom, odnosno da se rezultati referenduma provedu u institucionalnom smislu. Tako vidi i diskusiju o “nuklearnoj opciji”.

“Ono što je najopasnije u politici i ekonomiji je neizvjesnost. Dobro upravljanje podrazumijeva izvjesnost. I EU i dio Velike Britanije žele što prije definirati odnose. Ovo je više sredstvo pritiska i slanje signala nego što se, ustvari, može realizirati”, smatra Picula.

Mišljenja je da bi, kada bi se “nuklearna opcija” realizirala, to dugoročno naštetilo odnosima Velike Britanije i EU-a.

“Čak i kada bi ovlaštena tijela u Uniji donijela takvu odluku, mislim da bi pojedine članice taj pokušaj zaustavile. Ovih 27 članica Unije imaju svoje nacionalne interese i ne bi me čudilo kada bi neke od njih to blokirale. Svaka odluka u EU zahtijeva konsenzus”, zaključio je Picula.

Iako je nova britanska premijerka Theresa May nedavno preuzela tu funkciju od Davida Camerona uz obećanje da “Brexit znači Brexit”, njena Vlada nije saglasna po pitanju koliko bi proces istupanja Velike Britanije iz EU-a mogao trajati. Ona je istakla da Velika Britanija proces napuštanja EU-a neće početi dok za to ne dobije saglasnost Škotske.

S druge strane, premijerka Škotske Nicola Sturgeon je istakla da ta zemlja neće izaći iz Unije, što bi uveliko moglo otežati Velikoj Britaniji da krene ka izlaznim vratima EU-a.

Član 50 je ‘pravni labirint’

U Članu 7 Lisabonskog sporazuma, koji je i osnova za “nuklearnu opciju”, navodi se da “na prijedlog jedne trećine država članica, ili na prijedlog Evropskog parlamenta ili Evropske komisije, Evropsko vijeće može, većinom od četiri petine svojih članova, uz prethodni pristanak EP-a, utvrditi postojanje očigledne opasnosti od ozbiljne povrede vrijednosti Unije.

Država koja koja krši pravila se mora saslušati i mogu joj se uputiti preporuke. Ako se utvrdi da je zemlja članica opasna po vrijednosti EU-a, Evrpsko vijeće može kvalificiranom većinom odlučiti da državi članici o kojoj je riječ obustavi određena prava koja proizlaze iz primjene Ugovora, uključujući i pravo glasa predstavnika vlade te države članice u Evropskom vijeću.

Kao što je naveo pravni stručnjak iz Hrvatske Goran Selanec u svojoj kolumni, Član 50 Lisabonskog sporazuma o istupanju iz EU-a je “pravni labirint”.

“Tijekom više od četiriju desetljeća članstva u EU, deseci tisuća Unijinih pravnih propisa kojima se uređuje najveći dio svakodnevnog života građana Velike Britanije postali su dio njenog pravnog sustava. Riječ je o više od 100.000 gusto štampanih stranica pravnog teksta čiju pravnu valjanost Velika Britanija treba što je prije moguće precizno odrediti kako bi se izbjegao pravni kaos bez presedana u povijesti modernih demokracija”, naveo je Selanac.

Izvor: Al Jazeera