Ravnogorski pokret u nevladinom sektoru

Piše: Snježana Mulić-Softić
Ravnogorski pokret otadžbine Srpske – onaj koji svake godine u bh. entitetu Republika Srpska postrojava jedinice odjevene u crne četničke odore, koje mašu zastavama sa mrtvačkim glavama, prizivaju duhove prošlosti, utjeruju strah u kosti povratničkom stanovništvu, a ponekad, kao ove godine, tuku novinare i psuju im tursku majku… ušunjao se, ima tome već 14 godina, u nevladin sektor.
Otkud u nevladinom sektoru, ili civilnom društvu, kako ga moderno zovu, a koje u pravilu promiče najviše vrijednosti demokratije, takav jedan pokret, nadgleda li iko njegov rad, kažnjava li ga iko za povrede zakona i Ustava BiH, razmišlja li iko o njegovom brisanju iz Registra društava i fondacija u Republici Srpskoj, u kojem je zaveden pod rednim brojem 363, pitanja su koja smo postavili državnim i entitetskim vlastima.
Finansiranje iz budžeta
Iako u nadležnosti Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu Republike Srpske spada i “obavljanje stručnih poslova za udruženja građana i fondacije”, tamo su nam rekli da “ne znaju na koji Ravnogorski pokret mislimo, jer ih ima više registrovanih sa istim ili sličnim imenom”, ali, svejedno, i da znaju, oni nisu nadležni za njegov rad, nego – “nadležni organ uprave Republike Srpske u čije područje spada praćenje stanja u oblasti na koju se odnosi djelatnost udruženja ili fondacija”.
Uzalud smo pitali koji je to organ uprave. Službenica za odnose sa javnošću u tom ministarstvu je na ponovljeno pitanje dala isti odgovor, pa smo se obratili Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
“Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite nije finansiralo projekte ove nevladine organizacije, niti su aplicirali na javni poziv za finansiranje projektnih aktivnosti. Ministarstvo će od ove godine finansirati i rad NVO-a, ali od javnog interesa, što navedena NVO (Ravnogorski pokret otadžbina Srpska) nije”, rekla je Maja Radetić, službenica za odnose s javnošću.
Jedino što smo uspjeli doznati je da općina Višegrad iz budžeta finansira Ravnogorski pokret sa 500 KM godišnje, i to tako što se za ovu rashodnu stavku u budžetu Bošnjaci ne pitaju “jer ih je ionako samo dvoje”, kazao je općinski izvor, koji nije želio reći svoje ime.
Sve navedene entitetske institucije prešle su preko pitanja: Da li Ravnogorski pokret predstavlja sigurnosnu prijetnju, odnosno da li krši Zakon o društvima i fondacijama u RS-u, u kojem piše da “Statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom”.
Pitanja bez odgovora
Odgovor na naša pitanja, međutim, trebao bi imati OSCE – misija koja u BiH, kako piše na njenoj elektronskoj stranici “ima ogromnu ulogu u jačanju sposobnosti države da uspostavi održivu i stabilnu sigurnosnu i odbrambenu sredinu, kao i ulogu jednog od najvećih promotora izgradnje građanskog društva”.
Stoga smo Jonathanu Mooreu, šefu Misije postavili pitanja s početka teksta. Međutim, dobili smo jedan kratki odgovor.
“Udruživanje građana u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama je dio principa svakog demokratskog društva. No, udruženja građana bi trebalo da se okupljaju oko plemenitog cilja ili ideje, a nikako radi širenja ili poticanja govora mržnje ili sličnih motiviranih incidenata.
Jedna od osnovnih aktivnosti Misije OSCE-a u BiH je davanje podrške koalicijama za borbu protiv mržnje u BiH, koje se okupljaju da bi, između ostalog, razvili poruke koje promoviraju toleranciju i javno reagovali na incidente koji su motivirani predrasudama i mržnjom. Jedna od tih koalicija, Koalicija ‘Volimo Višegrad’ je osudila napad na novinarske ekipe N1 i FTV-a Višegradu.
“Misija OSCE-a u BiH još jednom najoštrije osuđuje ovaj napad i poziva sve nadležne organe da istraže ovaj incident što prije i urade sve kako bi spriječili slične napade u budućnosti”, odgovorio je šef misije OSCE-a u BiH.
I pored insistiranja da odgovori na pitanja: da li Ravnogorski pokret predstavlja opasnost za mir u Bosni i Hercegovini; da li je OSCE analizirao aktivnosti ovog pokreta, njegovu retoriku, militarističku ikonografiju i postrojavanje, zastrašivanje stanovništva; da li ta organizacija razmatra zabrinutost koju ispoljavaju povratnici u Podrinju; može li OSCE poduzeti neke mjere da se to suzbije; plaši li se da bi ovakvo organiziranje i djelovanje moglo dovesti do sličnog organiziranja Bošnjaka i Hrvata; da li OSCE sa institucijama vlasti, ali i vjerskim organizacijama, radi na tome da se ova nevladina ogranizacija vrati u granice zakona ili se zabrani njeno djelovanje – nismo dobili odgovor, već samo objašnjenje glasnogovornice, koje glasi: “Smatrali smo da je ovakav odgovor najdekvatniji, uzimajući u obzir mandat naše Misije.”
Nemoćna država
Ali, upravo misiju OSCE-a, Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, smatra za jednu od najodgovornijih organizacija međunarodne zajednice kada je u pitanju sigurnost u Bosni i Hercegovini.
“Prvo je odgovorna država, ali ona, to moram priznati, često nije u stanju to u raditi, prije svega zbog neadekvatnog ustavnog rješenja. Pored države, velika je odgovornost na OSCE-u i OHR-u. Nažalost, već duže vrijeme OHR se ponaša kao nijemi posmatrač, a to sve češće radi i OSCE , kaže Softić.
Kaže da je nakon prošlosedmičnog postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu njemu osobno, ali i Stranci demokratske akcije, čiji je visoki funkcioner, javilo više Bošnjaka iz Podrinja koji su uznemirini ponašanjem i retorikom tog pokreta.
“Ravnogorski pokret ima direktnu podršku iz Srbije, ali i od Srpske pravoslavne crkve. Ta država je rehabilitiarla komandanta četničkog pokreta Dražu Mihailovića, a tamo je također jako aktivna Srpska radikalna stranka, koja baštini principe četništva. Tako je i sa ustaškim pokretom koji ima podršku iz Hrvatske, i sve dok te dvije zemlje budu blagonaklono gledale na takve organizacije, ovdje neće biti lako ih ugasiti”, zaključuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH.
Čekajući drugo čitanje
Djelovanje Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske, kao i Srpskog narodnog pokreta “Izbor je naš”, također nevladine organizacije, koja je nekoliko puta izdavala zahtjev Narodnoj skupštini RS-a da donese hitnu odluku o raspisivanju referenduma za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske, vjerovatno se neće lako, a ni brzo zabraniti.
Međutim, u Ministarstvu pravde BiH kažu da se neke stvari ipak pomiču sa mrtve tačke, odnosno da su pripremili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, kojim se pooštravaju kriteriji za osnivanje udruženja i fondacija te uspostavljaju strogi mehanizmi kontrole njihovog rada i poslovanja.
“Ovim Prijedlogom zakona provode se preporuke Komiteta Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (Moneyval), što znači da će svako registrovano udruženje ili fondacija na kraju godine dostavljati završni finansijski izvještaj o poslovanju koji će, između ostalog biti objavljen i na web stranici Ministarstva pravde BiH. Također će biti objavljena i sva rješenja o registraciji. Dakle, cilj je da rad udruženja učini potpuno transparentnim i da podaci o udruženjima i fondacijama budu potpuno dostupni javosti”, rekla je Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.
Ali – ovaj Prijedlog zakona nije dobio podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ministarstvo pravde sada je ponovo na redu – u Prijedlog treba unijeti korekcije, pa opet sve ponovo dati na na usvajanje.
A do tada, vjerovatno će i novo proljeće, i novo postrojavanje Ravnogorskog pokreta na Draževini. Ili nekog drugog nevladinog udruženja.
Izvor: Al Jazeera