Osporavaju li Čović i Ivanić Sarajevo kao glavni grad

Piše: Mladen Obrenović

Na tragu onoga što je odavno učinio srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, otvorivši svoj „terenski“ ured u Banjoj Luci, pošao je nedavno i hrvatski član kolektivnog tijela koje predsjedava državom.

Član Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, Dragan Čović otvorio je prije mjesec dana ured u Mostaru, rekavši pritom kratko kako time želi biti bliže Mostarcima.

Po onome što se moglo čuti od najbližih suradnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reakcija građana koji svakodnevno dolaze, iznose svoje probleme, a „nekada čovjeku puno znači i samo kad ga netko sasluša“, kako kažu, mostarska ispostava Čovićevog ureda ima smisla.

„Namjera nam je bila da se situacija oko institucije Predsjedništva BiH demistificira, a po reakcijama građana vidimo kako je to bio izvrstan potez, pogotovo što se tiče pristupa običnog čovjeka jednom članu kolektivnog predsjedništva“, kažu u Čovićevom uredu.

Slično pričaju i slična iskustva imaju u banjolučkom uredu srpskog člana Predsjedništva BiH, koje ima puno dulju tradiciju djelovanja.

„Dolaze građani stalno i stalno pitaju nešto, donose molbe i zahtjeve. I to jeste cilj postojanja bilo kojeg izabranog zvaničnika u BiH. Konkretno, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić prima građane i u Sarajevu, i u Banjaluci, a možete vidjeti kako ga zaustavljaju širom BiH. On nema problem komunikacije, nego naprotiv“, ukazuje Marija Milić, jedna od Ivanićevih savjetnica.

Hoće li tražiti naizmjenično zasjedanje?

No, analitičari ne misle tako. Zapravo su vrlo oštri u kritikama postojanja ureda hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva BiH izvan Sarajeva.

Sociolog Slavo Kukić, koji predaje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smatra kako „uredi ne služe čak ni za promociju, a daleko od toga da su korisni – apsolutno su beskorisni“.

„Oni su, zapravo, pokazatelj jednog političkog ambijenta u BiH, ambijenta u kojem se stvarno ne priznaje glavni grad zemlje i u kojoj se tripartitna etno podjela hoće uspostaviti i na metaforičkoj ravni u smislu postojanja triju nacionalnih centara u kojim stoluju etno poglavari koji se s vremena na vrijeme trebaju sastajati na nekom mjestu“, ukazuje Kukić.

Po njemu, „može se pretpostaviti da će, ako se nastavi ovakav trend, za izvjesno vrijeme članovi Predsjedništva BiH tražiti naizmjenično zasjedanje u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru“. „Na taj će način definitivno delegitimirati ili pokušati delegitimirati Sarajevo kao glavni grad zemlje“, upozorava Kukić.

Bursać: Još jedan u nizu apsurda

Kolumnist banjolučkog portala Buka Dragan Bursać smatra kako je „otvarati kancelarije tročlanog predsjedništva u Banjaluci i Mostaru još jedan u nizu apsurda“.

„Logično je da vam, kao građaninu, pomaže ili bi trebala pomoći lokalna vlast, pa kantonalna, pa entitetska. Postavlja se pitanje kako bi meni npr. Mladen Ivanić pomogao u Banjaluci u svojoj kancelariji? I da li bi mi pomogao kao počasni predsjednik Partije demokratskog progresa, kao opozicionar, kao ekonomista ili kao član Predsjedništva“, pita Bursać.

Podsjeća i na „izgradnju prostorija za srpske predstavnike u bh. organima u Istočnom Sarajevu“, pa mu je otvaranje Čovićevog ureda u Mostaru zapravo – „udaranje kontre“.

„Bilo bi dobro provjeriti kako će i na koji način građani imati direktne koristi, odnosno da li je izvedena bilo koja studija isplativosti. Bojim se da nije i da je ovo čisto bacanje narodnih novaca“, ukazuje Bursać.

‘Bacanja novca nije bilo’

Iz Čovićevog i Ivanićevog ureda tvrde da bacanja novca, kako to definira Bursać, nije bilo. Čovićevi suradnici tvrde kako se „jako dugo tražio najpovoljniji prostor, te je izabran jedan simboličan prostor koji ne sadrži više od 100 ‘kvadrata’, a troškovi su takvi da minimalniji nisu mogli biti“.

„Birali smo prostor na jednom mjestu lako dostupnom, a igrom slučaja uspjeli smo da to bude na glavnoj šetnici u Mostaru gdje svaki dan cirkulira veliki broj ljudi. Ideja je svakako pogođena, a svaka priča ljudi koji dođu je svaka za sebe i svaki je problem tu da se riješi, naravno u okviru nadležnosti jednog člana Predsjedništva“, kažu u Čovićevom uredu.

Podsjećajući kako kabinet u Banjoj Luci „postoji otkako postoji institucija Predsjedništva BiH, a sve u cilju zaštite interesa Republike Srpske“, u Ivanićevom uredu navode kako je ispunio svoju svrhu i „u principu ne košta jer je dio kompletnog sistema“.

„Građane koji dođu uputimo na institucije koje mogu da riješe problem. Razgovor nije dovoljan jer im treba neko ko će riješiti njihov problem. I zato je najpoštenije čovjeka uputiti na instituciju koja može riješiti problem koji ima u svakodnevnom životu“, ukazuje Marija Milić.

Iskustva iz Hrvatske

No, u susjedstvu, konkretno u Hrvatskoj, od dolaska Kolinde Grabar-Kitarović na poziciju predsjednice uvedena je praksa privremenog izmještanja njezinog ureda po Hrvatskoj. Prvo je otišla u Split, potom u Pulu, onda u Vukovar. Iako hrvatska javnost u početku nije baš dobro reagirala na takvu odluku, kasnije su se kritike stišale. Pogotovo kad je potvrđeno kako to ne iziskuje pretjerano velike troškove.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra takve poteze hrvatske predsjednice „pokušajem da izađe iz izolacije koju joj je namijenila tadašnja vlada Zorana Milanovića“. Podsjeća i kako je, izuzev Pule, odabrala županije u kojima je HDZ, stranka koju je napustila preuzimanjem dužnosti predsjednice.

„Predsjednica je ovakvim odabirom odredišta naglašavala hrvatski regionalizam, ali na neki način dala i potporu očuvanju sadašnje županijske strukture regionalne podjele Hrvatske. Naime, u Hrvatskoj se trenutno raspravlja o ukidanju županija i uvođenju regija, a čak tri od četiri njena odredišta (Pula, Zadar i Vukovar) u takvoj podjeli ne bi dobili status sjedišta regije“, navodi Gjenero.

Osim toga, smatra, u većini svojih odredišta „osnaživala je lokalne vlasti iz HDZ-a, ali prilikom preseljenja ureda u Pulu, pa i u Split, svoju je izolaciju razbijala uspostavljanjem komunikacije s ‘mekim krilom lijevog bloka'“.

Upravo na primjeru hrvatske predsjednice, slažu se i bh. analitičari, moglo se raditi i u BiH, pa članove Predsjedništva BiH seliti na po tjedan dana u razne sredine. Time bi se, smatraju, zasigurno stvorio drugačiji dojam i pokazala briga za svaki kutak Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera