Krajiški nišan: Od biljega smrti do simbola života

Piše: Mirza Sadiković

Posebnost Bosanske krajine i njeno kulturno-historijsko naslijeđe čine, između ostalog muslimanski nadgrobni spomenici – nišani. Razasuti cijelim područjem sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, posebni su po izgledu, visini i ukrasima. Obično se nalaze pored puteva. Visoki najmanje tri metra, postrojeni najčešće u vrstu. Ukrašeni su oružjem, najčešće puškom i mačem, s turbanom i tradicionalnim bridovima.

“Korijen imaju u selško-osmanskoj liniji. Dolaskom Osmanlija na ove prostore, počeli su se u praksi primjenjivati, odnosno počelo se s takvim načinom izrade”, pojašnjava Meho Čaušević, profesor sa Pedagoškog fakulteta u Bihaću.

Uz oblik i visinu, kaže profesor Čaušević “ovi su nišani uglavnom s karakterističnim pletenicama na ivicama, uklesanim simbolima mača, glave, jabuke, s turbanom na vrhu… To su muški nišani, a ženski su manji i djeluju poput pokrivene žene. Oni su kompletno u folkloru kakav je žena obučena. To su, zapravo, odlike, osobine ljudi ovoga kraja, jer se na njih uvijek računalo. Zato su značajni, imaju ponos, govore o čovjeku kakav je bio u životu, a upravo ti nišani daju mezarjima – grobljima pejzažno-oblikovnu ulogu, jer srastaju s okolinom, i zato nema straha od groblja, jer ovdje je to sastavni dio identiteta.”

Otud je pokrenuta aktivnost da se krajiški nišan upiše u registar svjetske baštine i da se tako sačuva i otme zaboravu. Jer, svaki je ovaj spomenik neponovljiv. I priča za sebe. Posebno kada se ukorijeni u svojoj namjeni i na mjestu trajanja. Jer, ovdje se taj biljeg smrti pretvara u simbol života.

Izvor: Al Jazeera