I nakon Brexita Britanija treba evropske radnike

Mnoge evropske direktive, propise i teme prate zablude, glasine, dezinformacije (AP)
Mnoge evropske direktive, propise i teme prate zablude, glasine, dezinformacije (AP)

Piše: Mladen Obrenović

Niti tjedan dana od proglašenja rezultata referenduma na kojem su britanski državljani odlučili napustiti Europsku uniju nije bilo potrebno da na površinu isplivaju brojni slučajevi šikaniranja i prozivanja drugih i drugačijih građana Velike Britanije.

Mediji, a posebno društvene mreže svakodnevno donose incidente iz raznih sredina u kojoj su na meti pripadnici drugih rasa, nacionalnosti ili religija. Na udaru su se našli i neki građani balkanskih država, pa se opravdanim postavlja pitanje – kakva je njihova sudbina u Britaniji koja neće biti članica EU?

Po raznim osnovama, bilo da je riječ o školovanju i studiranju, specijalizaciji, zaposlenju po osnovu radne dozvole ili činjenice da se bave profesijom koja je deficitarna na Otoku, pa i onima koji su tamo ilegalno, u Velikoj Britaniji veliki je broj državljana Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije…

Upravo je negativno raspoloženje zagovornika Brexita bilo usmjereno prema useljenicima – doduše, u većoj mjeri Poljacima, Rumunjima i Bugarima te vjerskim i rasnim manjinama nego ljudima s prostora Zapadnog Balkana. Ipak, analitičari i bolji poznavatelji prilika na britanskom otoku su zabrinuti.

„Nevjerovatna je brzina kojom su isplivale podjele u britanskom društvu, rezultirajući stravičnim povećanjem broja rasistički inspirisanih incidenata diljem zemlje, kao i uskrsnućem likova sa istetoviranim svastikama na javnim servisima, što je bilo nezamislivo još prije sedam dana“, upozorava u svojoj analizi Vanjskopolitička inicijativa BH, sa sjedištem u Sarajevu.

Podsjećajući kako se „duh rasizma, netrpeljivosti i mržnje prema drugome već neko vrijeme širi Evropom“, konstatiraju i da je „bilo najmanje za očekivati da se materijalizuje tako brzo i sa takvim posljedicama baš u Velikoj Britaniji“. U tom smislu, navode i kako se u kratkom vremenu „Brexit kroz raspravu u javnosti sveo prvenstveno na pitanje imigracija“ uz napomenu da su „vodeći britanski mediji sveli sva nezadovoljstva koja razdiru tu zemlju godinama na jedno jedino pitanje – pitanje slobode kretanja unutar EU“.

Britaniji nedostaju kadrovi

Upravo je pitanje slobode kretanja, uz sve druge blagodeti koje donosi članstvo u Uniji, ono čemu teži svaka novoprimljena članica. Prije točno tri godine, kad su joj širom otvorena vrata EU, i u Hrvatskoj je odmah objavljeno u kojim sve članicama Unije njezini državljani mogu ili ne mogu „trbuhom za kruhom“. Britanija je jedna od onih koja je uvela ograničenja za radnu snagu iz Hrvatske, no tamo je zasigurno mnogo hrvatskih državljana, procjenjuje se nekoliko tisuća.

Urednica hrvatskog izdanja Forbesa, Gordana Grgas podsjeća kako državljanima Hrvatske za rad u Velikoj Britaniji trebaju radne dozvole koje izdaje Home Office, a da bi ih dobili, moraju imati poziv od poslodavca.

„Naravno, to ne vrijedi za poduzetnike koji tamo otvaraju poduzeće, te za posebne kategorije visokokvalificiranih radnika koje Britanci trebaju. Mahom su iz Hrvatske u Britaniju otišli biznismeni, financijski i IT stručnjaci, ali i fizički radnici te medicinske sestre. Ne treba zaboraviti ni na studente na redovnom studiju, te specijalizaciji. Smatra se da su hrvatski useljenici u Britaniji mahom visokoobrazovani“, ukazuje Grgas.

U jednoj od svojih analiza nakon Brexita podsjetila je i kako je pitanje stranaca koji „otimaju radna mjesta Britancima“ i presudilo za britanski izlazak. Po njezinom mišljenju, ključno je pitanje kako će se u novim okolnostima urediti pitanje otvorenosti tržišta rada, jer je u mogućem „švicarskom modelu“, kakav se predviđa Britaniji, to glavni problem, dok je u drugom modelu, onom „norveškom“ zapošljavanje omogućeno.

Nedvojbeno je da će britanskom tržištu rada biti neophodna radna snaga i s područja EU, ali i država koje nisu članice te asocijacije. Sugovornica Al Jazeere podsjeća da u Britaniji poslodavci imaju poteškoća u pronalaženju radnika unatoč tome što imaju 1,8 milijuna nezaposlenih. Posebno im nedostaje medicinskih sestara i njegovatelj(ic)a.

„To bi ujedno značilo da će hrvatski državljani moći u Britaniji tražiti posao bez ograničenja, dakle kao i građani svih drugih članica EU. Razdoblje ograničenog pristupa trebalo bi prestati 2020. godine, kao što će to prestati i sa Švicarskom. Pitanje je, ipak, kakav će Britanija ugovor ispregovarati s EU. Zasad joj je jasno stavljeno na znanje da ne može izbjeći slobodu kretanja ljudi, a računati na slobodu kretanja roba, usluga i kapitala unutar europskoga tržišta“, kaže Grgas.

Bez promjena viznog režima

Iako su se u prvih nekoliko dana po objavi rezultata referenduma čule teške riječi na račun Britanaca, ali i obrnuto na račun ostatka EU, malo je vjerojatno da će se odnosi dodatno komplicirati. Uostalom, sve počiva na interesu, prije svega ekonomskom. U takvim okolnostima, ne očekuju se ni promjene viznog režima. No, uvijek postoje i drugačije opcije.

„Kad bi se to ipak dogodilo, a vodeći se prema reformi britanske imigracijske politike prema građanima iz zemalja koje nisu članice EU, to bi značilo da do vize neće lako doći ni migranti s dobrim stručnim kvalifikacijama ako nemaju minimalnu godišnju plaću od 30.000 funti. To će stupiti na snagu iduće godine, a sada se traži minimalna plaća od 20.800 funti. Pri tome, izuzete su medicinske sestre, doktori znanosti zaposleni na sveučilištima i svi sa službene britanske liste deficitarnih kadrova. Takvo ograničenje, doduše, ne bi bilo problem za većinu stručnjaka iz financija ili IT-a, jer oni uglavnom imaju visoka primanja“, objašnjava Grgas.

Ona pretpostavlja da bi za one koji su sada zaposleni u Britaniji, a dođe li do drastične promjene odnosa s EU i uvođenja viza, problem bio ostvarivanje prava na trajni boravak. Objašnjava i kako ga u ovom trenutku oni koji nisu iz EU i nisu iz posebnih deficitarnih kategorija, mogu ostvariti nakon pet godina ako zarađuju najmanje 35.000 funti godišnje.

Sa svih strana, u novonastalim okolnostima, stižu pozivi da se iskoristi vrijeme dok Britanija i stvarno ne izađe iz EU te, oni koji to mogu poput hrvatskih državljana, ostvare pravo na besplatno studiranje ili stipendije ili počnu raditi u tamošnjem medicinskom, financijskom ili IT sektoru. Kad Velika Britanija bude s druge strane europske granice sve će biti puno drugačije. I teže.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO