Makedonskim ʽdronerimaʼ ni nebo nije granica

Inovatori iz Makedonije već su konstruirali i prototip kojim se precizno upravlja na razdaljinu do 50 metara (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Daniel Evrosimoski

Letjelica kojom se upravlja pokretom ruke je prepoznatljiva scena iz naučno-fantastičnih filmova kao što je Star Wars. Četiri momka iz Makedonije su to uspjela preslikati u realnost.

Da bi funkcionirala takva tehnologija, bilo im je potrebna pametna – fitness narukvica i posebna smartphone aplikacija, kao i puno rada na programiranju, dizajnu i inovativnosti. Dron se kontrolira narukvicom preko wi-fi veze. Rezultat izgleda impresivno, ali glavna ideja mladih inovatora je bila jednostavno i sigurno korištenje dronova. To je prvi put da se na takav način spoje sve te naprave. Već su konstruirali i prototip kojim se precizno upravlja na razdaljinu do 50 metara.

“Dronovi se sve više koriste. Time se uvećava i opasnost. Cilj nam je bio da se pojednostavi njihovo upravljanje, da ih može svako koristiti. Model s fitness narukvicom smo iskoristili za ‘instinktivno letenje’, što znači – kako usmjeravamo ruku, tako se pomjera i dron”, kažu Filip Makraduli i Kostadin Lazarov.

Imaju po 18 godina i tek su završili srednju školu. Na projektu su bili zaduženi za hardverska rješenja i prezentaciju. Uključeni su i njihov vršnjak Filip Dimitrovski, koji je programirao, i Darko Todorovski, koji je sa 29 godina najstariji član tima i radio je na grafičkom dizajnu. O sebi kažu da su naučni entuzijasti. Projekt su nazvali Avis, što je latinska riječ za pticu. To je i ime tima.

Filter kvaliteta iz NASA-e

Osim upravljanja, korisnik bi tehnologijom trebao putem senzora i vibracija u narukvicu dobijati važne informacije o vremenskih prilikama, o terenu, kao i o zonama gdje je zabranjeno letenje.

Mladi inovatori Filip Makraduli i Kostadin Lazarov [Ustupljeno Al Jazeeri]

“Povratna vrijednost investiranja u nauku je puno veća nego u zabavnu industriju. Ali, zabavna industrija u kratkom periodu pruža puno zabave, za razliku od nauke, gdje je potrebno puno, puno truda da bi se došlo do trenutak kada bi postalo zanimljivo. I to je teško da se prihvati. Ipak, u drugim zemljama nauka se više njeguje nego ovdje”, dodaje Filip.

Kažu da Makedonija i region imaju ljude s ogromnim potencijalima, ljude o kojima niko nije čuo, a koji uopće ne zaostaju iza svojih vršnjaka iz zemalja koje su tehnološki naprednije. No, poručuju da bez ulaganja u njihove ideje i razvoj oni stagniraju.

Odlazak vani – pitanje kada

Filip i Kostadin su završili gimnaziju i planiraju produžiti svoje obrazovanje na nekom od fakulteta elektrotehničkih i informacijskih nauka, zato što smatraju da bi tu bili najefikasniji. Obojica kažu da je samo pitanje vremena kada će otići van zemlje, bar na neko vrijeme.

“Nije to samo zato što u Makedoniju ne valja, pa idemo u inostranstvo, već zato što je međunarodno iskustvo dobrodošlo. Jedan od razloga je što tamo imamo veću mogućnost za razvijanje određenih stvari nego ovdje. Praktična primjena danas je presudna i da shvatimo potrebe svjetskih korisnika, ne da razmišljamo samo lokalno”, kaže Kostadin.

“Ne glorificiramo to ‘inostranstvo’ i da su tamo dobri, a ovdje loši. Inostranstvo nam treba zbog uključenosti cijele zajednice na drugačiji način nego ovdje. Ne isključujemo mogućnost da se vratimo, ali jedan period izvan Makedonije bi nam bio dosta koristan”, objašnjava Filip.

Njihova želja je da stimuliraju makedonsko društvo da odvoji više vremena i pažnju na naučnu zajednicu te da se uključi u ovu sferu ulaganjem ne samo novca, već i vremena i interesa. Dovoljno je, kažu, da bar neko pita šta se događa.

“Imamo kadar koji se lako zapošljava u evropskim zemljama i ne pokazuje deficit znanja. To se događa u situaciji u kojoj su investicije u nauku minimalne. Šta bi se desilo ukoliko bi se još više podupirala ta zajednica?”, pita se Filip.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO