Facebook između posla i otkaza

Piše: Mario Pejović

Dobiti posao bilo gdje u svijetu danas je izuzetno teško, što mnogi mogu potvrditi. Izgubiti posao je mogućnost od koje milioni ljudi svakodnevno strahuje. 

A nesmotreno korištenje društvenih mreža može predstavljati razliku između svijetle budućnosti i biroa za zapošljavanje, upozoravaju stručnjaci.

“Danas se vrijeme mjeri A.G. – prije i poslije Googlea, jer se sve provjerava prvo na Googleu, pa vas to vodi prvo do referentnih adresa, a među njima su najčešće društvene mreže. Danas vas kriva informacija na mrežama ili nezgodna fotografija mogu stajati prilike za razgovor za posao ili dovesti u situaciji da vas nitko ne želi niti uzeti u razmatranje”, upozorava Krešimir Macan, stručnjak za krizno komuniciranje iz Zagreba.

On napominje da je svima koji traže posao, ili isti žele promijeniti, bitno provjeravati šta se pojavljuje na mrežama kad u Google utipkate vaše ime i prezime.

“Probajte – možda se iznenadite”, navodi stručnjak za odnose sa medijima.

Kao primjer nepromišljenog korištenja društvenih mreža Macan navodi slučaj koji se desio poznatoj savjetnici za odnose sa javnošću Justine Sacco, koja je prije ulaska u avion za Južnoafričku republiku na Twitteru napisala: “Idem u Afriku, nadam se da neću dobiti AIDS. Šalim se. Ja sam bjelkinja”.

Tokom višesatnog leta nije imala pristup internetu, tako da nije znala kakvu je reakciju njena poruka izazvala.

“Kad je sletjela, cijeli joj se svijet smijao, ostala je bez posla i te članke danas više nitko ne može izbrisati”, navodi Macan, što je dokaz da se i profesionalcima može desiti katastrofalna greška.

Screenshot poruke zbog koje je Sacco ostala bez posla

Dodatni problem leži u činjenici da ono što se jednom nađe na internetu – zauvijek ostaje na internetu, upozorava Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja.

“Informacije postavljanje na internetu su iskopirane i pohranjene na milion mjesta i više nikad se toga ne možete riješiti. Ono što je jednom objavljeno na internetu zauvijek ostaje na internetu”.

Stručnjak iz Hrvatske upozorava posebno mlade da moraju biti oprezni šta objavljuju na Facebooku i drugim društvenim mrežama, jer im takvi podaci mogu kasnije značajno zakomplicirati život.

“Ako vi stalno objavljujete da se opijate, a 15 dana kasnije tražite posao u nekoj kompaniji, onda se nemojte čuditi što ga niste dobili. Neko je pogledao vaš profil, vidio da ste vi svaki dan pijani u gradu do tri sata ujutro. I naravno da neće da vas zaposli”.

Iako balkanske zemlje u mnogim stvarima kaskaju za zemljama Zapada, svijest o važnosti društvenih mreža u poslovnoj zajednici je na visokom nivou, ističe Macan.

Kako kaže, LinkedIn, najveća društvena mreža za biznis u svijetu, u regiji je najjača i najkorištenija mreža poslije Facebooka i Instagrama, “što potvrđuje da smo svjesni koliko je važno da potencijalni poslodavci pronađu prave informacije o nama na relevantnom mjestu. Mladi znaju da je to preduvjet, jer će vas svaki poslodavac prvo potražiti na LinkedInu da vide jeste li ozbiljni. Danas bez toga ne ide”.

Potencijalne opasnosti nesmotrenog korištenja društvenih mreža su svjesni i Anes Torlaković i Adi Korić, studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Na Facebook i druge mreže nikad ne postavljam političke komentare, linkove na političke tekstove ili slike, izjave… bilo šta što bi me sutra moglo koštati posla”, rekao je Korić.

Sve što nosi moguće posljedice govori lično, “u četiri oka, među četiri zida”.

Torlaković dodaje da su svjesni da se danas sve može okrenuti protiv korisnika društvenih mreža. Pažljivo se biraju fotografije koje se objave, na kojim je “vrhunac da se vidi čaša vina na stolu, ili tako nešto. Sve ostalo je privatno”.

Korić kaže da izbjegava da na društvenim mrežama postavlja suviše lične i potencijalno kompromitirajuće fotografije, a one koje postavi su, zahvaljujući postavkama korisničkog naloga, vidljive samo malom krugu prijatelja i onim koji se nalaze na tim fotografijama.

Upitna sigurnost

Lubura navodi da je dobro što postoje opcije kojim se povećava privatnost, ali napominje da to nije nikakav garant. Prije svega, mnogi korisnici u prijateljima na društvenim mrežama imaju osobe u stvarnosti ne poznaju, ali i za koje nisu sigurne da li je to zaista osoba koja se predstavlja na, recimo, Facebooku.

“Kada bismo na Facebooku imali među prijateljima imali samo prave prijatelje i kad bismo postavke privatnosti postavili da samo sa njima dijelom što objavimo, rizik bi bio manji da lične informacije završe u neželjenim rukama”.

On navodi da većina korisnika danas ima više stotina prijatelja na Facebooku, koje jednostavno ne možemo blisko poznavati, niti znati šta će neko uraditi sa tim informacijama.

“Treba biti potpuno svjestan da ono što je objavljeno na Facebooku je isto kao da je objavljeno u novinama. Ako objavite samo ono što biste objavili u novinama, onda nećete imati puno problema u životu”, poručuje sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja.

I Krešimir Macan upozorava mlade na značaj društvenih mreža.

“Sve što radite na mreži ona pamti – slike, videa, statuse i budite pažljivi što činite javno dostupnim – jer jednom javno vjerojatno je zauvijek javno – jer će negdje ostati nekakva kopija. Ako ne želite da nešto postane javno dobro, nemojte uopće objavljivati”.

On dodaje da u slučaju da je šteta već napravljena, postoji utjeha da se na štetu može utjecati.

Postoji cijeli novi vid poslovanja – upravljanje digitalnim identitetom i reputacijom, kazao je on.

“Kod nas tek zaživljava, no mogu potvrditi da imam sve više takvih upita kao agencija”, navodi stručnjak za krizno komuniciranje.

Izvor: Al Jazeera