Tinjak: SSP se neće mijenjati, RS-u smeta napredak

Piše: Harun Cero

Ne postoji mogućnost ponovne izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, to što je dogovoreno, dogovoreno je, navodi Hamdo Tinjak šef bh. pregovaračkog tima za adaptaciju SSP-a.

Kaže da Republici Srpskoj smeta bilo kakav napredak BiH prema EU-u, te da je tim, sa njim na čelu, imao tri sastanka sa delegacijom Unije na kojima su mogli iznijeti svoje prijedloge.

Taj bh. entitet blokirao je adaptaciju SSP-a i time nastavio agoniju BiH na njenom putu ka članstvu u EU, a Tinjak smatra da čelnici iz RS-a od početka nisu bili za bilo kakvu prilagodbu tog sporazuma.

Propuštena je, kao mnogo puta do sada, prilika da se stvari u toj zemlji pomaknu sa mrtve tačke, a kao sporan se navodi pojam tradicionalne trgovine, za koji RS tvrdi da je nametnut BiH.

Tinjak: Izdržali smo tržišni pritisak

Tradicionalna trgovina predstavlja obavezu da se roba koju je BiH uvozila iz Hrvatske tri godine prije ulaske te zemlje u Uniju i dalje nastave uvoziti bez carinskih i drugih opterećenja.

Tinjak navodi da je BiH do 2003. imala takav trgovinski odnos sa Hrvatskom i da je do tada sve super funkcioniralo.

“Mi smo do tada trgovali sa tom zemljom i izdržali smo tržišni pritisak“, smatra on.

Dodaje da se 2013. samo trebalo nastaviti tim režimom, ali da se to nije desilo, pa sada se BiH ponovno mora suočiti sa tim problemom.

“Na sastancima sa delegacijom Evropske unije smo razgovarali o stvarima koje se tiču direktnih pregovora, ali i onim koji  se ne tiču pregovora. Ono što se ne tiče pregovora je npr. izvoz piletine i jaja te pristup IPARD fondovima. Ono što se tiče pregovora je povećanje kvota za naše proizvode i to je ta fazna prilagodba sporazuma. Kao članovi pregovaračkog tima smo svi mogli iznijeti svoj stav“, ističe Tinjak.

Kaže da su sve zemlje u okruženju adaptirale SSP te da je i BiH to davno trebala uraditi.

Zvanične kazne EU-a, kaže on, neće biti, ali perspektiva u BiH će dalje opadati.

S druge strane, Lazar Prodanović, poslanik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH smatra da bi prihvatanje sadašnje adaptacije SSP-a bilo u svakom smislu negativno za RS, prije svega za poljoprivredni sektor u manjem bh. entitetu.

“To bi bilo kobno i za cijelu BiH. Smatram da su nadležna ministarstva, Savjet ministara i Predsjedništvo BiH morali biti puno efikasniji u rješavanju ovog problema jer mislim da bi bilo dobro za nas da smo stekli pregovaračku poziciju kakvu je primjerice Srbija dobila. Ta zemlja je ispregovarala kvote koje su se mogle sprovoditi postepeno, znači to se nije moralo odmah uraditi“, kaže on.

Samit u Slovačkoj

Ističe da je potpuno jasno da svaka strana želi da poentira, kako se bliže lokalni izbori u BiH i da u toj zemlji, po njegovom mišljenju, dominira euroskepticizam.

“Ovdje je proteklih mjeseci niz dogovora u zastoju, popis stanovništva, mehanizam koordinacije i SSP… Ne očekujem pozitivan stav predstavnika Evropske unije na samitu koji će biti održan u Slovačkoj polovinom jula mjeseca“, mišljenja je Prodanović.

Politički analitičar Zekerijah Smajić smatra da bi najlakši i najbrži put izlaska iz još jedne pat pozicije bio osigurati adekvatan, stabilan i sukcesivan fond za naknadu eventualnih gubitaka bh. poljoprivrednika koji bi mogli nastati na osnovu uvoza višestruko konkurentnijih roba iz Hrvatske i drugih članica EU-a.

“Takve mogućnosti postoje, namjenski fondovi za takve intervencije postoje, a osim budžetskih sredstava EU-a, postoje i bilateralne finansijske infuzije koje se uz ozbiljan lobistički rad mogu isposlovati“, smatra Smajić.

Ako se, ističe Smajić, narednih dana pokaže da je opstrukcija adaptiranom Sporazumu “politička farsa u kontekstu već odavno zahuktale predizborne kampanje u RS-u“, onda će desetgodišnja paraliza procesa evropskih integracija u BiH biti nastavljena.

Tvrdi da će najbolja prilika u zadnjih desetak godina biti propuštena, a neka nova šansa za novi entuzijazam nije realna prije kraja godine, najvjerovatnije do decembra.

Stajališta Hrvatske

Smajić je mišljenja da je SSP ispregovaran, ali da se on još može izmijeniti.

“Pregovarači obje strane su svjesni da niko od njih nije nikada, ne samo posijao, nego ni ubrao papriku, paradajzi, zrno pšenice, niti znaju kako to doista izgledaju žuljave ruke zemljoradnika ili farmera. Ako se ljudi ovakvih zanimanja bune, njihov glas je jači od svakog paragrafa. Ništa nije sveto da se ne bi moglo promijeniti“, kaže on.

Smajić tvrdi da također zabrinjava i to što predstavnici bh. vlasti potpuno ignoriraju stajališta Hrvatske, pozivajući se na objektivnu činjenicu da su pregovori o tradicionalnoj trgovini vođeni i da se vode između EU i BiH, a ne između BiH i bilo koje članice pojedinačno.

“Zaboravlja se međutim da Hrvatska može imati stotinu i jedan razlog da ospori, uspori ili omete provedbu SSP-a, ukoliko ona sama nije zadovoljna ishodom pregovora. Da ne govorim o tome koliko je hrvatski glas u institucijama u Briselu respektabilniji od glasa iz Sarajeva“, mišljenja je on.

Na tvrdnje da su Hrvatska i Srbija imale bolji položaj u toj fazi pregovora sa EU, Smajić kaže da pregovore vode pregovarači,  ljudi.

“Kao i inače, neki ljudi su vještiji, neki inteligentniji, neki lukaviji od drugih. Naša pregovaračka pozicija je uvijek bila i uvijek će biti opterećena politizacijama, sebičnim i grupnim interesima, raznoraznim pakostima, dok sve druge zemlje i njihovi pregovarači imaju jedinstvene nacionalne strategije, političko jednoglasje, snažne lobističke i sektorske grupe za pritisak, a zašto ne reći, i kompetentnije pregovaračke timove“, zaključio je Smajić.

Rok 17. juli

Kada bi BiH adaptirala SSP, dobila bi povećanje izvoznih kvota za ribu, šečer i vino. Također, došlo bi do reaktiviranja Autonomnih trgovinskih mjera, a to podrazumijeva da bi ta zemlja mogla izvoziti sve vrste voća i povrća u neograničenim količinama u EU, bez carine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je obećala pomoć BiH da se financijski udar prilagodbe SSP-a podnese.

Jedan od ključnih zaključaka sastanka Predsjedništva BiH i Angele Merkel  je da se do 17. jula mora završiti s prilagodbom SSP-a.

Izvor: Al Jazeera