Šta skriva nova ruska vanjska politika?

Vladimir Putin ima ustavno ovlaštenje da odredi karakteristike ruske vanjske politike (Arhiva)
Vladimir Putin ima ustavno ovlaštenje da odredi karakteristike ruske vanjske politike (Arhiva)

Piše: Iftikhar Mani

Rusko ministarstvo vanjskih poslova posvetilo se formuliranju nove strategije za vanjsku politiku države. No, i pored toga što njene glavne karakteristike još nisu poznate, posmatrači smatraju da će ona sa sobom nositi jasne promjene u pravcu daljih konfrontacija i izazova zapadnim političkim diskursima.

Nova doktrina dolazi na mjesto prethodne, koja je usvojena 2013. godine, prije nego se Rusija našla pod utjecajem ukrajinske krize, i prije slanja ruskih vazdušnih snaga u Siriju.   

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je objavio da je njegovo ministarstvo počelo raditi na formulaciji nove doktrine za vanjsku politiku na osnovu direktiva predsjednika Vladimira Putina koji ima ustavno ovlaštenje da odredi karakteristike ruske vanjske politike.  

Ministar je istakao da kompleksna priroda dešavanja u svijetu nameću potrebu unapređenja strategije. Pojašnjava da će se nova doktrina zasnivati na multipolarnosti i usvajanju principa saradnje sa centrima moći u svijetu u cilju pronalaženja rješenja za međunarodne probleme i krize.  

Lavrov je u više navrata istakao da o sudbini svijeta ne može odlučivati samo jedna država ili određeni broj zemalja. Šef ruske diplomatije se i ranije osvrtao na američku sigurnosnu strategiju, još prošle godine, rekavši da Washington smatra da sam upravlja svijetom.

Drugi pol

Andrei Baklanov, ambasador i politički savjetnik u ruskoj Državnoj dumi, kaže da dešavanja u svijetu i priroda trenutnih međunarodnih odnosa diktiraju uvođenje izmjena i preformuliranje političke orijentacije sadašnje ruske vanjske politike.  

Za Al Jazeeru dodaje da ovo zahtijeva ponovno sagledavanje političkih prioriteta Rusije, uzimajući u obzir sve veću ulogu te države na međunarodnoj sceni.

Baklanov, koji je učestvovao na forumu posvećenom razgovoru o novoj doktrini, pojašnjava da su glavni ciljevi vanjske politike osigurati nacionalnu sigurnost Rusije te zauzeti čvrst i stabilan položaj u međunarodnoj zajednici. Pored toga, treba pronaći i različite oblike saradnje i usklađivanja interesa sa drugim državama, te saradnje sa ključnim državama na temelju međunarodnih rezolucija u cilju pronalaska rješenja za probleme i izazove sa kojima se svijet suočava.

Naglasio je da Rusija posjeduje vojne kapacitete, prirodna bogatstva i naučni potencijal, što je kvalificira za veću ulogu na međunarodnoj sceni.

Pojašnjava i da Rusija ne nastoji zauzeti mjesto bivšeg Sovjetskog Saveza, ali u isto vrijeme ne prihvata da Amerika ima isključivo pravo na donošenje odluka i određivanje sudbine naroda i država, te na ignoriranje međunarodnih zakona, rezolucija UN-a i Vijeća sigurnosti.

Baklanov je naglasio da se jednopolarni poredak pokazao neuspješnim pred mnogim izazovima, te da Sjedinjene Američke Države trebaju shvatiti da se samo zajedničkim naporima može vratiti izgubljena ravnoteža u međunarodnim odnosima.   

Potvrda statusa quo

Igor Jakovenko, aktivista političke opozicije i borac za ljudska prava, smatra da vanjska politika koju rusko rukovodstvo namjerava odobriti već postoji i ona se primjenjuje više od dvije godine, od ruske vojne intervencije u Ukrajini i podrške pobunjenicima na istoku protiv ukrajinske vlade, te donošenja jednostrane odluke o aneksiji Krima.

Jakovenko dodaje za Al Jazeeru da „slanje aviona da zasipaju sirijske gradove bombama i raketama u cilju pružanja podrške diktatorskom režimu Bashara al-Assada, i sve ono što je prethodilo tome, odražava agresivnu vanjsku politiku Rusije“.

Dodaje da ono što Lavrov poduzima po naredbi Putina nije ništa drugo do potvrda već postojećeg stanja pod imenom „nove doktrine vanjske politike“. Ta politika će najvjerovatnije biti agresivna i neće davati težinu međunarodnim normama i zakonima.  

Pojašnjava da Rusija panično pokušava povratiti svoj ugled koji je izgubila nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali da joj za nešto poput toga nedostaju ekonomski i geopolitički potencijali koje je Sovjetski Savez imao, uključujući ideologiju i vojni savez (Varšavski pakt) te vojne baze u različitim državama svijeta.  

Osim toga, dodaje, Rusija danas živi u jednom obliku izolacije u svjetlu ekonomskih sankcija koje su joj nametnute, a to znači da se nije u stanju nositi sa posljedicama svoje vanjske politike ukoliko ona bude nesmotrena i nepromišljena.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO