Radioaktivni otpad i Trgovska gora ujedinili bh. političare
Piše: Ibrahim Sofić
Hrvatska izgradnja odlagališta nuklearnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, nedaleko od granice ove države s Bosnom i Hercegovinom, donosi daleko više opasnosti susjednoj Bosni i Hercegovini, koja se mora daleko jače angažirati protiv ove izgradnje, smatra struka.
Edin Delić, profesor i voditelj rudarskog odsjeka na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, ističe kako se radi o velikim količinama otpada iz Nuklearne elektrane Krško koje Hrvatska mora zbrinuti, uprkos stavovima zagovornika odlaganja u Hrvatskoj koji nastoje prikazati planirani otpad kao bezopasan.
“U slučaju curenja radijacije, a što je opasnost koja se mora uzeti u obzir pri analizi, većina ugrožene površine (blizu 70 posto) je na teritoriji Bosne i Hercegovine, a populacijska ekspozicija je neuporediva. Kontaminacija bi u najužem direktnom krugu ugrozila opstanak oko 40.000 stanovnika Bosne i Hercegovine i oko 10.000 stanovnika područja Dvor na Uni i Kostajnica u Hrvatskoj”, kaže Delić za Al Jazeeru.
On dodaje kako do isticanja radijacije može doći zbog prirodnih i antropogenih uzroka te kako je, u prirodnom smislu, odabrana lokacija veoma nepovoljna.
Direktno narušavanje suvereniteta BiHDelić ističe kako je odlično upoznat s terenom gdje se navedena hrvatska kasarna nalazi, jer je u više navrata obilazio taj teren.
‘Nisam imao priliku ulaziti u sam krug kasarne, ali smatram da sam sasvim dovoljno vidio i prikupio podatke da mogu bez ustezanja i dileme tvrditi da je lokacija odabrana suprotno kriterijima i principima, odnosno međunarodnim standardima kada su u pitanju ovakvi objekti.2
Kaže da je u Bosni i Hercegovini posebno važno imati u vidu kako u svijetu još nije registrirano da neka država locira ovako opasan objekt na samoj granici, i to na isturenom pojasu koji s nagibom izrazito pada ka susjednoj državi.
‘Ovo se može smatrati direktnim narušavanjem integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Hrvatska ovim direktno narušava niz odredbi domaćih, ali i međunarodnih propisa. U prvom redu, narušava prava Bosne i Hercegovine u skladu s ESPO konvencijom o sprečavanju štetnih prekograničnih utjecaja i Arhuške konvencije o pravima građana u zaštiti okoliša i obavezama državnih organa u ovoj oblasti.’
“Može se konstatovati da lokacija nema niti jednu od poželjnih osobina terena. Riječ je o vodopropusnom, trusnom tlu, prisutne su podzemne vode, naselja su blizu kao i prirodne vrijednosti kao što su rijeka Una i zaštićeni prirodni prostoru. Lokacija je veoma nepovoljna i sa aspekta potencijalne distribucije kontaminacije u prostoru. Teren izrazito pada južno ka lijevoj obali Une, a kapija kasarne Čerkezovac je vazdušno udaljena samo 850 metara od lijeve obale Une”, objašnjava tuzlanski profesor.
Oštro protivljenje
Radnu grupu za praćenje i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta, koju je imenovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, predvodi ministrica bh. entiteta Republika Srpska za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić. Članovi grupe bili su predstavnici entitetskih ministarstava, državnih tijela i Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost. Ova grupa nedavno je usvojila tekst Rezolucije o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva i protivljenju aktivnostima u vezi izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.
“Uvažavajući već donesene rezolucije koje su usvojile Narodna skupština RS-a, Parlament [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine i Skupština Unsko-sanskog kantona, predložili smo da i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvoje rezoluciju u kojoj se izražava najoštrije protivljenje Parlamentarne skupštine izgradnji odlagališta u Trgovskoj gori, a koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom”, kaže Golić za Al Jazeeru.
Ministrica ističe da se u prijedlogu Rezolucije govori kako je Parlamentarne skupštine “odlučna da o ovim pitanjima insistira na punoj zaštiti koja Bosni i Hercegovini pripada po pravilima i normama međunarodnog prava”.
“Rezolucijom Parlamentarne skupštine traži se potpuni angažman svih nadležnih organa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a prije svega Predsjedništva Bosne i Hercegovne, Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Ministarstva inostranih poslova, da, u okvirima nadležnosti, bez odlaganja preduzmu sve potrebne aktivnosti u cilju zaštite interesa Bosne i Hercegovine, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja građana Bosne i Hercegovine, radi obustavljanja aktivnosti u vezi izgradnje odlagališta otpada u Općini Dvor [Hrvatska]”, dodaje ona.
U prijedlogu rezolucije piše i kako Parlamentarne skupštine poziva entitetske i lokalne organe na saradnju i pomoć u rješavanju ovog problema, “sve s ciljem zaštite interesa Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika“. Kada je riječ o djelovanju bh. vlasti, ministrica Golić kaže:
“U ovom trenutku pokrenuta je složena međunarodna procedura, koja podrazumijeva uključivanje Bosne i Hercegovine, kao strane u postupku, u sve korake koje čini Republika Hrvatska. Bosna i Hercegovina mora biti obaviještena o svakom budućem koraku Republike Hrvatske”, ističe ona i dodaje kako je “krajnja instanca koje nude međunarodni mehanizmi zaštite do koje, nadamo se neće doći, Međunarodni sud pravde”.
Opasnost za žitelje
Zanimljivo je kako je pitanje odlagališta otpada na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske donijelo jedinstven stav bh. vlasti, što se rijetko događa. Radnu grupu, između ostalog, čine i predstavnici šest političkih partija iz oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
“Rezolucija na Radnoj grupi je usvojena jednoglasno, a čak će i članovi Radne grupe, predstavnici partija, formalno i biti predlagači rezolucije u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine”, rekla je predsjednice ove grupe.
“Činjenica da svako ko imalo drži do zdravlja ljudi, interesa stanovništva opština u RS-u i Federaciji, a riječ je o oko 230.000 ljudi u Bosni i Hercegovini koji će direktno biti pogođeni ukoliko se izgradi odlagalište, mora podržati rezoluciju, koja je politički obavezujući okvir za institucije da istraju u naporima da u konačnici Hrvatska odustane od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.”
Kada se već govori o zdravlju, Al Jazeerin sugovornik sa tuzlanskog Fakulteta ističe kako do brojnih posljedica može doći uslijed isticanja radijacije zrakom, vodom ili širenjem tlom.
“Povećana radijacija će ugroziti proizvodnju hrane, izazvati pojave niza oboljenja i dugoročno degradirati širi reon. Indirektno, i sama činjenica da se u neposrednoj blizini nalazi skladište radioaktivnog otpada uticat će na vrijednost prostora u cjelini, jer su poljoprivredna proizvodnja i turizam okosnice razvoja”, govori Delić.
Najviše su u Bosni i Hercegovini pogođeni stanovnici Novog Grada (ranije Bosanski Novi), koji bi, kako navodi sagovornik Al Jazeere, čak u slučaju minimalnog curenja radioaktivnosti odmah ostali bez izvora pitke vode. Kaptaže za vodovod Novog Grada i okoline nalaze se na desnoj obali Une – upravo preko rijeke nasuprot kasarni Čerkezovac.
Preuzeti inicijativu
Profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli ističe kako je Bosna i Hercegovina već morala pokrenuti postupke pred međunarodnim tijelima te kako je posebno važno da se pitanje Trgovske Gore otvara u svim prilikama, bilateralnim ili multilateralnim susretima.
“Ovo je jedno od najvažnijih pitanja naše vanjske politike te ne bi smjeli dozvoliti stvaranje privida dobrosusjedskih odnosa dok Hrvatska ne odustane od odlaganja radioaktivnog otpada u Trgovskoj Gori.”
Po njemu, Bosna i Hercegovina bi morala preuzeti inicijativu i odustati od dosadašnje prakse, kada je samo uglavnom reagirala na poteze Hrvatske, prepuštajući zagovornicima odlaganja otpada da diktiraju tempo i aktivnosti.
“Nužno je, osim protivljenja političkim rezolucijama i stavovima državnih organa, otvoriti tehnička, sigurnosna i pravna pitanja u kojima Hrvatska postupa protivno propisima i struci. Uvjeren sam da možemo aktivnim protivljenjem spriječiti susjede u ovoj pogrešnoj namjeri, ali isto tako, plašim se da se, u slučaju izostanka naše reakcije, suočimo sa nekim ubrzanim postupkom, koji će biti brži od naše reakcije, pa kad otpad dođe u Trgovsku Goru sve će biti kasno.”
“Hrvatska računa na ovu vrstu igre vremena, živaca i taktike. Bosna i Hercegovina mora razvijati i jačati mrežu otpora, zajedno sa našim prijateljima u Hrvatskoj. Lično sam se uvjerio da je fronta onih koji su protiv ovakvog ekocida veoma jaka u Dvoru, Kostajnici, Petrinji, pa čak i u Zagrebu. Imamo odlične odnose i saradnju sa njima”, zaključio je Delić.
Izvor: Al Jazeera