Brexit je štetan za ugled evropskog projekta

U teoriji, britanski parlament bi mogao blokirati Brexit, no malo ih očekuje takav ishod (EPA)

Razgovarao: Harun Cero

Građani Velike Britanije u četvrtak ne odlučuju prvi put u svojoj historiji da li će ostati dio evropske porodice, jer je 1975. godine u toj državi također održan referendum o izlasku iz prethodnice današnje Evropske unije, Evropske ekonomske zajednice. Tada se 67,2 posto Britanaca koji su izašli na referendum odlučilo za ostanak u evropskoj porodici.

Mnogo je otvorenih pitanja ouopči referenduma koji bi mogao značiti “početak kraja Evropske unije”. Šta će se desiti ako građani Velike Britanije glasaju za napuštanje EU-a? Da li će i druge države članice slijediti primjer Velike Britanije ako bi se to desilo? Koje su posljedice Brexita? Da li će evropski duh građana Britanije ipak prevladati?

O tome je za Al Jazeeru govorila politička analitičarka i novinarka Melanie Sully. Predsjednica organizacije Global Partners Governance, a prije toga dugodišnja profesorica na Diplomatskoj akademiji u Beču, govori o Brexitu, njegovim posljedicama, kampanjama političkih stranaka u Velikoj Britaniji…

Koja su vaša očekivanja od referenduma u četvrtak?

– Sve ankete ukazuju na to da će se građani odlučiti za izlazak iz EU-a, ali ankete su pogriješile kada su u pitanju parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji prošle godine, a tako bi moglo biti i sada.

Ipak, u Velikoj Britaniji preovladava atmosfera rastućeg bijesa i frustracije zbog evropskog sistema, za koji se smatra da je disfunkcionalan. Čak se i od onih koji kažu da će glasati za ostanak u EU mogu čuti rečenice kao što je “meni se taj sistem ne sviđa”. Moglo bi biti tijesno što se tiče glasova, iako je premijer David Cameron rekao da očekuje uvjerljivu pobjedu i ostanak Velike Britanije u Uniji.

Izvor: Go-Governance/Melanie Sully

Ljudi u Velikoj Britaniji imaju osjećaj da ne znaju dovoljno o prednostima i manama Brexita da bi dali svoj glas na referendumu.

U Vašoj kolumni za stranicu euractiv pišete o ostavci premijera Camerona ako se građani odluče za Brexit. Da li mislite da je realno da Cameron podnese ostavku?

– David Cameron bi izgubio autoritet u svom kabinetu kada bi se desio Brexit. Tako da bi bilo samo pitanje vremena kada bi se odlučio skroz povući. Možda bi u prvi mah nastavio raditi svoj posao zbog turbulencija nastalih Brexitom, ali bilo bi samo pitanje vremena kada će podnijeti ostavku. Također, u Konzervativnoj partiji bi se morali održati izbori za novog vođu, a prošli put je taj proces trajao šest mjeseci.

Za austrijske novine Wiener Zeitung ste kazali da je Cameron ‘mekom’ diplomatijom pokušao dobiti podršku zemalja EU-a u namjeri da reformira zajednicu. Mislite li da je u toj namjeri uspio?

– Mislim da je Cameron u februaru uspio dobiti najveću podršku koju je mogao dobiti u EU u tom trenutku. Velika Britanija još nije izolirana kada su u pitanju reforme u EU i sigurno da se nordijske zemlje, Irska, ali i neke istočne zemlje članice Unije, kao i ta država, ne slažu s načinom rješavanja nekih političkih pitanja unutar zajednice.

U Vašim kolumnama također spominjete Škotsku i namjere te zemlje da ponovno raspiše referendum o nezavisnosti, nakon onog neuspjelog 2014. godine. Da li bi, u slučaju da građani Velike Britanije glasaju za Brexit, to olakšalo posao Škotskoj?

– Velikoj Britaniji bi trebale godine da ispregovara potpuni izlazak iz EU, a London u svakom slučaju mora odobriti referendum takve vrste. U slučaju da građani glasaju za Brexit, zadatak Škotske i ostatka Velike Britanije bi prvo bio da osiguraju finansijsku stabilnost i opstanak funte. Škotska bi zadržala funtu i kada bi bila nezavnisna. Tako da bi obostrana želja u tom slučaju bila da ekonomski šokovi budu što manji. Ipak, dugoročni cilj Škotske je nezavisnost.

Koje bi mogle biti posljedice Brexita?

– Nalazimo se u nepoznatim vodama. Brexit bi nanio težak udarac funti, ali bi, također, mogao uzdrmati euro. Evropski projekat bi Brexitom mogao izgubiti ugled. S druge strane, ljudi koji podržavaju Brexit bi slavili na ulicama. Kada je Velika Britanija postala dio zajedničkog tržišta, nije bilo prevelike euforije među građanima, za razliku od nekih mlađih članica EU-a. Nije bilo vatrometa, nego se na to gledalo kao na svakodnevnicu.

Politički gledano, turbulencija će u svakom slučaju biti u Donjem domu britanskog Parlamenta. Prvo će se obratiti premijer Cameron, nakon čega će uslijediti debata. Također, mnogo toga će zavisiti od toga kakvi će rezultati biti. Ako se više od 55 posto građana odluči za Brexit, onda će se Velika Britanija svakako brže kretati ka izlasku iz EU. Ako se to ne desi, onda će se održati konsultacije o tome kako će teći pregovori s EU-om i ko će ih voditi.

S druge strane, EU će morati početi razmišljati o godinama pregovora s Velikom Britanijom koje slijede. Bit će različitih mišljenja o tome kako politički kazniti Veliku Britaniju zbog Brexita. Mnoge istočne zemlje EU-a će biti zabrinute zbog prava njihovih građana koji žive i rade u Velikoj Britaniji.

Da li mislite da bi Brexit potaknuo druge zemlje da počnu razmišljati o izlasku iz EU-a?

– Pa, sigurno bi okuražio populističke pokrete u evropskim zemljama kao što su Francuska, Holandija ili Njemačka, koji pomno prate šta se događa u Velikoj Britaniji i igraju na kartu izbjegličke krize. U svakom slučaju će se desiti preispitivanje politike EU-a. Morat će se vidjeti šta je urađeno pogrešno.

Danska je, po zvaničnim statistikama, zemlja koja je najmanje integrirana u sistem EU-a. Eksperti su mišljenja da, ako Velika Britanija napusti EU, to će uraditi i Danska. Šta Vi mislite?

– Mislim da sve zavisi od vrste pregovora i budućeg odnosa Velike Britanije i EU-a kada bi ta zemlja napustila Uniju. Ali, mislim da postoje sile koje će izazvati koheziju unutar EU-a, jer se već sada vidi manjak solidarnosti unutar Unije.

Koja kampanja je bila jača – za ili protiv Brexita?

– Obje kampanje su bile jako loše. Ali, ona kampanja koja je promovirala Brexit je bila bolje koordinirana, što je iznenađujuće, jer tu postoje nesuglasice što se tiče pitanja šta bi se desilo nakon izlaska iz EU-a. Kampanja protiv Brexita se previše fokusirala na Camerona i tek je ojačala nakon što je postalo jasno da bi Velika Britanija stvarno mogla izaći iz EU-a. Ali, obje strane su izmišljale neke priče, koje uopće nisu kredibilne.

Izvor: Al Jazeera