‘Evanđelje tame’: Priča o kanibalizmu supersila

'Kanibalizam nalazimo na globalnoj sceni svjetskih supersila, u monetarnom i socijalnoj sustavu, u ljudskom ponašanju', kaže Antičević (Al Jazeera)
'Kanibalizam nalazimo na globalnoj sceni svjetskih supersila, u monetarnom i socijalnoj sustavu, u ljudskom ponašanju', kaže Antičević (Al Jazeera)

Razgovarao: Hadis Kurtović

Nema sumnje da su znanstvenofantastični romani u posljednjih nekoliko decenija privukli veliku pažnju čitalaca.

Kako sami autori ovakve književnosti kažu: “Jednostavno, svijet voli takvu vrstu zabave“.

Mladi autor, Zoran Antičević iz Poreča, upravo je napisao jedan takav roman.

Antičevićev roman ,”Evanđelje tame”, jedan je od dvadeset najčitanijih u Hrvatskoj. Sa Antičevićem smo razgovarali o njegovoj motivaciji za pisanje ovakve vrste književnosti. 

  • Šta Vas je posebno motivisalo u pisanju romana ‘Evanđelje tame’?

– Kao što dijete osjeti potrebu da počne pisati, tako pjesnik osjeti potrebu za pisanjem. Pišem od svoje sedme godine života, a prvo prozno djelo napisao sam u dvanaestoj. Moram priznati kako postoje brojni ljudi koji su me inspirirali na izradu likova, no osoba koja je najviše mojih emocija aktivirala je mlada djevojka kojoj nikada nisam priznao. Samo sam je sahranio u svoje grudi, zakucao si je u misli i razvijao ih pišući ovaj roman. Na mnogim mjestima gdje su neke ljubavne scene, zapravo sam zamišljao sebe i nju, pisao riječi koje joj se nikada nisam usudio izgovoriti. Nisam mislio na nju baš u svim ljubavnim scenama, već isključivo u onim najljepšim i platonskim.

  • Gdje ste imali promociju romana? Šta je to zbog čega je Vaš roman privukao ogromnu pažnju čitalaca?

– Posvuda – od Poreča, Zagreba, Pule, Bihaća itd, a još ću i šire, ako Bog da. Mislim da roman privlači zbog njegovog paradoksalnog naslova, korica te sažetka koji stoji na kraju. Čim se djelo ugleda, osjeti se mistika u njemu i mislim da ga to izdvaja.

  • O čemu, zapravo, govorite u romanu?

– Roman “Evanđelje tame” eshatološki je SF roman koji se poigrava s realnošću i nadrealnošću, suvremenom tehnologijom i tehnologijom čijem smo razvoju (nažalost) veoma blizu. Nazivam ga eshatološki SF jer događaji i likovi koji prate djelo inspirirani su eshatologijom triju abrahamskih religija, što je prosječnom čitatelju neprimjetno. Svijet ispunjen posljedicama velikog rata Armagedona, koji je hipotetski nuklearni rat.

Ožiljci su urezani u ljudske duše, zapečaćeni u poglede. Ipak, u samom djelu nalazimo oružje ,,kakvog će se prestraviti sve vojske svijeta, nešto puno gore od nuklearnog i anti-materijskog”. Roman je prepun misticizma, ratnih strahota, bizarnosti, psihološkog straha s jedne strane, dok s druge, on je djelo ispunjeno emocijama, zabranjenom ljubavlju, nasumičnim prijateljstvima kakva danas gotovo više i ne postoje, junaštvom, spremnošću i na smrt zbog općeg dobra, borbe protiv sustava koji je spalio svijet.

  • Da li Vi svojim romanom pokušavate nagovijestiti neka buduća događanja (poput Georgea Orwella u ‘Životinjskoj farmi’), ili pak samo pokušavate prikazati fiktivni svijet?

– Koliko se god djelo činilo kao izmišljotina, fiktivni motivi i pretpostavke samo su meso na kosturu koji je i više nego realan. Kanibalizam koji nalazimo u djelu – stvaran je. Možemo ga pronaći na svakom radnom mjestu gdje su raznorazni zaposlenici i direktori doista u stanju proždrijeti jedan drugoga kako bi sebi osigurali sitost i rast. Kanibalizam nalazimo na globalnoj sceni svjetskih supersila, u monetarnom i socijalnoj sustavu, u ljudskom ponašanju. Usijanih glava raznih pripadnika militantnih skupina kakve nalazimo u romanu, svijet je prepun.

U djelu “Evanđelje tame”, iznio sam pretpostavku “odcjepljenja Tibeta od Kine”, što je i više nego moguć scenarij budućnosti i to zna svatko tko proučava povijest. Prostorno, roman se proteže od Pirinejske obale, preko Tibeta i Kamčatke sve do Aljaske. Misticizam i teško razlikovanje stvarnoga od nestvarnoga prati četiri glavna junaka. Putem upoznaju razna društva, civilizacije i pojedince. Na nekim mjestima vlada hladna tišina, na nekim romantika, negdje perverzija, negdje horor i mistika, negdje svađa, a negdje krvava akcija.

  • U romanu se pojavljuje veliki dijapazon likova sa različitim ideologijama. Šta time poručujete?

– Suština romana je monoteistička, no prate ga razni motivi drevnih politeističkih religija. Opoganjeni svijet kakvog nalazimo danas u romanu dolazi do drastičnog izražaja. Glavni se likovi bore protiv svijeta kojim vlada ,,jednooki” (simbol masonstva i cionizma). Kao slučajno, među likovima imamo Španjolku Alejandru (katolkinju), Rusa Vladimira (pravoslavca), Arapina Saladina (muslimana) i čovjeka nepoznatog podrijetla koji pati od amnezije. Oni su borci protiv sustava kojeg je stvorio ,,jednooki”. No, ipak, u raspletu čitatelje očekuje toliko drastično iznenađenje koje će promijeniti percepciju čitavog slijeda događaja. Tada nasumične radnje likova koje su se prije činile kao slučajne, prestaju to biti.

  • Kakvi su Vaši planovi za dalji rad na polju književnosti i kakvu bi poruku poslali mladim na Balkanu?

–  Povremeno napišem poneku priču raznih žanrova. Dakle, u kratkim pričama dobro se nosim s raznim žanrovima, no ipak, eshatologija kroz prizmu SF-a trenutno je moja najveća inspiracija. Takva mi je otprilike vizija sljedećeg romana, no o čemu je riječ, ne želim otkriti javnosti – bar ne za sada.

Moja poruka mladima glasi: Ne dozvolite da ugrade u vas čudne vrijednosti koje nosi ovaj još čudniji sustav što na prvu ruku djeluje zdravo, a bode poput čavla zabijenog u um. Sadašnjošću se gradi budućnost, a ovaj je svijet prepun iluzija koje će vas zatočiti, pretvoriti u ovisnika, pa kad se probudite, shvatit ćete da je prekasno. Vjerujte u Boga, činite dobra djela, bavite se sportom, budite inteligentni i kreativni, obrazujte se, budite pošteni i radišni, čuvajte se pogrešnih ljudi, a najteže se sačuvati samoga sebe. Nemojte imati idole, već gradite sopstveni karakter koji vas u ovom dobu velike smutnje spriječava u tome da razlikujete dobro od zla i činite od svojih rana svoje saveznike ka uspjehu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Kakvim medijima će se budući pripovjedači koristiti za opstanak pripovijedanja skoro da je svejedno.

09 Oct 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO