Nestaje li Bandićevim ‘delanjem’ zagrebački identitet

Britanski trg i tržnica na njemu u fokusu su javnosti zbog neproduženja ugovora dijelu zakupaca i najava preuređenja (Al Jazeera)
Britanski trg i tržnica na njemu u fokusu su javnosti zbog neproduženja ugovora dijelu zakupaca i najava preuređenja (Al Jazeera)

Piše: Tomislav Šoštarić

Skupe fontane, komunalni problemi poput vodovoda na Trnju, Sljeme bez žičare, tunel ispod Sljemena, kritizirano preuređenje Kvaternikovog trga, izgradnja crkve na zelenoj površini na Savici, prometni problemi, projekti preuređenja Branimirovog placa, tržnice na Borongaju, preuređenje Britanskog trga u proljeće iduće godine…

Ti i brojni drugi ispunjeni, neispunjeni i planirani projekti te postojeći problemi kod dijela Zagrepčana izazivaju zabrinutost oko toga u kojem smjeru gradonačelnik Milan Bandić i gradske vlasti Zagreb vode urbanistički – radi li se o razvoju grada ili devastaciji njegovog srednjoeurpskog i zagrebačkog duha.

U posljednje vrijeme u fokusu javnosti je Britanski trg – nedavno je dio zakupaca dobio dopis u kojem stoji da im ugovori o zakupu prostora nakon isteka 1. srpnja neće biti produljeni.

‘Gazda je ljut, spakirajte se’

Umjesto komunikacije i važećih dopisa, tvrdi Najjar, tržnicu posjećuju osobe „iz Grada“ s verbalnim porukama. “Ono što je meni spomenuo fakin koji je došao iz Grada ovdje, ‘Goodfellas’, onako s mišičima i zlatnim lančićem, on je spomenuo ‘ovo je za neke druge dečke’. Što to znači za neke druge dečke? Riječima koje je on izgovorio, moram reći, ja se ne osjećam sigurno”.

Također se žali da su, nakon što je aktivno počeo iskazivati otpor, njegove lokale na drugim lokacijama počele obilaziti inspekcije. “Riječi komunalnog inspektora su: gazda je ljut i gazda kad nešto odluči to mora biti tako, naš vam je savjet da se vi spakirate”.

Obavijest su dobili ugostitelji, ali i obrtnici koji u posebno opremljenim vozilima prodaju meso, pekarske i mliječne proizvode. Kao razlog navedena je neprimjerena prodaja robe iz vozila, što dovodi u pitanje zdravstvenu i sanitarnu ispravnost namirnica, odnosno potencijalno ugrožava zdravlje kupaca.

Prosvjed podrške

Zakupci ističu da imaju sve dokumente i udovoljavaju propisanim minimalnim tehničkim uvjetima. Inače, kažu, ne bi ni dobili prostor u zakup. Smatraju stoga da su razlozi neke druge prirode.

Lokalno stanovništvo održalo je prosvjed podrške zakupcima – poručili su da se odlukom remeti njihov način života. 

Vlasnik ugostiteljskog objekta Kava Tava, Dored Najjar, ne namjerava otići. Nakon dopisa, kaže, nije mu stigao nikakav dokument da mora. A s Britanca ih se trenutačno, kako tvrdi, tjera na “mafijaški”‘ način.

“Naravno da su se sada oni svi naljutili na nas zato što građani imaju nekakvo mišljenje i vjerojatno su određeni ljudi koji rade u Tržnicama i u Gradu izgubili kompas i zadnja tri-četiri dana su počeli tu dolaziti tu nekakvi ljudi iz Grada, koji dođu i oni vam se tu prijete, govore ‘vi se morate spakirati, otići’. Imam osjećaj kao da gledam nekakav ‘Goodfellas’ film s nekakvim mafijašima. I sad oni misle da sam ja zaboravio ili da smo mi zaboravili da živimo u demokraciji, društvu u kojem ja imam pravo nešto reći”.

Oni su, kaže, zainteresirani da se stvari unaprijede i za to su spremni na neko vrijeme i prekinuti svoje poslovanje, ali žele isto tako dobiti informacije o tome što se događa.

I dio lokalnog stanovništva traži informacije o svemu. Kako su one ‘po čuvenju’, negoduju zbog odluke, ali još više zbog najave preuređenja. “U principu mi ne znamo šta nas očekuje ako nam počnu mijenjati nešto na Britancu i onda smo svi, ja mislim, s obzirom na prijašnja iskustva, u opravdanom strahu. Jer vi kad pogledate onaj Kvatrić, to je nešto strašno što su od njega napravili”, kaže Vesna Melčić, stanovnica Britanca.

Negodovanje građana

Britanac, smatra, treba uređenje, ali u dogovoru s građanima. A njih, tvrdi, nitko ništa nije pitao. To je, kaže, stil vladanja Milana Bandića – kako on odluči, tako mora biti.

“To je modus operandi koji vlada na žalost već jako dugo. Gospodin Bandić je očito dobio krila, veliko uporište negdje, ne znam, i onda misli da može upravljati gradom kako hoće”.

 
 

Da Zagreb već dulje vrijeme doživljava devastaciju i gubi srednjoeuropski identitet i zagrebački “štih”, smatra Vesnina sugrađanka Jadranka. U pitanju je, kaže, kombinacija neznanja i nečijeg interesa.

Veliko ulaganje u pitanju

Prije nekoliko dana mesnica Cerovski i mljekara Veronika odlučili su maknuti svoja vozila, vrijedna blizu 20.000 eura. Ulaganje je bilo veliko, a sada je u pitanju. “Ne tražimo ništa badava. Neka naprave lokale, da sve bude lijepo, nemamo ništa protiv, ali neka postave nekoliko kioska i pruže nam priliku da ponovno budemo tamo, kad smo već bili do sada i plaćati ćemo”, kaže vlasnik mesnice Stjepan Cerovski.

Vlasnik Veronike Mladen Šurbek kaže da su dobili obavijest da još 10 dana smiju ostati, ali bez ikakvog obrazloženja. Vozilo, tvrdi, ima sve uvjete za obavljanje posla – tu su rashladni uređaji, ispunjeni svi sanitarni i drugi uvjeti. “Tako da mi se čini da razlog može biti samo jedan, a to je da nekome smetam”.

“Meni osobno je najveća zamjerka istupanje u javnosti vlasti s poniženjem prosječnog građanina, uma prosječne inteligencije. Kada bi oni barem nas poštedjeli svojih govornih manpiulacija, možda bi se mi čak i bolje osjećali”, kaže Jadranka.

“Nitko niš’ ne zna, priča se da se bude pa da se ne bude. Ja ne znam kome to smeta, ipak tu imamo puno mladih ljudi koji dolaze, sjednu tu, popiju kavu”, kaže Đurđa koja je došla u kupovinu.

“To što oni kažu da nisu adekvatni uvjeti, pa baš se i ne slažem s tim da nisu adekvatni. Možda to za sliku ovog dijela grada ne odgovara, kaj veli gospodin Bandić, ali čini mi se da će ljudima jako faliti to ako maknu”, smatra Sonja.

Grad: Uređenje, stvaranje ‘branda’… 

Tržnica na Britancu nije jedina u planu aktivnosti gradskih vlasti. Prošle godine na Branimirovoj tržnici srušen je dio objekata.

Dio zakupaca koji su ostali, na sudu su s Gradom – tvrde da su upisani u katastru kao vlasnici i da nisu radili bez rješenja, kako tvrdi Milan Bandić. I oni se žale na neobične posjete gradskih službenika.

“Rade mobbing, nasilje i teror nad nama na način makni ovo, makni ono, skinut ću vam reklamu. Jednostavno dođu bez bilo kakvog pisanog traga, jednostavno se vidi tu da se radi o silovanju vladavine prava”, kaže ugostiteljica Tanja Cohan.

Iz Grada nismo dobili komentar sličnih navoda obrtnika. No, očitovali su se o projektima. “Obnovom Branimirove tržnice, koja se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini, Zagreb će dobiti prvu tržnicu specijaliziranu za tradicionalne proizvode hrvatskog sela, ali i novo središte društvenih i kulturnih događanja. Cilj nam je objekt, koji se nalazi na centralnoj poziciji tržnice, pretvoriti u mjesto na kojem će se održavati koncerti, izložbe i slična događanja”.

Nova Branimirova tržnica bit će, kažu, namijenjena obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) i eko-proizvodima sela, a na platou će umjesto limenih kioska biti štandovi koji će, tvrde, svojim izgledom postati prepoznatljivi zagrebački “brand”.

Ploha tržnice na Borongaju, pak, obnavlja se u sklopu nastavka urbanističkog uređenja u zoni Parka Maksimir kako bi se njegova sjeverna i južna strana uklopile u jedinstvenu cjelinu. 

Vezano za tržnicu na Britanskom trgu ističu da su zakupci – njih četvero – ranije upozoreni o nemogućnosti produljenja ugovora , a prema planovima uređenja trgu bi trebao biti vraćen “njegov izvorni izgled”.

Pravo na grad: Sitni zahvati za dojam da se ‘dela’

U udruzi Pravo na grad kažu kako Tržnicama Zagreb treba upravljati tako da mogu samostalno odlučivati o stvarima koje su isključivo pitanje njihovog poslovanja.

Građani bez prava glasa

Problem je, tvrdi Marčetić, što je sustav upravljanja gradom posložen tako da funkcija gradonačelnika ima gotovo diskrecijsko pravo da odlučuje i upravlja komunalnih proračunom. “To je plodno tlo i za razne vrste usluga i klijentelizma, da ne kažemo korupcije, kao i za vježbanje vlastitih predodžbi o tome što bi jedna metropola trebala biti. Tako s jedne strane se grade grandiozne fontane, a s druge brišu tržnice poput Kvatrića ili Borongaja”.

Radi se, smatra, o institucionalnoj centralizaciji moći u kojoj ne samo da se građane ništa ne pita, nego su sustavno derogirani svi mehanizmi u kojima bi građani imali pravo glasa izvan izbornih ciklusa. “Nema rasprave o ovim stvarima, a nema ni mogućnosti da vijeća gradskih četvrti i njihovi mjesni odbori sudjeluju u procesu odlučivanja osim u svojstvu davanja neobvezujućeg mišljenja. Na taj način mnogi su demotivirani da se bore protiv samovolje i ispravno zaključuju da je u ovom gradu Bandić sve”.

“To poslovanje bi se trebalo vršiti korektno i transparentno uz poštivanje javnog prostora i javnog interesa. Kako stvari stoje, ni minimum toga nije moguć, s obzirom da se i za ovo gradsko pitanje čuje glas samo Milana Bandića, koji se i prema tržnicama odnosi kao da se radi o njegovom privatnom posjedu, a ne gradskom servisu i kompleksnom sustavu o kojem ne može odlučivati samo jedan čovjek”, kaže Iva Marčetić iz Prava na grad.

Njezin kolega Tomislav Domes, kaže da se ne radi o “stilu vladanja”, već stvaranju institucionalnog okvira u kojem se sustavno guše mogućnosti razvoja demokratskih procesa.

Smatra da je dobro što se u realizaciju najavljenih brojnih kapitalnih projekata nije krenulo jer se odmah po izlasku iz uskog centra grada ionako nailazi na uvjete ispod standarda.

Fontane kao ‘spomenik’

“Zagrebu treba sanacija područja nelegalne izgradnje, trebaju mu prolazi ispod avenija i pruge, asfaltirane ulice na Trnju, novi vrtići i škole u njegovim kvartovima, a ne kapitalni projekti i fontane. Problem je taj da Bandić funkcionira na način da obećava pojedine sitne zahvate u najmanje komunalno opremljenim dijelovima grada čime proizvodi dojam da se rješavaju neposredni problemi, odnosno da se “dela”.I dok tako kupuje glasove, ono što napravi nije održivo jer se ne može grad održavati na principu – zovi Milana. Možemo se samo pitati kamo odlazi zagrebački golemi budžet dok lutamo po neriješenim koridorima Zagreba, njegovim nepopločanim ulicama i dok se pitamo hoće li naša djeca imati mjesta u vrtićima.”

Za mnoge građane nekoliko milijuna eura vrijedne fontane su nepotrebna investicija, a u Udruzi smatraju da su one svojevrsni “spomenik” Bandićevoj osobnoj ambiciji i posljedica provincijalne ideje o grandioznosti glavnog grada.

“Bandić često navodi kako je Beč njegov uzor. To je tragikomično. Beč je grad u kojem je većina stambenih jedinica u vlasništvu grada i grad koji ima razrađen sustav po kojem se ti stanovi izdaju, grad koji kontrolira cijenu stambenog kvadrata i na taj način sprečava velika zaduženja svojih građana, grad koji ima zavidnu razinu javnih servisa dostupnih građanima i institucije nezavisne kulture, brige za migrante i slično. Beč, je ukratko, velika upravljačka mašinerija dok se ovdje o Beču razgovara kao da je još uvijek riječ o prijestolnici carstva čija je Zagreb provincija”, zaključuje Domes.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Projekt Zagreb na Savi ponovno je aktualiziran. Hrvatska Vlada za realizaciju je zatražila novac iz evropskog fonda za investicije, ali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić vjeruje da bi financijere mogao pronaći u Kataru. Za razliku od Beograda na Savi, zagrebačka inačica je potpuno drugačije koncipirana.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO