Ekonomisti: Kamate na Balkanu neće rasti

Kad je sudbina eura u pitanju, analitičari kratkoročno ne očekuju bitnije reakcije (Reuters)
Kad je sudbina eura u pitanju, analitičari kratkoročno ne očekuju bitnije reakcije (Reuters)

Piše: Mladen Obrenović

Već prvog dana nakon objave rezultata referenduma po kojima Velika Britanija napušta Europsku uniju, vrijednost funte je pala, britanske banke našle su se u problemima jer im je pala vrijednost dionica, stizale su katastrofične prognoze. Pojedine svjetske bankarske institucije, ali ne samo one nego i velike tvrtke, najavile su preseljenje na kontinent. Značilo bi to i odljev radne snage prema Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj.

U međuvremenu, porasla je i cijena zlata, pa se odmah otvorilo i pitanje porasta kamatnih stopa ne samo u Britaniji, nego i drugdje u svijetu, a poznato je kako je bankarski sustav, čiji kraci dosežu i do balkanskih prostora, uglavnom uvezan.

No, ekonomski stručnjaci smiruju situaciju. Doduše, upozoravaju da će se funta, a s njom i britansko tržište novca, roba i kapitala sigurno naći na udaru, no eventualne posljedice Brexita po jugoistok Europe, kao i mogući rast kamatnih stopa, ipak ne očekuju.

Nema ‘prelijevanja’ problema na Balkan

„Britanska ekonomija je dominantno uslužna. Učešće industrije u BDP je od 40 posto sredinom prošlog stoljeća palo na današnjih samo 14 posto, dok u ostalim velikim ekonomija Unije industrijski sektor ima učešće u kreiranju BDP-a između 28 i 40 posto. Tako bi se moglo reći da su financijski proizvodi glavni izvozni proizvodi Velike Britanije, što tu ekonomiju čini vrlo ranjivom“, precizira ekonomski analitičar Damir Novotny.

Novotny: Pobornici izlaska nemaju strategiju

Podsjećajući na činjenicu da je održavanje britanskog referenduma o članstvu u Uniji primarno bilo političko pitanje, „čak vrlo usko torijevsko unutarstranačko pitanje“, ekonomski analitičar Damir Novotny ukazuje kako „reakcije financijskih tržišta i ostalih članica EU nisu bile očekivane za pobornike izlaska tako da oni zapravo nemaju strategiju“.

Po njemu, moguće je odugovlačenje i dugi pregovori oko britanskog izlaska iz Unije, ali „štete su realne: pad vrijednosti funte i velika nesigurnost na tržištima kapitala koja se prelijeva i na realna tržišta“.

U tom smislu predviđa da bi se „proizvođači financijskih proizvoda lako i brzo mogu preseliti iz Londona u bilo koju drugu zemlju EU, vjerojatno u Njemačku i Luksemburg, kako su velike banke već i najavile“. Konstatira i kako je povlačenje velikih banaka iz Londona već počelo, što stvara veliki pritisak na britansku funtu. Prognozira da će se pad vrijednosti te valute nastaviti, što će „smanjivati kupovnu moć stanovnika Velike Britanije i smanjiti tržišni volumen u toj zemlji“.

„Bank of England je najavila dodatnu intervenciju i emisiju 230 milijardi funti kako bi se osigurala likvidnost banaka i spriječio njihov kolaps kakav smo vidjeli početkom krize  2008. godine. Takve mjere monetarne politike bi mogle dodatno oslabiti funtu, ali će zadržati kamatne stope na današnjoj, vrlo niskoj razini. Prelijevanje učinaka Brexita na jugoistok Europe ipak se ne treba očekivati, kao ni rast kamatnih stopa u narednim godinama“, navodi Novotny.

Upitno kako će se Britanija oporaviti

I Sašo Stanovnik, glavni ekonomist ALTA grupacije sa sjedištem u Ljubljani, smatra kako je kratkoročno više vjerojatno da kamatne stope neće rasti. U cilju amortiziranja bilo kakvih šokova za europsku ekonomiju, uzrokovanih Brexitom, navodi Stanovnik, središnje banke će držati kamate vrlo nisko uz mogućnost povećanja mase novca.

„Na dulje staze, ‘vidljivost je jako loša’ i vrlo teško je procijeniti kako će se Velika Britanija i EU oporaviti od ovoga. Kao i uvijek, šokovi mogu imati i pozitivne posljedice jer postoji mogućnost pronalaženja boljih rješenja, ali rast populizma je velika briga za protok robne razmjene od koje svi imamo koristi“, ukazuje Stanovnik.

Neizbježno je, po njemu, da će Brexit prouzročiti i negativne ekonomske posljedice zato što stvara puno nesigurnosti u vezi sa samim procesom izlaska Britanije, novog dogovora oko robnih razmjena, mogućih novih referenduma…

„Vjerujem, u tom smislu, da će naša regija biti pogođena indirektno zbog toga što nismo važan trgovački partner. Iz tog proizlazi da će doći do usporavanja ekonomskog rasta zbog Brexita, ali relativno nemjerljivog za regiju“, prognozira Stanovnik.

Neizvjesnost razjeda ekonomiju

Crnogorski ekonomist Vasilije Kostić podsjeća na prvobitni šok, a potom neizvjesnost koji su obilježili objavu rezultata britanskog referenduma, a potom i reakciju finansijskih tržišta jer je „funta dramatično pala, gotovo promptno, nastala je panika na tržištima, a cijena zlata je zabilježila rast“. No, smatra da je „sama dramatičnost događanja još više podstakla strah i paniku, pa stoga stvari uvijek izgledaju gore nego što u suštini na kraju budu“.

Posredne štete na Balkanu

„Posljedice po ekonomiju Britanije će biti najteže i ona će zabilježiti najveće štete. Štetu će pretrpjeti i EU, ali ne u tolikoj mjeri kao njihov dojučerašnji član. Ipak, na gubitku ćemo biti svi. Zapadni Balkan će trpjeti štetne uticaje posredno – budući da direktnih ne bi trebalo biti mnogo zbog trenutnog stanja ekonomskih odnosa sa Velikom Britanijom“, ocjenjuje ekonomist Vasilije Kostić.

Brexit će, po njemu, snažno djelovati u pravcu usporavanja evropske ekonomije što će, posljedično, donijeti štetu i Balkanu – „usporavanjem ekonomskog rasta, odnosno usporavanjem oporavka i procesa konvergencije“.

„Skoro sam siguran da se porast kamatnih stopa neće desiti, niti da će rast kamata obilježiti vrijeme koje nas očekuje. Za to ima dva razloga. Prvi i osnovni je što su Brexitom ojačane recesione tendencije, a drugi je što će centralne banke u najavi takvih mogućnosti biti spremne za ‘monetizaciju’ Brexita odnosno za monetarno intervencionisanje u smislu popuštanja“, ukazuje.

Rast cijene zlata, po njemu, potpuno je opravdan. Najavljuje i da bi stabiliziranje cijene zlata mogao biti signal da se neizvjesnost gubi. „Neizvjesnost je, inače, stanje koje na mnogo načina razjeda ekonomiju i zato je važno da se što prije pretvori u izvjesnost“, objašnjava Kostić.

Franak raste u svakoj krizi

Dok je funta padala, pa se oporavila, druge su europske valute rasle, prije svega švicarskog franka. Ugroženima su se, suočeni s brojnim problemima s porastom te valute, našli građani čiji su krediti vezani uz franak. No, nagli rast švicarskog franka vrlo brzo je zaustavljen, pa je vrijednost te valuta dovedena na razinu kakvu je imala prije referenduma u Britaniji.

„Svaki put kad je EU ili eurozona u nekoj krizi, franak raste. Ne bih se zadržavao previše na tome, ali bih savjetovao da to bude dobra lekcija za građane koji trebaju izbjegavati špekulacije s nestabilnim i nepredvidim finansijskim tržištem i da uvijek odaberu kredite u valuti povezanoj s valutom njihovih plaća“, predlaže Stanovnik.

Kostić smatra da je „sudbina nosilaca kredita vezanih uz franak već davno trebala biti, ako nije, u rukama domicilnog zakonodavstva jer njihovo stanje teško da može biti gore“.

Zlato i franak kao ‘sigurne luke’

„Uvijek se u situacijama sličnih cikličkih ili političkih šokova događa rast cijena švicarskog franka i zlata“, konstatira analitičar Damir Novotny.

„Brexit je donio nesigurnost financijskih ulagača koji sada traže ‘sigurnu luku’ i vjeruju da je to zlato i franak. Međutim, ovaj se put ne treba očekivati nagli rast vrijednosti franka zbog drugih mehanizama i naučene lekcije“, dodaje.

„Kada dugujete ono što ionako ne možete vratiti nove okolnosti vam bitnije ne pogoršavaju situaciju. Naravno, država taj problem mora da riješi i zaštiti ljude od dužničkog ropstva – ne da im poništi dug, već zaštiti od dužničkog ropstva, a to znači omogući da vrate kredit“, navodi.

Moguće slabljenje eura

Kad je sudbina eura u pitanju, Stanovnik kratkoročno ne očekuje bitnije reakcije jer vjeruje da središnje banke mogu amortizirati eventualni odljev financijskih sredstava iz EU zbog Brexita. No dugoročno, upozorava, financijsko tržište je jako nepredvidivo.

„Sudbina eura ovisi o tome kako će političari ponovno uspostaviti ili ojačati povjerenje u EU i eurozonu, a sve kako bi suzbili bilo kakve populističke ili nacionalističke tendencije koje su u porastu. Ukoliko dođe do daljnjih napuštanja EU ili eurozone doći će do daljnjeg slabljenja eura, to je sigurno“, najavljuje.

Kostić vjeruje da će „kurs eura suštinski biti determinisan stanjem evropske ekonomije u odnosu na ekonomiju SAD i Kine“.

Na pitanje može li se pretpostaviti kako bi eventualni problemi koje može imati euro, ali i cijela EU, mogli utjecati na države na prostoru bivše Jugoslavije, Novotny odgovara da bi „Brexit zapravo mogao imati pozitivne učinke na zemlje Balkana i njihovu perspektivu brzog ulaska u EU“.

„Preostalih 27 članica će nastojati ubrzati reforme unutar EU s jedne strane, te kohezijske procese i procese federalizacije s druge strane. Utoliko bi se na pitanje znači li Brexit ujedno i kraj EU, kako bi to željeli euroskeptici, moglo odgovoriti parafrazom čuvene rečenice Winstona Churchilla: Brexit bi mogao značiti kraj početka EU i početak nove faze u razvoju ideje ujedinjene Europe“, zaključuje Novotny.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Istraživanje pokazuje da će 37 posto potrošača vjerovatno smanjiti izdatke za nove televizore, namještaj i godišnje odmore.

29 Jun 2016
Više iz rubrike TEME
POPULARNO