Zakon o zabrani fašizma na čekanju

Piše: Harun Cero

“Sve što normalni ljudi osuđuju, time se budale diče”, bio je prvi komentar zastupnika Stranke Demokratske Akcije (SDA) u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudina Mehmedovića na  temu nasrtanja pripadnika Ravnogorskog pokreta na novinare televizijskih kuća N1 i FTV u Višegradu, povodom obilježavanja sedamdesetogodišnjice hapšenja četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića.

“Do kraja septembra će biti završena parlamentarna procedura zakona kojim će se tretirati fašistička obilježja i organizacije. Tačan naziv zakona se još ne zna, ali Vijeće ministara će pokušati da tu oblast uredi, iako politički subjekti iz Republike Srpske ne žele da razgovaraju na tu temu“, tvrdi Mehmedović.

Minuli događaji u Višegradu opet, po ko zna koji put, su podsjetili na devedesete prošlog stoljeća, kada su četnici i njihovi simpatizeri harali po BiH, ubijali, mučili i silovali ljude prvenstveno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Napadom u Višegradu je opet pokrenuto pitanje o zakonu o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola.

Ćosić: Bojim se da skupovi neće uskoro biti zabranjeni

Na burnoj sjednici državnog Parlamenta 2010. godine se upravo raspravljalo o tom zakonu, a tada su zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uporno tvrdili da je četnički vođa Draža Mihailović heroj i antifašista, a ne zločinac.

Mehmedović kaže da se govor mržnje mora zabraniti, a da se to ne odnosi samo na jednu stranu.

“Govor mržnje mora biti strogo kažnjen. Što se tiče događanja u Višegradu, ne smije se dozvoliti rehabilitacija četničke ideologije. Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola u BiH bi doprinio jednom mirnijem, staloženijem društvu. Sve drugo može dovesti do eskalacije“, smatra Mehmedović.

Kaže da postoje i druge mjere da se zabrane skupovi kao što je bio onaj u Višegradu, ali da je to sve do entiteta.

“MUP-ovi entiteta mogu zabraniti takva okupljanja, pa čak kada se radi o bilo kakvim ikonografijama koje bi mogle podsticati na nasilje. Ravnogorski pokret je folklorno udruženje koje njeguje četničku tradiciju, a izgleda da RS nema namjeru da zabrani takva okupljanja u tom bh. entitetu“, kaže on.

Mehmedović je poručio onima, koji ističu da im smetaju obilježja Handžar divizije, da se zapitaju kada se u BiH održao zadnji put skup neke organizacije na kojem su se isticala obilježja formacije njemačke nacionalsocijalističke organizacije SS u Drugom svjetskom ratu, sastavljena pretežno od Bošnjaka i Hrvata.

Načelnik općine Istočno Novo Sarajevo Ljubiša Ćosić iz SNSD-a kaže da u BiH, što se tiče svih sukoba na Balkanu, ne samo onih u 1990-im, postoje različita mišljenja i različita osjećanja.

“U Republici Srpskoj ćemo vam skoro svi reći takozvana Armija BiH, dok će u Federaciji BiH skoro svi reći takozvana Vojska RS-a. Tako da će amblem RS-a u Federaciji biti posmatran sa gnušanjem, dok će tako isto biti i obrnuto. To nas dovodi do simbola iz Drugog svjetskog rata, nastalih 1945. godine koji se mogu okarakterisati kao fašistički. Konkretno mislim na šubare, kokarde, slovo U i polumjesec i zvijezdu sa oznakama Handžar divizije“, tvrdi Ćosić i dodaje da postoje dva rješenja za ovaj problem.

Prvo rješenje je, po njemu, da se ta obilježja prihvate kao takva ili da se narodi dogovore koja se obilježja i simboli trebaju zabraniti, što je po njemu jako teško.

“I kada bi se donio zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola u BiH, ona bi se opet isticala u tajnosti i okupljanja bi se nastavila. Bojim se da se zabrana skupova i isticanja obilježja neće desiti u skorijoj budućnosti“, tvrdi Ćosić.

On je osudio napade na novinare u Višegradu i kazao da se takve stvari ne bi smjele događati.

Miloš Šolaja, analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, smatra da se napad u Višegradu dogodio zbog političke i medijske nepismenosti.

“Taj napad se nije desio samo zbog ideologije. Kako da okarakterišem Ravnogorski pokret to ne znam. Treba definisati šta je to fašističko. Zato zakon o tome nije ni donesen“, ističe Šolaja.

Smatra da je u BiH problem što svaki narod ima svoju definiciju fašizma.

Napada na novinare, tvrdi on, je bilo i prije u BiH, a njih su izvršavali upravo pripadnici organizacija kao što je Ravnogorski pokret.

“Ekstremnu desnicu i ekstremističke organizacije imate u svakoj zemlji, evo pogledajte samo Njemačku. Da nije bilo napada na novinare, skup u Višegradu niko ne bi spominjao“, zaključio je Šolaja.

Samo još mitraljezi falili

Za predsjednika Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UNABOR) Šerifa Bisera, okupljanje četnika u Višegradu je uvreda za sve one koji su se borili protiv takvih ideologija.

“Skoro cijeli svijet je krenuo u borbu protiv fašizma, samo mi na ovim prostorima, izgleda, još nismo. Pa i najveće komuniste i antikomuniste na svijetu, kao Josif Staljin i Winston Churchill, su smatrale da je fašizam najveće zlo koje postoji“, kaže Biser.

On tvrdi da su događanja u Višegradu “vrh ledenog brijega” i da se Ravnogorski pokret ne može okarakterisati drugačije nego kao fašistička organizacija.

“Ta organizacija nije doživjela likvidaciju, a za to je zaduženo društvo. Neko ohrabruje takve organizacije kao što je Ravnogorski pokret. Višegradskoj četničkoj rulji u vojničkim čizmama i uniformama su samo još trebali mitraljezi”, ističe šef UNABOR-a.

On kaže da su organizacije poput UNABOR-a više puta pokušavale da pokrenu pitanje o ukidanju grupa koje zagovaraju fašizam.

“Zbog fašističkih snaga u Parlamentu BiH mi ne možemo da završimo jedno poglavlje koje je u većini zemalja Evrope davno završeno. Mi se nažalost još vodimo prinicipom “jedan vođa, jedna nacija i jedna vjera”, a to se posebno odnosi na bh. entitet RS”, zaključio je Biser.

BiH nije definisala šta su fašistička obilježja i organizacije, a tek nakon što se to desi moći će se govoriti o njihovoj eventulanoj zabrani.

Željko Stipić, delegat Kluba iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske nedavno je za Al Jazeeru izjavio da su okupljanja fašističkih organizacija i isticanje njihovih obilježja u BiH neprihvatljiva.

To je rekao nakon što je odbijen prijedlog Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a da se osudi napad pripadnika Ravnogorskog pokreta na novinare televizijskih ekipa N1 i FTV u Višegradu.

Izvor: Al Jazeera