Zadnji u redu za električne automobile

Visoka cijena i niski ili nepostojeći poticaji su glavna prepreka električnim automobilima u regiji (AP)

Piše: Mario Pejović

Ovih dana je gotovo nemoguće otvoriti neki magazin ili portal posvećen tehnologiji, o automobilizmu da ne govorimo, a da ne budemo zasuti vijestima o rekordnom broju narudžbi za nadolazeći Model 3, novi električni automobil iz radionica Tesla Motorsa.

Kako je u prvih 24 sata zabilježeno više od 115.000 narudžbi za automobil koji se na drumovima neće naći još nekoliko godina, lako je uočiti da su električna vozila “nova najbolja stvar”.

Međutim, taj trend se neće tako skoro prenijeti u zemlje Zapadnog Balkana, a “auta na struju” ćemo masovno voziti tek kad budemo prisiljeni na to, ističu stručnjaci za automobilizam.

Marketinški trik

Popularnost Tesle leži u marketinškom triku, smatra Tomičić. Elon Musk, koji je suosnivač PayPala, primjenjuje crowdfunding kampanju, odnosno kampanju združenog finansiranja, koja je uobičajena za IT industriju na automobilsku industriju, što je dosad neviđeno.

“Ove silne narudžbe, njih više do 380.00, ne znače da će prodati toliko vozila. Narudžbe su neobavezujuće, svi mogu povući položeni novac”, kaže Tomičić.

Taj trik, smatra on, je argument koji omogućava Tesli da velikim ciframa opravda nove poticaje banaka i države. 

Glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba Almir Grebović napominje da su električni automobili i do dva puta skuplji od klasičnih vozila s motorima na unutrašnje sagorijevanje, što je u startu gotovo preveliki problem za rast popularnosti automobila na baterije. Upravo je cijena baterija odlučujući faktor u cijeni tih automobila, naglašava on.

Grebović podsjeća da se električni automobili prodaju u zemljama u kojim država daje znatne poticaje, kao što su oslobađanje od plaćanja određenih poreza i drugih davanja, ali i novčanim učešćem, među kojim su američka savezna država Kalifornija i neke razvijenije evropske zemlje. Sa druge strane, u Bosni i Hercegovini poticaja za kupovinu ekoloških automobila uopće nema, dok je primjera radi u Hrvatskoj situacija nešto bolja i to zbog propisa u Evropskoj uniji.

Pitanje mentaliteta

Dodatni problem za sporo prihvatanje električnih automobila u regiji je i pitanje mentaliteta, dodaje on.

Glavni urednik ProAuta ističe da je glavna prednost električnih automobila u tome što direktno ne zagađuju okolinu, ali da u zemljama Balkana, s obzirom na visoke cijene i niske ili nikakve poticaje, nema odgovarajuće ekološke osviještenosti koja bi opravdala relativno visoku investiciju.

Naftni lobi

Visoku cijenu električnih automobila diktira cijena baterija, koje svake godine znatno opadaju. Tako je najavljeni Model 3 gotovo duplo jeftiniji od prethodnog Teslinog modela. Ono što ovoj industriji ne ide u prilog jeste naftni lobi, kaže Grebović, koji prilično sprečava razvoj električnih automobila, ali i onih pogonjenih vodikom, gorivim ćelijama,  hibridnih vozila…

Novinar za automobilizam Danijel Tomičić dodaje da su tržišta regije sklonija kupovini polovnih automobila, nego kupovini novih, što je dodatni gotovo nepremostivi problem za električna vozila. “Za električne automobile skoro i da ne postoji tržište rabljenih auta.”

Sam Tomičić nije preveliki zaljubljenik u električne automobile. Kako kaže, neupitno je da budućnost automobilizma gotovo sigurno leži u takvim vozilima, ali da tehnologija koja se danas koristi jednostavno nije dovoljno razvijena.

Stručnjaci za automobilizam kažu da je teško prognozirati kada će električni automobili, koji se već danas mogu u rijetkim prilikama vidjeti na balkanskim cestama, udomaćiti u regiji, jer ni razvijena Evropa nije previše odmakla na tom polju.

“Projekcije gotovo svih analitičara govore da će električni automobili zaživjeti u Evropi tek za nekih desetak godina. Kad kažemo zaživjeti, to znači da će od ukupnog broja auta u Evropi, 10 posto njih će biti električni”, kazao je Grebović.

Utjecaj okoline

Unatoč visokim cijenama i relativno niskoj ekološkoj osviještenosti, i Zapadni Balkan će jednog dana morati da se “vozi na struju”, ocjenjuje Tomičić.

Modni trend

Električnih automobila već danas ima na cestama regije, ali u zanemarivom broju, kaže Tomičić. Prema njegovom mišljenju, ta vozila su više stvar modnog trenda, određenog stava, nego odluka pogonjena zabrinutošću za ekologiju.

“Neko želi da se pokaže u brzom sportskom autu, neko u malom kabrioletu. A neko želi da bude viđen u električnom automobilu.” 

“Bit ćemo prisiljeni kupovati električne automobile. Mi svakako nismo mentalitet za takva vozila, ali ćemo ih morati kupovati. Morat ćemo se zbog pravila EU-a, koji će biti nametnuti članicama Unije, a onda će se ta praksa proširiti i na druge zemlje. Jednostavno, neće biti izbora.”

Do tada će se morati poraditi na infrastrukturi, dodao je on. Prema njegovom mišljenju, trebat će se uporedo razvijati i kvalitetniji izvori električne energije. “Kad bismo danas svi prešli na električna vozila, to bi dovelo do kolapsa energetskog sustava. Jednostavno ne bi mogli zadovoljiti sve te potrebe.”

Grebović navodi da će se morati i riješiti pitanje jedinica za napoj takvih vozila. “Zamislite da živite u strogom centru svjetske prijestolnice, na 12. spratu. Kako ćete onda napuniti baterije svog auta?”, upitao je on.

Izvor: Al Jazeera